Zašto paradajz ne dozrijeva? Pitanje je koje mnoge muči jer ponekad zrenje plodova paradajza predugo traje. Razlozi mogu biti brojni. Kako možemo pomoći biljkama?
Uživati u svježem i zrelom paradajzu direktno iz bašte je postalo privilegija. Međutim, uzgajivači znaju da doći do zrelih plodova nije lako i ponekad je frustrirajuće.
Ova povrtnica ima svoje zahtjeve, potrebno ju je štiti od biljnih bolesti i štetočina, zalijevati, prihranjivati, ali ni to ponekad nije dovoljno.
Hiroviti paradajz
Potrebno je znati o kakvoj sorti ili hibridu se radi. Razlika između ranih i kasnih sorti kada je u pitanju zrenje može biti veća od mjesec dana. Obično do berbe prođe 90 do 110 dana.
Ponekad se dešava da plodovi predugo ostaju zeleni i nikako da promijene boju. Razlog ovoj pojavi može biti neadekvatna prihrana i loša zalivena norma. Često se u želji da imamo nabolje biljke i najveće plodove pretjera s količinom đubriva koja se primjenjuje, posebno s dušikovim. Zbog tog je neophodna balansirana prihrana. Najbolje je biljke prihranjivati samo dva do tri puta tijekom vegetacijske sezone.
Drugi razlog zašto paradajz ne dozrijeva je previše zalijevanja. U želji da učine najbolje, baštovani pretjeraju s količinom vode. Istina je da paradajz troši velike količine vode, ali će biljkama dobro doći da ju smanjimo.
U nekim slučajevima treba dozvoliti i blago isušivanje zemlje i nestašicu vlage prije sljedećeg zalijevanja. Biljka će doživjeti mali stres, a to može biti okidač za dozrijevanje plodova.
Postavite mrežu
Osunčanost lokacije je treći razlog koji može dovesti do odloženog zrenja. Previše Sunca je negativno u ovom slučaju. Potrebno je postaviti mrežu za zasjenjivanje koja će smanjiti osvijetljenost.
Temperatura i vremenske prilike mogu doprinijeti dugom čekanju. Optimalna temperatura za dozrijevanje je između 20 i 25ºC. Kada temperatura pređe iznad 29ºC proces dozrijevanja je veoma usporen. Što je duži period visokih temperatura, veća je vjerojatnoća pojave sporog zrenja, ali i da će plodovi biti kiseliji jer se procesi u njima ne odvijaju kako bi trebalo.
Ne treba zaboraviti važnost redovnog zakidanja zaperka i pinciranje, uklanjanje vrha biljke, sredinom kolovoza. Previše zelene mase uzrokuje veliki broj sitnih plodova, a lišće odvlači hraniva. Biljka kojoj nismo otkinuli vrh nastavlja da raste, formira novu lisnu masu, cvjetove i plodove, što usporava dozrijevanje na donjim etažama tijekom kasnog ljeta.
agrosavjet.com
Uživati u svježem i zrelom paradajzu direktno iz bašte je postalo privilegija. Međutim, uzgajivači znaju da doći do zrelih plodova nije lako i ponekad je frustrirajuće.
Ova povrtnica ima svoje zahtjeve, potrebno ju je štiti od biljnih bolesti i štetočina, zalijevati, prihranjivati, ali ni to ponekad nije dovoljno.
Hiroviti paradajz
Potrebno je znati o kakvoj sorti ili hibridu se radi. Razlika između ranih i kasnih sorti kada je u pitanju zrenje može biti veća od mjesec dana. Obično do berbe prođe 90 do 110 dana.
Ponekad se dešava da plodovi predugo ostaju zeleni i nikako da promijene boju. Razlog ovoj pojavi može biti neadekvatna prihrana i loša zalivena norma. Često se u želji da imamo nabolje biljke i najveće plodove pretjera s količinom đubriva koja se primjenjuje, posebno s dušikovim. Zbog tog je neophodna balansirana prihrana. Najbolje je biljke prihranjivati samo dva do tri puta tijekom vegetacijske sezone.
Drugi razlog zašto paradajz ne dozrijeva je previše zalijevanja. U želji da učine najbolje, baštovani pretjeraju s količinom vode. Istina je da paradajz troši velike količine vode, ali će biljkama dobro doći da ju smanjimo.
U nekim slučajevima treba dozvoliti i blago isušivanje zemlje i nestašicu vlage prije sljedećeg zalijevanja. Biljka će doživjeti mali stres, a to može biti okidač za dozrijevanje plodova.
Postavite mrežu
Osunčanost lokacije je treći razlog koji može dovesti do odloženog zrenja. Previše Sunca je negativno u ovom slučaju. Potrebno je postaviti mrežu za zasjenjivanje koja će smanjiti osvijetljenost.
Temperatura i vremenske prilike mogu doprinijeti dugom čekanju. Optimalna temperatura za dozrijevanje je između 20 i 25ºC. Kada temperatura pređe iznad 29ºC proces dozrijevanja je veoma usporen. Što je duži period visokih temperatura, veća je vjerojatnoća pojave sporog zrenja, ali i da će plodovi biti kiseliji jer se procesi u njima ne odvijaju kako bi trebalo.
Ne treba zaboraviti važnost redovnog zakidanja zaperka i pinciranje, uklanjanje vrha biljke, sredinom kolovoza. Previše zelene mase uzrokuje veliki broj sitnih plodova, a lišće odvlači hraniva. Biljka kojoj nismo otkinuli vrh nastavlja da raste, formira novu lisnu masu, cvjetove i plodove, što usporava dozrijevanje na donjim etažama tijekom kasnog ljeta.
agrosavjet.com
