Dugo se vjerovalo da bi se razine svjetskih mora do 2100. godine zbog otapanja leda na polovima mogle podići za nešto manje od metra. No nova studija, bazirana na mišljenjima stručnjaka, donosi novu projekciju porasta razine mora, a ona je zapravo dvostruko veća za isti period, prenosi BBC.
Autori studije vjeruju da bi u takvom scenariju stotine milijuna ljudi ostale bez krova nad glavom te da bi se trajno morale preseliti iz priobalnih dijelova svijeta u unutrašnjost, piše Zimo.co.
Kako bi dobili jasniju predodžbu o opasnosti od podizanja razine svjetskih mora zbog otapanja ledenog pokrova na Zemljinim polovima, znanstvenici su proveli takozvani "strukturirani sudnji dan", u kojem su napravili predviđanja bazirana na njihovim znanjima i spoznajama o procesima na Greenlandu, zapadnom i istočnom Antarktiku.
Istraživači smatraju da ako se nastavi trenutnim tempom emisija stakleničkih plinova u atmosferu, razina svjetskih mora do 2100. mogla bi narasti između 62 i 238 centimetara. Zapravo je riječ o najcrnijim predviđanjima te vrste dosad i razini globalnog zatopljenja od pet Celzijevih stupnjeva.
''Za 2100. to znači da bi ledeni pokrov na polovima podigao razinu mora između 7 i 178 centimetara, no jednom kad u sve to dodate otapanje glečera i ledenog pokrova izvan polarnih krugova te termalno širenje mora, ta brojka uvelike premašuje dva metra'', naglasio je autor studije, profesor Johnathan Bamber sa Sveučilišta u Bristolu.
U tom scenariju autori studije vjeruju da se svjetska kopnena masa smanjila za otprilike 1,79 milijuna kvadratnih kilometara, odnosno za površinu veličine Libije.
Većina gubitka te kopnene mase dogodila bi se na područjima svijeta gdje se uzgaja velika količina hrane, poput delte Nila, a pošteđeni ne bi bili niti velegradovi poput Londona, New Yorka i Šangaja.
Bamber je, da bi ozbiljnost takvog razvoja događaja stavio u perspektivu, usporedio potencijalnu humanitarnu krizu s onom migrantskom u Europi. Dakle, migrantska kriza izazvana ratom u Siriji rezultirala je dolaskom oko milijun izbjeglica u Europu, no podizanje razine svjetskih mora za dva metra rezultiralo bi s otprilike 200 milijuna ljudi bez krova nad glavom.
Autori studije stoga naglašavaju da je krajnje vrijeme da se počne izbjegavati takav razvoj događaja tako da se drastično smanji emisija stakleničkih plinova u atmosferu u nadolazećim desetljećima, piše Zimo.co.
Istovremeno, tvrde da postoji tek 5 posto šanse da se ostvari najcrniji dio navedenog scenarija, dakle onaj u kojem bi se razina mora podigla za više od dva metra.
No dosad se vjerovalo da bi razina svjetskih mora do 2100. mogla porasti najviše metar, a to vjerovanje bilo je staro tek šest godina, odnosno od petog izvještaja IPCC-a (Međunarodni panel za klimatske promjene) iz 2013. godine.
Autori studije vjeruju da bi u takvom scenariju stotine milijuna ljudi ostale bez krova nad glavom te da bi se trajno morale preseliti iz priobalnih dijelova svijeta u unutrašnjost, piše Zimo.co.
Kako bi dobili jasniju predodžbu o opasnosti od podizanja razine svjetskih mora zbog otapanja ledenog pokrova na Zemljinim polovima, znanstvenici su proveli takozvani "strukturirani sudnji dan", u kojem su napravili predviđanja bazirana na njihovim znanjima i spoznajama o procesima na Greenlandu, zapadnom i istočnom Antarktiku.
Istraživači smatraju da ako se nastavi trenutnim tempom emisija stakleničkih plinova u atmosferu, razina svjetskih mora do 2100. mogla bi narasti između 62 i 238 centimetara. Zapravo je riječ o najcrnijim predviđanjima te vrste dosad i razini globalnog zatopljenja od pet Celzijevih stupnjeva.
''Za 2100. to znači da bi ledeni pokrov na polovima podigao razinu mora između 7 i 178 centimetara, no jednom kad u sve to dodate otapanje glečera i ledenog pokrova izvan polarnih krugova te termalno širenje mora, ta brojka uvelike premašuje dva metra'', naglasio je autor studije, profesor Johnathan Bamber sa Sveučilišta u Bristolu.
U tom scenariju autori studije vjeruju da se svjetska kopnena masa smanjila za otprilike 1,79 milijuna kvadratnih kilometara, odnosno za površinu veličine Libije.
Većina gubitka te kopnene mase dogodila bi se na područjima svijeta gdje se uzgaja velika količina hrane, poput delte Nila, a pošteđeni ne bi bili niti velegradovi poput Londona, New Yorka i Šangaja.
Bamber je, da bi ozbiljnost takvog razvoja događaja stavio u perspektivu, usporedio potencijalnu humanitarnu krizu s onom migrantskom u Europi. Dakle, migrantska kriza izazvana ratom u Siriji rezultirala je dolaskom oko milijun izbjeglica u Europu, no podizanje razine svjetskih mora za dva metra rezultiralo bi s otprilike 200 milijuna ljudi bez krova nad glavom.
Autori studije stoga naglašavaju da je krajnje vrijeme da se počne izbjegavati takav razvoj događaja tako da se drastično smanji emisija stakleničkih plinova u atmosferu u nadolazećim desetljećima, piše Zimo.co.
Istovremeno, tvrde da postoji tek 5 posto šanse da se ostvari najcrniji dio navedenog scenarija, dakle onaj u kojem bi se razina mora podigla za više od dva metra.
No dosad se vjerovalo da bi razina svjetskih mora do 2100. mogla porasti najviše metar, a to vjerovanje bilo je staro tek šest godina, odnosno od petog izvještaja IPCC-a (Međunarodni panel za klimatske promjene) iz 2013. godine.
