Odgađanje otvaranja novog graničnog prijelaza Gradiška otvorilo je brojna pitanja koja već dulje vrijeme čekaju na rješavanje, a među njima je svakako najvažnije ono koje se odnosi na protočnost robnog prijevoza preko granice, o čemu ovisi konkurentnost i ukupno poslovanje brojnih izvoznika iz BiH, a osobito poljoprivrednih proizvođača. Naime, u ovom trenutku status BIP (mogućnost prijevoza za sve vrste roba) imaju samo dva granična prijelaza u BiH, i to postojeći prijelaz Gradiška/Stara Gradiška te Bijača/Nova Sela u Hercegovini.
Rezultat je činjenica da brojni izvoznici moraju voziti po nekoliko stotina kilometara, često po loše prohodnim cestama, kako bi došli do prijelaza preko kojega će plasirati svoju robu na europska tržišta. Posljedice takvog stanja u najmanju su ruku katastrofalne.
Udar na gospodarstvo
Upravo se na sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine moglo čuti kako gospodarstvo BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, a upravo je GP Gradiška žila kucavica bh. ekonomije jer se više od 90 posto roba koje podliježu ovom nadzoru prevozi preko ovog prijelaza.
U posljednjih nekoliko godina VTK BiH je zahtijevao redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom. Službeni podaci upućuju na razloge zbog kojih su prisutni stalni zastoji i zadržavanja na ovim graničnim prijelazima. Od 15 cestovnih međunarodnih graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, u 2024. godini je oko 19% teretnih vozila, 24% autobusa, 13% putničkih vozila i 15% osoba koristilo granični prijelaz Gradiška/Stara Gradiška, koji je ujedno jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP (za sve vrste roba). Istodobno, drugi granični prijelaz sa statusom BIP, tj. Bijača/Nova Sela, u 2024. godini koristilo je svega 5,6% teretnih vozila, 18% autobusa, 5,7% putničkih vozila i oko 7,6% osoba.
Osim toga, službeni podaci pokazuju da tijekom cijele godine prema državama zapadne i središnje Europe preko graničnog prijelaza Gradiška/Stara Gradiška prometuju 94 redovite autobuske linije od ukupno 362 autobuske linije prema tim državama (26%), a preko graničnog prijelaza Bijača samo jedna redovita autobusna linija (0,3%).
Dakle, sva roba biljnog i životinjskog podrijetla, više od jedne četvrtine redovitih autobusnih linija prema zapadnoj i središnjoj Europi, usmjereno je na jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP. Kako bi se stanje popravilo, Vanjskotrgovinska komora BiH konstantno traži redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom otvaranjem dodatnih graničnih prijelaza za sve vrste roba (Donji Svilaj/Svilaj i Izačić/Ličko Petrovo Selo), kao i graničnih prijelaza s obostranim fitosanitarnim kontrolama (Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat).
Ovakvo rješenje omogućilo bi značajne uštede u novcu i vremenu potrebnom domaćim prijevoznicima koji su trenutačno prisiljeni voziti i po nekoliko stotina kilometara više kako bi stigli na prijelaz koji omogućuje prijevoz određenih vrsta robe.
Iznosi u trgovini
Ova inicijativa je važna i zbog novog pravila Europske unije, odnosno sustava EES koji od vozača prilikom prvog prijelaza granice traži davanje biometrijskih podataka, a što još uvijek usporava dinamiku prometa. U onom ekonomskom kontekstu valja uputiti i na nove podatke Vanjskotrgovinske komore koji pokazuju kako nam u 11 mjeseci ove godine izvoz raste bržom dinamikom od uvoza, a što je prilika koja se mora iskoristiti na pravi način, odnosno kroz povećanje poročnosti robnog prometa, što bi u srednjoročnom razdoblju sigurno dovelo i do popravljanja ukupnog salda i smanjenja vanjskotrgovinskog deficita. Iz BiH je u 11 mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 15 milijardi i 984,9 milijuna maraka, što je rast od 4,79 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz iznosio 27 milijardi i 853,3 milijuna maraka uz rast od 4,18 posto u odnosu na razdoblje siječanj - studeni prošle godine.
Rezultat je činjenica da brojni izvoznici moraju voziti po nekoliko stotina kilometara, često po loše prohodnim cestama, kako bi došli do prijelaza preko kojega će plasirati svoju robu na europska tržišta. Posljedice takvog stanja u najmanju su ruku katastrofalne.
Udar na gospodarstvo
Upravo se na sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine moglo čuti kako gospodarstvo BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, a upravo je GP Gradiška žila kucavica bh. ekonomije jer se više od 90 posto roba koje podliježu ovom nadzoru prevozi preko ovog prijelaza.
U posljednjih nekoliko godina VTK BiH je zahtijevao redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom. Službeni podaci upućuju na razloge zbog kojih su prisutni stalni zastoji i zadržavanja na ovim graničnim prijelazima. Od 15 cestovnih međunarodnih graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, u 2024. godini je oko 19% teretnih vozila, 24% autobusa, 13% putničkih vozila i 15% osoba koristilo granični prijelaz Gradiška/Stara Gradiška, koji je ujedno jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP (za sve vrste roba). Istodobno, drugi granični prijelaz sa statusom BIP, tj. Bijača/Nova Sela, u 2024. godini koristilo je svega 5,6% teretnih vozila, 18% autobusa, 5,7% putničkih vozila i oko 7,6% osoba.
Osim toga, službeni podaci pokazuju da tijekom cijele godine prema državama zapadne i središnje Europe preko graničnog prijelaza Gradiška/Stara Gradiška prometuju 94 redovite autobuske linije od ukupno 362 autobuske linije prema tim državama (26%), a preko graničnog prijelaza Bijača samo jedna redovita autobusna linija (0,3%).
Dakle, sva roba biljnog i životinjskog podrijetla, više od jedne četvrtine redovitih autobusnih linija prema zapadnoj i središnjoj Europi, usmjereno je na jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP. Kako bi se stanje popravilo, Vanjskotrgovinska komora BiH konstantno traži redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom otvaranjem dodatnih graničnih prijelaza za sve vrste roba (Donji Svilaj/Svilaj i Izačić/Ličko Petrovo Selo), kao i graničnih prijelaza s obostranim fitosanitarnim kontrolama (Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat).
Ovakvo rješenje omogućilo bi značajne uštede u novcu i vremenu potrebnom domaćim prijevoznicima koji su trenutačno prisiljeni voziti i po nekoliko stotina kilometara više kako bi stigli na prijelaz koji omogućuje prijevoz određenih vrsta robe.
Iznosi u trgovini
Ova inicijativa je važna i zbog novog pravila Europske unije, odnosno sustava EES koji od vozača prilikom prvog prijelaza granice traži davanje biometrijskih podataka, a što još uvijek usporava dinamiku prometa. U onom ekonomskom kontekstu valja uputiti i na nove podatke Vanjskotrgovinske komore koji pokazuju kako nam u 11 mjeseci ove godine izvoz raste bržom dinamikom od uvoza, a što je prilika koja se mora iskoristiti na pravi način, odnosno kroz povećanje poročnosti robnog prometa, što bi u srednjoročnom razdoblju sigurno dovelo i do popravljanja ukupnog salda i smanjenja vanjskotrgovinskog deficita. Iz BiH je u 11 mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 15 milijardi i 984,9 milijuna maraka, što je rast od 4,79 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz iznosio 27 milijardi i 853,3 milijuna maraka uz rast od 4,18 posto u odnosu na razdoblje siječanj - studeni prošle godine.
