U Veliku Britaniju stigao je jedinstveni uzorak leda, star možda i više od 1,5 milijuna godina. Znanstvenici će ga otopiti kako bi zavirili duboko u klimatsku prošlost našeg planeta i otkrili ključne informacije koje bi, kako kažu, mogle "revolucionirati" naše razumijevanje klimatskih promjena.
Riječ je o staklastom cilindru najstarijeg leda na Zemlji, izbušenom duboko ispod golemog antarktičkog ledenog pokrova. U njemu su zarobljeni podaci o tisućama godina Zemljine povijesti, svojevrsna vremenska kapsula koja čeka da bude otvorena. Ekipa BBC Newsa dobila je priliku ući u komoru za zamrzavanje Britanskog antarktičkog istraživačkog centra u Cambridgeu, gdje se ove dragocjene kutije s ledom čuvaju na temperaturi od -23 °C.
Posjet ledenom trezoru
"Ovo je potpuno nepoznato razdoblje povijesti našeg planeta", ističe dr. Liz Thomas, voditeljica istraživanja ledenih jezgri. Prije nego što su brodom prevezene u Europu, jezgre su bile pohranjene u ledenoj špilji na Antarktici.
Ulazak u komoru prate stroga pravila. Iznad vrata trepere crvena svjetla upozorenja, a unutra se nalazi i izlaz za nuždu. U podstavljenim kombinezonima, čizmama i rukavicama unutra može se ostati najviše 15 minuta. Hladnoća je toliko intenzivna da se elektronički zatvarač fotoaparata BBC-evih reportera zaledio.
Što skriva drevni led?
Tijekom idućih nekoliko tjedana, tim pod vodstvom dr. Thomas polako će topiti ovaj mukotrpno dobiveni led. Time će se osloboditi drevna prašina, vulkanski pepeo, pa čak i sićušne morske alge, dijatomeje, koje su ostale zarobljene u trenutku kada se voda pretvorila u led. Iz tih će čestica znanstvenici iščitati podatke o vjetrovima, temperaturi i razini mora prije više od milijun godina.
Tekućina će se potom cijevima dovoditi u strojeve u susjednom laboratoriju, jednom od rijetkih mjesta na svijetu opremljenih za ovakvu vrstu analize. Tim će pomoću masenog spektrometra mjeriti više od 20 elemenata i metala u tragovima, uključujući rijetke zemne elemente, morske soli i pokazatelje davnih vulkanskih erupcija.
Izvlačenje leda s Antarktike bio je golem, višemilijunski međunarodni pothvat. Ukupno je izbušeno 2,8 kilometara leda, što je visina osam Eiffelovih tornjeva. Led je zatim izrezan u blokove od jednog metra i transportiran prvo brodom, a potom hladnjačom do Cambridgea. Uzorke su dobile i institucije u Njemačkoj i Švicarskoj.
Inženjer James Veal, koji je sudjelovao u vađenju leda u blizini talijansko-francuske baze Concordia, opisao je to iskustvo kao nevjerojatno. "Držati taj komadić povijesti u rukama, pazeći da ga ne ispustim, bio je zaista poseban osjećaj", rekao je.
Misterij promjene ritma ledenih doba
Znanstvenici se nadaju da će im ovaj led pomoći razumjeti misterioznu promjenu poznatu kao Srednjopleistocenska tranzicija, koja se dogodila prije otprilike 800.000 do 1,2 milijuna godina. Tada se ritam izmjene toplih i hladnih, glacijalnih razdoblja iznenada promijenio – s ciklusa od 41.000 godina prebacio se na ciklus od 100.000 godina. Uzrok te promjene jedno je od "najuzbudljivijih neriješenih pitanja" u klimatologiji, napominje dr. Thomas.
Također, timovi bi mogli pronaći dokaze o razdoblju prije više od 800.000 godina kada su koncentracije ugljikovog dioksida bile prirodno visoke, možda čak i više nego danas. "Naš klimatski sustav prošao je kroz toliko promjena da se moramo vratiti u prošlost kako bismo razumjeli te procese i različite prijelomne točke", objašnjava ona.
Razlika između tada i danas jest u tome što je današnji brzi porast stakleničkih plinova u posljednjih 150 godina uzrokovan ljudskim djelovanjem. To nas vodi u nepoznato, no znanstvenici vjeruju da bi nam zapisi zaključani u ledu mogli pružiti važne smjernice za budućnost.
Riječ je o staklastom cilindru najstarijeg leda na Zemlji, izbušenom duboko ispod golemog antarktičkog ledenog pokrova. U njemu su zarobljeni podaci o tisućama godina Zemljine povijesti, svojevrsna vremenska kapsula koja čeka da bude otvorena. Ekipa BBC Newsa dobila je priliku ući u komoru za zamrzavanje Britanskog antarktičkog istraživačkog centra u Cambridgeu, gdje se ove dragocjene kutije s ledom čuvaju na temperaturi od -23 °C.
Posjet ledenom trezoru
"Ovo je potpuno nepoznato razdoblje povijesti našeg planeta", ističe dr. Liz Thomas, voditeljica istraživanja ledenih jezgri. Prije nego što su brodom prevezene u Europu, jezgre su bile pohranjene u ledenoj špilji na Antarktici.
Ulazak u komoru prate stroga pravila. Iznad vrata trepere crvena svjetla upozorenja, a unutra se nalazi i izlaz za nuždu. U podstavljenim kombinezonima, čizmama i rukavicama unutra može se ostati najviše 15 minuta. Hladnoća je toliko intenzivna da se elektronički zatvarač fotoaparata BBC-evih reportera zaledio.
Što skriva drevni led?
Tijekom idućih nekoliko tjedana, tim pod vodstvom dr. Thomas polako će topiti ovaj mukotrpno dobiveni led. Time će se osloboditi drevna prašina, vulkanski pepeo, pa čak i sićušne morske alge, dijatomeje, koje su ostale zarobljene u trenutku kada se voda pretvorila u led. Iz tih će čestica znanstvenici iščitati podatke o vjetrovima, temperaturi i razini mora prije više od milijun godina.
Tekućina će se potom cijevima dovoditi u strojeve u susjednom laboratoriju, jednom od rijetkih mjesta na svijetu opremljenih za ovakvu vrstu analize. Tim će pomoću masenog spektrometra mjeriti više od 20 elemenata i metala u tragovima, uključujući rijetke zemne elemente, morske soli i pokazatelje davnih vulkanskih erupcija.
Izvlačenje leda s Antarktike bio je golem, višemilijunski međunarodni pothvat. Ukupno je izbušeno 2,8 kilometara leda, što je visina osam Eiffelovih tornjeva. Led je zatim izrezan u blokove od jednog metra i transportiran prvo brodom, a potom hladnjačom do Cambridgea. Uzorke su dobile i institucije u Njemačkoj i Švicarskoj.
Inženjer James Veal, koji je sudjelovao u vađenju leda u blizini talijansko-francuske baze Concordia, opisao je to iskustvo kao nevjerojatno. "Držati taj komadić povijesti u rukama, pazeći da ga ne ispustim, bio je zaista poseban osjećaj", rekao je.
Misterij promjene ritma ledenih doba
Znanstvenici se nadaju da će im ovaj led pomoći razumjeti misterioznu promjenu poznatu kao Srednjopleistocenska tranzicija, koja se dogodila prije otprilike 800.000 do 1,2 milijuna godina. Tada se ritam izmjene toplih i hladnih, glacijalnih razdoblja iznenada promijenio – s ciklusa od 41.000 godina prebacio se na ciklus od 100.000 godina. Uzrok te promjene jedno je od "najuzbudljivijih neriješenih pitanja" u klimatologiji, napominje dr. Thomas.
Također, timovi bi mogli pronaći dokaze o razdoblju prije više od 800.000 godina kada su koncentracije ugljikovog dioksida bile prirodno visoke, možda čak i više nego danas. "Naš klimatski sustav prošao je kroz toliko promjena da se moramo vratiti u prošlost kako bismo razumjeli te procese i različite prijelomne točke", objašnjava ona.
Razlika između tada i danas jest u tome što je današnji brzi porast stakleničkih plinova u posljednjih 150 godina uzrokovan ljudskim djelovanjem. To nas vodi u nepoznato, no znanstvenici vjeruju da bi nam zapisi zaključani u ledu mogli pružiti važne smjernice za budućnost.
