Bosna i Hercegovina posljednjih godina bilježi sve veći broj stranih radnika, što je trend koji je do prije nekoliko godina bio gotovo nezamisliv.
Zemlja iz koje su desetljećima odlazili radnici danas se sve češće okreće uvozu radne snage kako bi popunila prazna radna mjesta u ključnim sektorima ekonomije. Poslodavci tvrde da bez stranih radnika mnogi projekti ne bi mogli biti realizirani, dok ekonomisti upozoravaju da je riječ o jasnom pokazatelju dubokih promjena na tržištu rada, piše Večernji list.
Nedostatak radne snage
Trend odlazaka radno sposobnog stanovništva iz Bosne i Hercegovine se nastavlja, zbog čega je BiH prinuđena uvoziti stranu radnu snagu. Ipak, komplicirane procedure udaljavaju poslodavce od namjere njihova zapošljavanja.
Međutim, koliko je potrebno pojednostaviti ih toliko je nužno stvoriti okvir u kojem domaća radna snaga neće morati napuštati svoju državu. Paradoks da nedostaje radnika u pojedinim sektorima uz istodobno visoke stope nezaposlenosti prisutan je ne samo u BiH nego i na čitavom zapadnom Balkanu.
Demografska kretanja ove izazove pojačavaju jer je broj radno sposobnog stanovništva značajno smanjen. Da se do 2050. očekuje pad za gotovo 20%, odnosno, 190 tisuća radnika manje u idućih pet godina, projekcije su i Svjetske banke. U međuvremenu udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH još je ispod 1%.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tijekom 2025. godine izdane su ukupno 6702 radne dozvole stranim državljanima, što predstavlja nastavak rasta u odnosu na prethodne godine. Godinu ranije, 2024., izdano je 5798 radnih dozvola, što je također značajan porast u odnosu na ranije razdoblje.
Ipak, unatoč rastu, udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u Bosni i Hercegovini i dalje je relativno nizak. Procjenjuje se da strani radnici čine oko 0,7 posto ukupno zaposlenih, što je znatno manje nego u mnogim europskim zemljama.
Strani radnici najčešće se zapošljavaju u sektorima u kojima već godinama postoji nedostatak domaće radne snage. Najviše dozvola izdaje se za građevinarstvo, prerađivačku industriju, ugostiteljstvo i hotelijerstvo, trgovinu i uslužne djelatnosti.
U građevinskom sektoru potražnja je posebno izražena. Samo u toj djelatnosti izdano je više od 1600 radnih dozvola, što je daleko više nego u drugim granama gospodarstva. Razlog je, prije svega, veliki broj infrastrukturnih i stambenih projekata, ali i činjenica da domaći radnici često odlaze na rad u zemlje Europske unije, gdje su plaće znatno veće.
Radne dozvole
Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini trenutačno radi nešto više od 7.000 stranih radnika, a među najtraženijim zanimanjima su konobari, kuhari, čistači, tesari te armirači, zidari i stolari, potvrdili su iz Agencije za zapošljavanje UNIDAD.
Potreba za stranim radnicima u BiH je zaista velika i stalno raste. Kao agencija koja se bavi zapošljavanjem stranih radnika, primjećujemo da se broj poslodavaca koji nam se obraćaju povećava iz godine u godinu. Najveća potražnja trenutačno je za zanimanjima poput konobara, kuhara, čistača, tesara, armirača, zidara, radnika u proizvodnji, stolara, ali i drugih pomoćnih i kvalificiranih radnika, dodaju.
Iz UNIDAD-a kažu kako u BiH dolaze strani radnici iz različitih zemalja te da su trenutačno najbrojniji oni iz Indije, zatim iz Turske, Nepala, Bangladeša, kao i iz zemalja regije poput Srbije i Hrvatske.
Najveći nedostatak radne snage trenutačno je u građevinskom sektoru, ugostiteljstvu i proizvodnoj industriji i upravo su kompanije iz ovih sektora one koje najčešće zapošljavaju strane radnike kako bi održale kontinuitet poslovanja – naglašavaju. Dodaju i kako sektor turizma i ugostiteljstva svake godine ima povećanu potrebu za radnom snagom uoči turističke sezone.
U tom sektoru poslodavci se već sada pripremaju i dio njih pokušava unaprijed osigurati radnike, uključujući i strane radnike, kako bi izbjegli nedostatak osoblja tijekom najintenzivnijeg dijela sezone. Ipak, iz Agencije ističu kako su procedure za zapošljavanje stranih radnika i dalje prilično kompleksne i dugotrajne.
Zemlja iz koje su desetljećima odlazili radnici danas se sve češće okreće uvozu radne snage kako bi popunila prazna radna mjesta u ključnim sektorima ekonomije. Poslodavci tvrde da bez stranih radnika mnogi projekti ne bi mogli biti realizirani, dok ekonomisti upozoravaju da je riječ o jasnom pokazatelju dubokih promjena na tržištu rada, piše Večernji list.
Nedostatak radne snage
Trend odlazaka radno sposobnog stanovništva iz Bosne i Hercegovine se nastavlja, zbog čega je BiH prinuđena uvoziti stranu radnu snagu. Ipak, komplicirane procedure udaljavaju poslodavce od namjere njihova zapošljavanja.
Međutim, koliko je potrebno pojednostaviti ih toliko je nužno stvoriti okvir u kojem domaća radna snaga neće morati napuštati svoju državu. Paradoks da nedostaje radnika u pojedinim sektorima uz istodobno visoke stope nezaposlenosti prisutan je ne samo u BiH nego i na čitavom zapadnom Balkanu.
Demografska kretanja ove izazove pojačavaju jer je broj radno sposobnog stanovništva značajno smanjen. Da se do 2050. očekuje pad za gotovo 20%, odnosno, 190 tisuća radnika manje u idućih pet godina, projekcije su i Svjetske banke. U međuvremenu udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH još je ispod 1%.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tijekom 2025. godine izdane su ukupno 6702 radne dozvole stranim državljanima, što predstavlja nastavak rasta u odnosu na prethodne godine. Godinu ranije, 2024., izdano je 5798 radnih dozvola, što je također značajan porast u odnosu na ranije razdoblje.
Ipak, unatoč rastu, udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u Bosni i Hercegovini i dalje je relativno nizak. Procjenjuje se da strani radnici čine oko 0,7 posto ukupno zaposlenih, što je znatno manje nego u mnogim europskim zemljama.
Strani radnici najčešće se zapošljavaju u sektorima u kojima već godinama postoji nedostatak domaće radne snage. Najviše dozvola izdaje se za građevinarstvo, prerađivačku industriju, ugostiteljstvo i hotelijerstvo, trgovinu i uslužne djelatnosti.
U građevinskom sektoru potražnja je posebno izražena. Samo u toj djelatnosti izdano je više od 1600 radnih dozvola, što je daleko više nego u drugim granama gospodarstva. Razlog je, prije svega, veliki broj infrastrukturnih i stambenih projekata, ali i činjenica da domaći radnici često odlaze na rad u zemlje Europske unije, gdje su plaće znatno veće.
Radne dozvole
Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini trenutačno radi nešto više od 7.000 stranih radnika, a među najtraženijim zanimanjima su konobari, kuhari, čistači, tesari te armirači, zidari i stolari, potvrdili su iz Agencije za zapošljavanje UNIDAD.
Potreba za stranim radnicima u BiH je zaista velika i stalno raste. Kao agencija koja se bavi zapošljavanjem stranih radnika, primjećujemo da se broj poslodavaca koji nam se obraćaju povećava iz godine u godinu. Najveća potražnja trenutačno je za zanimanjima poput konobara, kuhara, čistača, tesara, armirača, zidara, radnika u proizvodnji, stolara, ali i drugih pomoćnih i kvalificiranih radnika, dodaju.
Iz UNIDAD-a kažu kako u BiH dolaze strani radnici iz različitih zemalja te da su trenutačno najbrojniji oni iz Indije, zatim iz Turske, Nepala, Bangladeša, kao i iz zemalja regije poput Srbije i Hrvatske.
Najveći nedostatak radne snage trenutačno je u građevinskom sektoru, ugostiteljstvu i proizvodnoj industriji i upravo su kompanije iz ovih sektora one koje najčešće zapošljavaju strane radnike kako bi održale kontinuitet poslovanja – naglašavaju. Dodaju i kako sektor turizma i ugostiteljstva svake godine ima povećanu potrebu za radnom snagom uoči turističke sezone.
U tom sektoru poslodavci se već sada pripremaju i dio njih pokušava unaprijed osigurati radnike, uključujući i strane radnike, kako bi izbjegli nedostatak osoblja tijekom najintenzivnijeg dijela sezone. Ipak, iz Agencije ističu kako su procedure za zapošljavanje stranih radnika i dalje prilično kompleksne i dugotrajne.
