Povećanje minimalne plaće i usvajanje fiskalnih zakona, kojima su vlasti željele omogućiti povećanje primanja radnicima i rasterećenje poslodavaca, odgođeni su za iduću godinu. Ekonomski analitičar i zastupnik u Federalnom parlamentu Admir Čavalić smatra da ove reforme s ovim mandatom Vlade neće niti biti. Ističe, za provedbu ove reforme nedostaje politička volja i hrabrost.
Kazao je kako se samo možemo nadati Nacrtu zakona, ali da se ne zavaravamo, on se neće tako lako pretvoriti u Zakon.
''Ja sam tražio kao zastupnik jednu vrlo jednostavnu stvar, jednu stranicu A4 papira od Federalnog ministarstva financija o tome što rade po tom pitanju, i do danas ju nisam dobio. Nacrt može biti i usvojen, ali to ništa ne znači. On umire s mandatom, nestaje. Novi mandat nova priča.'', kazao je u podcastu portala Bljesak.info Čavlić.
Novi set fiskalnih zakona koji se duže najavljuje za Federaciju Bosne i Hercegovine trebao bi označiti ozbiljnu fiskalnu reformu, a tiče se Zakona o minimalnoj plaći, Zakona o doprinosima i Zakonima o porezima na dohodak.
Ni uz idealne uvijete ne može do kraja godine
Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine već osmu godinu inzistira na provođenju fiskalne reforme, u smislu smanjenja poreza i doprinosa na plaće. S trenutnim stanjem u zemlji smatraju da je teško očekivati njihovo usvajanje do kraja ove godine.
''I u idealnim uvjetima, da do kraja ožujka Vlada FBiH usvoji fiskalne zakone i dostavi ih Parlamentu FBiH na usvajanje u hitnoj proceduri, teško da će biti usvojeni u narednih mjesec-dva, dok bi za njihovu primjenu bilo potrebno minimalno šest mjeseci'', kazali su za Bljesak.info iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Ono što poslodavci u Federaciji najviše očekuju jeste smanjenje fiskalnih opterećenja na plaću (doprinosa). Rasterećenje cijene rada jedan je od glavnih zahtjeva UPFBiH već godinama, jer smatraju da su upravo visoki porezi i doprinosi jedna od glavnih prepreka snažnijem razvoju i većoj konkurentnosti bh. gospodarstva, većem prilivu stranih i domaćih investicija.
Naime, poslodavci u Federaciji plaćaju najveće poreze i doprinose na plaće u Europi, 41,5 posto. Već duže vrijeme predlažu da se doprinosi spuste do 28 posto, a razliku poreza i doprinosa koju sada uplaćuju državi spremni su isplatiti svojim uposlenicima.
Od ukupno zarađene bruto plaće, u usporedbi s bruto plaćama u Europi, radniku u FBiH, nakon isplaćenih poreza i doprinosa, ostane uvjerljivo najmanji iznos. Da pojednostavimo, kada se na obvezne poreze i doprinose plate i neke druge obveze i troškovi, radnik je u obavezi na svoju zarađenu neto plaću, zaraditi još isti toliki iznos i za ''državu''.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH smatraju da bi se ovim smanjenjem fiskalnih opterećenja kreirao povoljniji poslovni ambijent - povećala konkurentnost domaćeg gospodarstva, povećale plaće radnicima, smanjilo sivo tržište rada te dijelom smanjio bi se i odliv kvalificirane radne snage iz države.
'Da ne ide sve preko koverti'
Kako bi se radnicima i poslodavcima izašlo u susret do donošenja novih sistemskih fiskalnih zakona sa smanjenom stopom poreza i doprinosa Udruženje poslodavaca u FBiH zajedno sa sindikatima iz realnog sektora počekom 2023. godine pokrenulo je inicijativu o povećanju plaća do 400 KM. Predlagali su da se na taj iznos od povećanja plaćaju minimalni porezi i doprinosi. No i prethodna i aktuelna Vlada FBiH posezale su za privremenim rješenjima odnosno, prethodna isplatom jedne prosječne neoporezive plaće, a ova Vlada FBiH odlukom o isplati 2.580 KM do početka srpnja ove godine.
I dok smatraju da je rješenje o povećanju plaća do 400 KM u realnom sektoru, s isplatom minimalnih doprinosa na ovo povećanje , kvalitetnije i dugoročnije rješenje od postojećeg, iz UPFBiH kao i ekonomski analitičar Čavalić mišljenja su da bi se ona mogla produžiti nakon 1. srpnja.
Čavalić pak smatra da bi se ova uredba o isplati 2.580 KM mogla produživati u nedogled, a s njim se slažu i iz UPBiH. Ističe, to bi mogao biti način na koji bi Vlada Federacije BiH mogla kupovati socijalni mir radnicima i poslodavcima.
Oprezno s 1.000 KM
Prema najavljenoj fiskalnoj reformi Zakon o minimalnoj plaći u FBiH trebao bi propisivati minimalni iznos od 1.000 KM koji poslodavci moraju isplatiti svojim zaposlenicima kao mjesečnu naknadu za rad. Unatoč brojnim najavljivanjima rasta minimalne plaće do 1. siječnja 2024. godine, on nije realiziran. S obzirom da set fiskalnih zakona nije usvojen, priča o minimalnoj plaći od 1.000 KM ostavljena je za neku drugu godinu.
Međutim ekonomski analitičar Admir Čavalić ističe kako s najavama povećanjem minimalne plaće bez izmjene fiskalnih zakona treba biti oprezan.
''Tu ima puno populizma. Priču je potrebno staviti na fiskalne zakone, plaća će minimalno rasti na 1000 KM. Postoje poslodavci koji zarađuju milijune i oni mogu to isplaćivati ali zamislite onog poslodavca koji gubi, ne zna hoće li mu kompanija postojati iduće godine, kako da on poveća plaće na 1000 KM? Pa radnici bi možda i sami rekli nemojte, evo radit ćemo neka samo ostane kompanija'', objašnjava u podcastu portala Bljesak.info Admir Čavalić.
Objašnjava, poslodavac može isplatiti visoku plaću u samo tri slučaja: da ima izuzetno visok prihod, da raste produktivnost rada i da se spustiti zbirna stopu doprinosa na 28 posto.
Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH je u više navrata istaknulo da je zainteresirano i raspoloženo da se pod hitno poveća minimalna plaća, ali uz uvjet da se izmjene fiskalni zakoni i smanje porezi i doprinosi na plaće ispod 30 posto.
''Samo i isključivo u tom slučaju smatramo da je moguće da minimalna plaća iznosi 1.000 KM. Želim napomenuti da je na nedavnoj sjednici Upravnog odbora Udruženja poslodavaca u FBiH, ogromna većina predstavnika kompanija istaknula da se njihovim radnicima odavno ne isplaćuje minimalna, nego, znatno viša plaća. Iz prostog razloga što plaće u realnom sektoru odavno ne diktiraju zakoni ili uredbe vlade, nego tržište. A svi smo svjedoci nedostatka radne snage u FBiH i velike potražnje za kvalificiranim radnicima'', kazali su iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH za Bljesak.info.
Kazao je kako se samo možemo nadati Nacrtu zakona, ali da se ne zavaravamo, on se neće tako lako pretvoriti u Zakon.
''Ja sam tražio kao zastupnik jednu vrlo jednostavnu stvar, jednu stranicu A4 papira od Federalnog ministarstva financija o tome što rade po tom pitanju, i do danas ju nisam dobio. Nacrt može biti i usvojen, ali to ništa ne znači. On umire s mandatom, nestaje. Novi mandat nova priča.'', kazao je u podcastu portala Bljesak.info Čavlić.
Novi set fiskalnih zakona koji se duže najavljuje za Federaciju Bosne i Hercegovine trebao bi označiti ozbiljnu fiskalnu reformu, a tiče se Zakona o minimalnoj plaći, Zakona o doprinosima i Zakonima o porezima na dohodak.
Ni uz idealne uvijete ne može do kraja godine
Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine već osmu godinu inzistira na provođenju fiskalne reforme, u smislu smanjenja poreza i doprinosa na plaće. S trenutnim stanjem u zemlji smatraju da je teško očekivati njihovo usvajanje do kraja ove godine.
''I u idealnim uvjetima, da do kraja ožujka Vlada FBiH usvoji fiskalne zakone i dostavi ih Parlamentu FBiH na usvajanje u hitnoj proceduri, teško da će biti usvojeni u narednih mjesec-dva, dok bi za njihovu primjenu bilo potrebno minimalno šest mjeseci'', kazali su za Bljesak.info iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Ono što poslodavci u Federaciji najviše očekuju jeste smanjenje fiskalnih opterećenja na plaću (doprinosa). Rasterećenje cijene rada jedan je od glavnih zahtjeva UPFBiH već godinama, jer smatraju da su upravo visoki porezi i doprinosi jedna od glavnih prepreka snažnijem razvoju i većoj konkurentnosti bh. gospodarstva, većem prilivu stranih i domaćih investicija.
Naime, poslodavci u Federaciji plaćaju najveće poreze i doprinose na plaće u Europi, 41,5 posto. Već duže vrijeme predlažu da se doprinosi spuste do 28 posto, a razliku poreza i doprinosa koju sada uplaćuju državi spremni su isplatiti svojim uposlenicima.
Od ukupno zarađene bruto plaće, u usporedbi s bruto plaćama u Europi, radniku u FBiH, nakon isplaćenih poreza i doprinosa, ostane uvjerljivo najmanji iznos. Da pojednostavimo, kada se na obvezne poreze i doprinose plate i neke druge obveze i troškovi, radnik je u obavezi na svoju zarađenu neto plaću, zaraditi još isti toliki iznos i za ''državu''.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH smatraju da bi se ovim smanjenjem fiskalnih opterećenja kreirao povoljniji poslovni ambijent - povećala konkurentnost domaćeg gospodarstva, povećale plaće radnicima, smanjilo sivo tržište rada te dijelom smanjio bi se i odliv kvalificirane radne snage iz države.
'Da ne ide sve preko koverti'
Kako bi se radnicima i poslodavcima izašlo u susret do donošenja novih sistemskih fiskalnih zakona sa smanjenom stopom poreza i doprinosa Udruženje poslodavaca u FBiH zajedno sa sindikatima iz realnog sektora počekom 2023. godine pokrenulo je inicijativu o povećanju plaća do 400 KM. Predlagali su da se na taj iznos od povećanja plaćaju minimalni porezi i doprinosi. No i prethodna i aktuelna Vlada FBiH posezale su za privremenim rješenjima odnosno, prethodna isplatom jedne prosječne neoporezive plaće, a ova Vlada FBiH odlukom o isplati 2.580 KM do početka srpnja ove godine.
I dok smatraju da je rješenje o povećanju plaća do 400 KM u realnom sektoru, s isplatom minimalnih doprinosa na ovo povećanje , kvalitetnije i dugoročnije rješenje od postojećeg, iz UPFBiH kao i ekonomski analitičar Čavalić mišljenja su da bi se ona mogla produžiti nakon 1. srpnja.
Čavalić pak smatra da bi se ova uredba o isplati 2.580 KM mogla produživati u nedogled, a s njim se slažu i iz UPBiH. Ističe, to bi mogao biti način na koji bi Vlada Federacije BiH mogla kupovati socijalni mir radnicima i poslodavcima.
Oprezno s 1.000 KM
Prema najavljenoj fiskalnoj reformi Zakon o minimalnoj plaći u FBiH trebao bi propisivati minimalni iznos od 1.000 KM koji poslodavci moraju isplatiti svojim zaposlenicima kao mjesečnu naknadu za rad. Unatoč brojnim najavljivanjima rasta minimalne plaće do 1. siječnja 2024. godine, on nije realiziran. S obzirom da set fiskalnih zakona nije usvojen, priča o minimalnoj plaći od 1.000 KM ostavljena je za neku drugu godinu.
Međutim ekonomski analitičar Admir Čavalić ističe kako s najavama povećanjem minimalne plaće bez izmjene fiskalnih zakona treba biti oprezan.
''Tu ima puno populizma. Priču je potrebno staviti na fiskalne zakone, plaća će minimalno rasti na 1000 KM. Postoje poslodavci koji zarađuju milijune i oni mogu to isplaćivati ali zamislite onog poslodavca koji gubi, ne zna hoće li mu kompanija postojati iduće godine, kako da on poveća plaće na 1000 KM? Pa radnici bi možda i sami rekli nemojte, evo radit ćemo neka samo ostane kompanija'', objašnjava u podcastu portala Bljesak.info Admir Čavalić.
Objašnjava, poslodavac može isplatiti visoku plaću u samo tri slučaja: da ima izuzetno visok prihod, da raste produktivnost rada i da se spustiti zbirna stopu doprinosa na 28 posto.
Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH je u više navrata istaknulo da je zainteresirano i raspoloženo da se pod hitno poveća minimalna plaća, ali uz uvjet da se izmjene fiskalni zakoni i smanje porezi i doprinosi na plaće ispod 30 posto.
''Samo i isključivo u tom slučaju smatramo da je moguće da minimalna plaća iznosi 1.000 KM. Želim napomenuti da je na nedavnoj sjednici Upravnog odbora Udruženja poslodavaca u FBiH, ogromna većina predstavnika kompanija istaknula da se njihovim radnicima odavno ne isplaćuje minimalna, nego, znatno viša plaća. Iz prostog razloga što plaće u realnom sektoru odavno ne diktiraju zakoni ili uredbe vlade, nego tržište. A svi smo svjedoci nedostatka radne snage u FBiH i velike potražnje za kvalificiranim radnicima'', kazali su iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH za Bljesak.info.
