Crveno meso došlo je na zao glas zadnjih godina jer mesojedi (mislimo prvenstveno na one koji misle da su salata zapravo ćevapi) mogu imati poprilične probleme u životu zbog svog načina prehrane.
Dakle, za početak, trebali bismo znati što se smatra crvenim mesom, a što ne, pa je prilično jednostavna logika - crveno meso je janjetina, govedina, ovčetina, svinjetina, teletina i kozletima.
No, jednako tako u tu kategoriju spada i konjetina, divljač i pačetina, a perad i ostale slične ptice i zečetina spadaju u kategoriju bijelog mesa, piše Metro-portal.
Najveći je problem s prerađenim mesom (tu mislimo na slanine, šunke, salame i kobasice), a isto tako i puretine i piletine s dodacima soli i konzervansa.
"Ono je bogato proteinima i potrebno je za uravnoteženu prehranu, kako bi tijelo stvaralo dovoljno aminokiselina", kaže nutricionistica dr. Jessica Bartlet za Metro.
Ona dodaje da su aminokiseline zbog stvaranja hormona i enzima ključne za građu i 'popravak' mišića i kostiju, pa se može reći da crveno meso na najosnovnijoj razini tijelu daje energiju, zbog čega ga nije dobro potpuno izbaciti, bez obzira na zamjenu s drugim tvari.
"Ipak, ima i druge hrane koja sadrži bjelančevine (poput tofua, jaja, slanutka i ostalih grahorica)", objašnjava ona, pa bi u tom slučaju trebalo meso zamijeniti s tim prehrambenim proizvodima.'
"Poželjno je povremeno jesti kvalitetno svježe crveno meso i zbog proteina, minerala i vitamina (poput željeza, cinka i B vitamina)", - dodaje Bartlet, iako su istraživanja povezivala njegov visok unos s povišenom razinom kolesterola i većim rizikom za srčane bolesti i rak crijeva.
Trenutna istraživanja, kaže ona, pokazuju da ih uzrokuju prirodne kemikalije koje se u njemu nalaze, pa u velikim količinama može biti štetno.
Znači, stvar je jednostavna - prerađeno meso trebali bi izbjegavati potpuno, a dnevni unos crvenog mesa trebao bi biti 70 grama, dok WCRF kaže da je OK i ako jedete 350-500 grama crvenog mesa, što je zapravo velika razlika.
Dakle, za početak, trebali bismo znati što se smatra crvenim mesom, a što ne, pa je prilično jednostavna logika - crveno meso je janjetina, govedina, ovčetina, svinjetina, teletina i kozletima.
No, jednako tako u tu kategoriju spada i konjetina, divljač i pačetina, a perad i ostale slične ptice i zečetina spadaju u kategoriju bijelog mesa, piše Metro-portal.
Najveći je problem s prerađenim mesom (tu mislimo na slanine, šunke, salame i kobasice), a isto tako i puretine i piletine s dodacima soli i konzervansa.
"Ono je bogato proteinima i potrebno je za uravnoteženu prehranu, kako bi tijelo stvaralo dovoljno aminokiselina", kaže nutricionistica dr. Jessica Bartlet za Metro.
Ona dodaje da su aminokiseline zbog stvaranja hormona i enzima ključne za građu i 'popravak' mišića i kostiju, pa se može reći da crveno meso na najosnovnijoj razini tijelu daje energiju, zbog čega ga nije dobro potpuno izbaciti, bez obzira na zamjenu s drugim tvari.
"Ipak, ima i druge hrane koja sadrži bjelančevine (poput tofua, jaja, slanutka i ostalih grahorica)", objašnjava ona, pa bi u tom slučaju trebalo meso zamijeniti s tim prehrambenim proizvodima.'
"Poželjno je povremeno jesti kvalitetno svježe crveno meso i zbog proteina, minerala i vitamina (poput željeza, cinka i B vitamina)", - dodaje Bartlet, iako su istraživanja povezivala njegov visok unos s povišenom razinom kolesterola i većim rizikom za srčane bolesti i rak crijeva.
Trenutna istraživanja, kaže ona, pokazuju da ih uzrokuju prirodne kemikalije koje se u njemu nalaze, pa u velikim količinama može biti štetno.
Znači, stvar je jednostavna - prerađeno meso trebali bi izbjegavati potpuno, a dnevni unos crvenog mesa trebao bi biti 70 grama, dok WCRF kaže da je OK i ako jedete 350-500 grama crvenog mesa, što je zapravo velika razlika.
