Banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine plasirale su u prošloj godini u Republici Srpskoj (RS) kredite u iznosu od milijardu i 372,6 milijuna KM ili 22 posto ukupnih kredita plasiranih u manjem bh. entitetu.
Ti krediti imali su stopu rasta od 10 posto u odnosu na kraj 2017. godine, precizira se u izvješću o stanju u bankarskom sektoru RS-a u 2018. godini.
U tom bh. entitetu posluje 51 filijala u sastavu sedam banaka sa sjedištem u Federaciji BiH, sa 104 instalirana bankomata i 2.249 "POS“ uređaja.
Navedeni organizacijski dijelovi su prikupili ukupno depozita u RS-u u iznosu od 768,8 milijuna KM ili 11 posto ukupnih depozita sa stopom rasta od sedam posto.
Banke iz RS su na kraju 2018. godine svoje poslovne aktivnosti na teritoriji tog entiteta obavljale preko 292 organizacijska dijela (132 poslovne jedinice/filijale i 160 ostalih organizacijskih dijelova), dok su tri banke poslovale i na teritoriji Federacije BiH.
U izvješću Agencije za bankarstvo RS je istaknuto da je bankarski sektor lani činilo osam banaka s većinskim privatnim kapitalom, uz dominaciju stranog privatnog kapitala kod šest banaka, dok su dvije u većinskom privatnom vlasništvu domaćih dioničara.
Na razini bankarskog sektora RS lani je iskazana neto dobit (sedam banaka) u ukupnom iznosu od 85 milijuna i manja je za 12 posto u odnosu na 2017., kada je svih osam banaka iskazalo neto dobit od 96,2 milijuna KM. Jedna banka je u 2018. godini iskazala gubitak od 10,8 milijuna KM.
Ukupni bruto krediti (5.005,9 miliona KM) činili su 61 posto bruto bilansne aktive sa stopom rasta od tri posto u odnosu na kraj 2017. godine (4.869,9 milijuna KM), s tim da se udio istih u bruto aktivi smanjilo za četiri posto.
Kreditne aktivnosti bankarskog sektora RS u 2018. godine bile su uglavnom usmjerene ka sektoru građana i privatnih poduzeća i društava, koji zajedno imaju udio od 83 posto u ukupnim kreditima.
Udio kredita pojedinačnih sektora u ukupnim kreditima nije se znatno promijenio u odnosu na stanje na kraju 2017. godine, tako da je i dalje najznačajnije udio kredita građana (46 posto ukupnih kredita), zatim sektora privatnih poduzeća i društava (37 posto ukupnih kredita), vlade i vladinih instutucija (11 posto) i javnih i državnih poduzeća (pet posto ukupnih kredita), podaci su entitetske Agencije za bankarstvo.
Ti krediti imali su stopu rasta od 10 posto u odnosu na kraj 2017. godine, precizira se u izvješću o stanju u bankarskom sektoru RS-a u 2018. godini.
U tom bh. entitetu posluje 51 filijala u sastavu sedam banaka sa sjedištem u Federaciji BiH, sa 104 instalirana bankomata i 2.249 "POS“ uređaja.
Navedeni organizacijski dijelovi su prikupili ukupno depozita u RS-u u iznosu od 768,8 milijuna KM ili 11 posto ukupnih depozita sa stopom rasta od sedam posto.
Banke iz RS su na kraju 2018. godine svoje poslovne aktivnosti na teritoriji tog entiteta obavljale preko 292 organizacijska dijela (132 poslovne jedinice/filijale i 160 ostalih organizacijskih dijelova), dok su tri banke poslovale i na teritoriji Federacije BiH.
U izvješću Agencije za bankarstvo RS je istaknuto da je bankarski sektor lani činilo osam banaka s većinskim privatnim kapitalom, uz dominaciju stranog privatnog kapitala kod šest banaka, dok su dvije u većinskom privatnom vlasništvu domaćih dioničara.
Na razini bankarskog sektora RS lani je iskazana neto dobit (sedam banaka) u ukupnom iznosu od 85 milijuna i manja je za 12 posto u odnosu na 2017., kada je svih osam banaka iskazalo neto dobit od 96,2 milijuna KM. Jedna banka je u 2018. godini iskazala gubitak od 10,8 milijuna KM.
Ukupni bruto krediti (5.005,9 miliona KM) činili su 61 posto bruto bilansne aktive sa stopom rasta od tri posto u odnosu na kraj 2017. godine (4.869,9 milijuna KM), s tim da se udio istih u bruto aktivi smanjilo za četiri posto.
Kreditne aktivnosti bankarskog sektora RS u 2018. godine bile su uglavnom usmjerene ka sektoru građana i privatnih poduzeća i društava, koji zajedno imaju udio od 83 posto u ukupnim kreditima.
Udio kredita pojedinačnih sektora u ukupnim kreditima nije se znatno promijenio u odnosu na stanje na kraju 2017. godine, tako da je i dalje najznačajnije udio kredita građana (46 posto ukupnih kredita), zatim sektora privatnih poduzeća i društava (37 posto ukupnih kredita), vlade i vladinih instutucija (11 posto) i javnih i državnih poduzeća (pet posto ukupnih kredita), podaci su entitetske Agencije za bankarstvo.
