Jedan od najvažnijih činitelja koji utječu na kalorijsku vrijednost drva je udio vlage u samom drvetu.
Vlaga se određuje u jedinicama energije po jedinici volumena, a što je veća količina u drvetu, to je ono manje kalorično.
Prosušeno drvo ima vrijednost oko 15,5 MJ/kg, a posve suho oko 18,5 MJ/ kg. Za usporedbu, lignit ima kalorijsku vrijednost od oko 19,5 MJ/kg, kameni ili crni ugljen koji nastaje dehidracijom lignita oko 28,5 MJ/kg, a nafta oko 42,0 MJ/kg.
Vrijeme sušenja
Druga važna stavka koja utječe na kaloričnost jest vrijeme sušenja. Dugo vrijeme sušenja karakteristično je za tvrde listače. Primjer je drvo hrasta kod kojega vrijeme sušenja može trajati od 6 mjeseci do godine dana.
Kod mnogih vrsta veći utjecaj na kaloričnost nema samo struktura građe drveta, nego i sadržaj vlage u svježem stanju.
Primjeri za to su bukovina i grabovina, gdje grabovina u svježem stanju ima nešto manju količinu vlage, što ovisi o vremenu sječe, a vrijeme sušenja je slično.
Udio vlage
Općenito drvo u svježem stanju sadrži udio vlage od oko 50 %, a nakon godinu dana sušenja na zraku udio vlage pada na vrijednost od oko 15 do 20 %.
Sljedeća odlika koja ima utjecaj na kaloričnost jest udio kore, a što je taj udio veći, kaloričnost je manja. Za usporedbu, bukva i grab imaju oko 5 do 7 % kore, a hrast i bagrem oko tri puta više u samo jednom metru ili jednostavnije, imaju 15 do 20 % manje drveta nego bukva jednakog volumena.
Najveći utjecaj na kaloričnost ima gustoća drveta. Ista se izražava u kilogramima po jedinici volumena, a ovisi o sadržaju vode.
Različita kod svakog drveta
Različita je kod vrsta drveća na što utječu veličina srčike, starost stabla i okolišni uvjeti u kojima je stablo raslo. Općenito vrste tvrdog drveta imaju veću gustoću od vrsta mekog drveta i zato im je i tržišna cijena viša.
Što je gustoća veća, veća je i kaloričnost, a vrijeme gorenja duže. Mekano drvo, kao što je borovina, brzo će postići temperaturu na kojoj gori, ali i brzo izgorjeti. Među najgušća drva spadaju hrastovina, bukovina, grabovina i drvo šljive s 1.100 kg/m3 u svježem stanju.
Gusto drvo s 1.100 kg/m3 imaju hrast, jasen, bukva, bagrem, jabuka, kruška i lijeska također u svježem stanju. Vrlo dobre vrste drveta za ogrjev su bukva, grab, jasen, šljiva, jabuka, kruška, jarebika, gorski jasen i bagrem.
Dobre vrste za ogrjev su hrast, joha, lijeska, breza i bazga, a prihvatljive lipa, topola, kesten, vrba i siva joha. Rašireno je mišljenje kako je hrastovina vrlo pogodna za ogrjev s obzirom na to da spada u tvrde listače jer je drvo ove vrste tvrdo i gusto, no to u većoj mjeri ne stoji.
Dugo sušenje drva za ogrjev
Kao što je navedeno, dugo se suši i uz to hrast kao vrsta ima veliki udio kore. Gorenjem hrastovine emitira se u zrak veliki udio kiselina i tanina, što dovodi do toga da prilikom gorenja isparavaju dim, čađa i druge štetne tvari koje, k tome, mogu uzrokovati koroziju ako je peć sačinjena od čelika.
Osim toga, hrastovo je drvo slabe cjepivosti ili kalavosti pa ga je teško iscijepati na cjepanice. Bagremovo drvo, koje se također smatra dobrim za ogrjev, kao prednost ima visoku kaloričnost, a za nedostatak veći udio kore koja ima veći maseni udio pepela.
U zapadnim zemljama drvo voćkarica smatra se egzotičnim jer prilikom gorenja isparava ugodan miris, a osim toga, u pravilu, imaju tanku koru.
Izvor: Agroportal
Vlaga se određuje u jedinicama energije po jedinici volumena, a što je veća količina u drvetu, to je ono manje kalorično.
Prosušeno drvo ima vrijednost oko 15,5 MJ/kg, a posve suho oko 18,5 MJ/ kg. Za usporedbu, lignit ima kalorijsku vrijednost od oko 19,5 MJ/kg, kameni ili crni ugljen koji nastaje dehidracijom lignita oko 28,5 MJ/kg, a nafta oko 42,0 MJ/kg.
Vrijeme sušenja
Druga važna stavka koja utječe na kaloričnost jest vrijeme sušenja. Dugo vrijeme sušenja karakteristično je za tvrde listače. Primjer je drvo hrasta kod kojega vrijeme sušenja može trajati od 6 mjeseci do godine dana.
Kod mnogih vrsta veći utjecaj na kaloričnost nema samo struktura građe drveta, nego i sadržaj vlage u svježem stanju.
Primjeri za to su bukovina i grabovina, gdje grabovina u svježem stanju ima nešto manju količinu vlage, što ovisi o vremenu sječe, a vrijeme sušenja je slično.
Udio vlage
Općenito drvo u svježem stanju sadrži udio vlage od oko 50 %, a nakon godinu dana sušenja na zraku udio vlage pada na vrijednost od oko 15 do 20 %.
Sljedeća odlika koja ima utjecaj na kaloričnost jest udio kore, a što je taj udio veći, kaloričnost je manja. Za usporedbu, bukva i grab imaju oko 5 do 7 % kore, a hrast i bagrem oko tri puta više u samo jednom metru ili jednostavnije, imaju 15 do 20 % manje drveta nego bukva jednakog volumena.
Najveći utjecaj na kaloričnost ima gustoća drveta. Ista se izražava u kilogramima po jedinici volumena, a ovisi o sadržaju vode.
Različita kod svakog drveta
Različita je kod vrsta drveća na što utječu veličina srčike, starost stabla i okolišni uvjeti u kojima je stablo raslo. Općenito vrste tvrdog drveta imaju veću gustoću od vrsta mekog drveta i zato im je i tržišna cijena viša.
Što je gustoća veća, veća je i kaloričnost, a vrijeme gorenja duže. Mekano drvo, kao što je borovina, brzo će postići temperaturu na kojoj gori, ali i brzo izgorjeti. Među najgušća drva spadaju hrastovina, bukovina, grabovina i drvo šljive s 1.100 kg/m3 u svježem stanju.
Gusto drvo s 1.100 kg/m3 imaju hrast, jasen, bukva, bagrem, jabuka, kruška i lijeska također u svježem stanju. Vrlo dobre vrste drveta za ogrjev su bukva, grab, jasen, šljiva, jabuka, kruška, jarebika, gorski jasen i bagrem.
Dobre vrste za ogrjev su hrast, joha, lijeska, breza i bazga, a prihvatljive lipa, topola, kesten, vrba i siva joha. Rašireno je mišljenje kako je hrastovina vrlo pogodna za ogrjev s obzirom na to da spada u tvrde listače jer je drvo ove vrste tvrdo i gusto, no to u većoj mjeri ne stoji.
Dugo sušenje drva za ogrjev
Kao što je navedeno, dugo se suši i uz to hrast kao vrsta ima veliki udio kore. Gorenjem hrastovine emitira se u zrak veliki udio kiselina i tanina, što dovodi do toga da prilikom gorenja isparavaju dim, čađa i druge štetne tvari koje, k tome, mogu uzrokovati koroziju ako je peć sačinjena od čelika.
Osim toga, hrastovo je drvo slabe cjepivosti ili kalavosti pa ga je teško iscijepati na cjepanice. Bagremovo drvo, koje se također smatra dobrim za ogrjev, kao prednost ima visoku kaloričnost, a za nedostatak veći udio kore koja ima veći maseni udio pepela.
U zapadnim zemljama drvo voćkarica smatra se egzotičnim jer prilikom gorenja isparava ugodan miris, a osim toga, u pravilu, imaju tanku koru.
Izvor: Agroportal
