Dok u svom najvećem naletu epidemije do sada ebola nemilice ubija ljude u Zapadnoj Africi, mnogi se pitaju zašto još uvijek nema lijeka za ovu bolest koja se pojavila prije više od 30 godina i čija je smrtnost i danas oko 90 posto.
Stručnjaci ističu kako je glavni razlog virus ebole kojeg je zbog njegove opasne prirode teško proučavati. Derek Gatherer, stručnjak koji se bavi genetikom virusa, sa Sveučilišta Lancaster u Velikoj Britaniji, pojasnio je za Fox News kako je uvijek lakše pronaći lijek za bolesti koje uzrokuju bakterije.
'Antivirusni lijekovi za antibakterijskima zaostaju nekoliko desetljeća. Virusi ne proizvode puno proteina tako da je manje 'meta' koje se mogu ciljano liječiti. To je slučaj i s virusom ebole', ističe Gatherer.
Osim toga, virus ebole toliko se brzo mijenja da je pitanje bi li cjepivo proizvedeno danas bilo učinkovito i za nekoliko godina. Do sada su znanstvenici pronašli pet vrsta virusa ebole. Uz to, kako je izuzetno smrtonosan, znanstvenici ga mogu proučavati samo u najviše moguće zaštićenim uvjetima što ograničava broj eksperimenata.
'Samo u par laboratorija na svijetu može se raditi s virusom ebole. Osim toga, od ljudi koji su bili zaraženi ebolom, vrlo malo ih je preživjelo pa je teško proučiti koji su im to biološki faktori pomoglo da pobijede virus', pojasnio je znanstvenik.
Ebola se prvi put pojavila 1976. u Kongu i Sudanu. Podrijetlo virusa nije poznato, ali je pretpostavlja da je sve krenulo od – šišmiša. Sa životinja je ebola prešla i na ljude, a s čovjeka na čovjeka prenosi se tjelesnim tekućinama (krvlju, slinom…).
Simptomi su temperatura, bol u mišićima, glavobolja, dijareja i u nekim slučajevima krvarenje. Virus ebole napada imunološke stanice i uzrokuje doslovce njihovo zagrijavanje zbog čega pucaju krvne žive i raste krvni tlak, a to dovodi do zatajenja organa.
Potencijalni lijekovi za ebolu u eksperimentalnoj su fazi testiranja na životinjama i za sada još uvijek ne pokazuju učinkovito djelovanje protiv jednog od najopasnijih virusa današnjice.
dnevnik.hr
Stručnjaci ističu kako je glavni razlog virus ebole kojeg je zbog njegove opasne prirode teško proučavati. Derek Gatherer, stručnjak koji se bavi genetikom virusa, sa Sveučilišta Lancaster u Velikoj Britaniji, pojasnio je za Fox News kako je uvijek lakše pronaći lijek za bolesti koje uzrokuju bakterije.
'Antivirusni lijekovi za antibakterijskima zaostaju nekoliko desetljeća. Virusi ne proizvode puno proteina tako da je manje 'meta' koje se mogu ciljano liječiti. To je slučaj i s virusom ebole', ističe Gatherer.
Osim toga, virus ebole toliko se brzo mijenja da je pitanje bi li cjepivo proizvedeno danas bilo učinkovito i za nekoliko godina. Do sada su znanstvenici pronašli pet vrsta virusa ebole. Uz to, kako je izuzetno smrtonosan, znanstvenici ga mogu proučavati samo u najviše moguće zaštićenim uvjetima što ograničava broj eksperimenata.
'Samo u par laboratorija na svijetu može se raditi s virusom ebole. Osim toga, od ljudi koji su bili zaraženi ebolom, vrlo malo ih je preživjelo pa je teško proučiti koji su im to biološki faktori pomoglo da pobijede virus', pojasnio je znanstvenik.
Ebola se prvi put pojavila 1976. u Kongu i Sudanu. Podrijetlo virusa nije poznato, ali je pretpostavlja da je sve krenulo od – šišmiša. Sa životinja je ebola prešla i na ljude, a s čovjeka na čovjeka prenosi se tjelesnim tekućinama (krvlju, slinom…).
Simptomi su temperatura, bol u mišićima, glavobolja, dijareja i u nekim slučajevima krvarenje. Virus ebole napada imunološke stanice i uzrokuje doslovce njihovo zagrijavanje zbog čega pucaju krvne žive i raste krvni tlak, a to dovodi do zatajenja organa.
Potencijalni lijekovi za ebolu u eksperimentalnoj su fazi testiranja na životinjama i za sada još uvijek ne pokazuju učinkovito djelovanje protiv jednog od najopasnijih virusa današnjice.
