Ljude ponekada bune pojmovi kao što su varijetet, sorta i hibrid. Neupućeni će čak reći da je GMO sve što nije sorta, a to je velika greška. Kako bi bili uspješni u uzgoju biljaka, potrebno je znati kako i na koji način one prenose svoje osobine na buduće potomstvo.

Varijacije unutar jedne vrste se odnose na raznolikost. Tako ćemo pod latinskim nazivom Brassica rapa prvo pomisliti na repu. Međutim, kada se tome doda oznaka za varijetet vidjet ćemo sasvim različito povrće koje je vrlo srodno – piše Agroportal.

Tako se, na primjer, Brassica rapa var. rapa odnosi na repu, ali Brassica rapa var. perviridis ili var. chinensis ili var. purpurea niti ne sliče na repu kakvu mi poznajemo. Prva je biljka japanski špinat komatsuna, druga kineski kupus bok choy, a treća ljubičasta cvjetnica choy sum.

Što je sorta?

Pod pojmom sorte podrazumijevamo grupu biljaka iste vrste koje se odlikuju specifičnim osobinama, čije sjeme vjerno prenosi takve osobine iz generacije u generaciju. Najčešće su vezane za određeno područje gdje su se prilagodile na klimatske uvjete.

To je ključ opstanka mnogih starih sorti koje danas uzgajamo. Svatko od nas može sačuvati sortno sjeme i uzgajati u svom vrtu. Takav je slučaj s mnogim sortama povrća gdje je možda najpopularniji rajčice, ukrasnog, ljekovitog i začinskog bilja.

U voćarstvu se širenje određene sorte omogućava uzimanjem plemki sa stabla koje ima poželjne osobine i kalemljenjem ili vegetativnim razmnožavanjem. Kada sa stabla jabuke sorte Granny Smith uzmemo plemku ili pupoljak oni će vjerno prenijeti njezine osobine. Budući da su stabla jabuke stranooplodna, njeno sjeme nastaje oprašivanjem, a pelud može biti od neke druge sorte. Zbog toga sjemenka ne prenosi vjerno osobine izvornog stabla.

Kod žitarica razlikujemo ozime i jare sorte. To nam govori koji je optimalan termin sjetve, kakva je otpornost na niske temperature i dužina vegetacijskog perioda.

Hibridi ne prenose svoje osobine

Križanjem, odnosno oprašivanjem dvije ili više sorti nastaje sjeme iz kojeg će se razviti hibridne biljke. To je pojava koja se normalno događa u prirodi i zahvaljujući njoj nastale su brojne sorte. Ne radi se o GMO usjevima, jer GMO podrazumijeva unošenje genetskog materijala u biljke do kojeg prirodnim putem nikada ne bi došlo. Takvo je ubacivanje gena bakterija u žitarice, ili ribe u rajčice..

Oznaka F1 na vrećicama sjemena biljaka nam daje podatak da se radi o hibridnoj biljci. Kada sačuvamo njezino sjeme, nećemo dobiti vjerno prenošenje osobina.

Zbog toga se profesionalni proizvođači svake godine odlučuju za kupovinu visokoprinosnih hibrida. Neki su se toliko udomaćili da su postali lako dostupni i jeftini. To je slučaj s hibridom krastavca Levina F1. Kod kukuruza se za sjetvu koriste hibridi razvrstane u grupe zrenja (FAO) od 100 do 1000.

Agroportal