Ekstremni vremenski uvjeti koji pogađaju Europu i središnju Aziju više nisu samo klimatski, nego i ozbiljan javnozdravstveni problem, upozorila je Pan-europska komisija za klimu i zdravlje u otvorenom pismu upućenom vladama i zdravstvenim vlastima 53 države članice europske regije Svjetske zdravstvene organizacije.
Rekordne vrućine i rast smrtnosti
Komisija navodi da europska regija bilježi sve češće, intenzivnije i smrtonosnije toplinske valove. Posljedice se često skrivaju u statistici pod uzrocima poput srčanih i moždanih udara ili respiratornih problema, no uzrok je, poručuju, jasan. Posebno su ugroženi stariji, osobe s invaliditetom, trudnice, mala djeca, vanjski radnici i oni koji žive u loše izoliranim stanovima.
Toplinska smrtnost u posljednja dva desetljeća porasla je 30 posto, a samo 2022. i 2023. godine u 35 europskih zemalja zabilježeno je više od 100 tisuća smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Lipanj 2025. bio je najtopliji ikad zabilježen u zapadnoj Europi, a dva jaka toplinska vala stigla su još prije vrhunca ljeta. Klimatske promjene, upozoravaju, šire i bolesti koje su nekad bile rijetke – slučajevi lokalno prenesenog denga virusa u EU/EEA porasli su 368 posto između 2022. i 2024.
Bolnice pod pritiskom
Toplinski valovi uzrokuju nagli rast prijema pacijenata, osobito s kardiovaskularnim, respiratornim i bubrežnim problemima. Pogođeno je i mentalno zdravlje – san je lošiji, raste anksioznost, a kognitivne funkcije slabe. Osobe s mentalnim bolestima posebno su ranjive jer neki lijekovi otežavaju regulaciju tjelesne temperature. Istodobno su i zdravstveni radnici izloženi iscrpljenosti i pregrijavanju, a sustavi hlađenja i informatička infrastruktura u bolnicama nerijetko otkazuju.
Komisija naglašava da planovi djelovanja u slučaju ekstremnih vrućina spašavaju živote te da ih treba hitno provesti, a ne tek za nekoliko godina.
Klimatska rješenja su i zdravstvena rješenja
Zagađenje zraka godišnje u europskoj regiji uzrokuje više od pola milijuna prijevremenih smrti, većinom zbog izgaranja fosilnih goriva. Smanjenje emisija znači čišći zrak i manje smrtnih slučajeva – globalno bi se moglo spasiti više od 5 milijuna života.
Povećanje zelenih površina u gradovima smanjuje izloženost vrućini, poboljšava mentalno zdravlje i smanjuje račune za energiju. Procjenjuje se da bi povećanje urbanog zelenila za 30 posto moglo smanjiti smrtnost od vrućine i do 40 posto.
Komisija poručuje da su ovakve mjere pametna ulaganja i poziva na redefiniranje ekonomskih pokazatelja uspjeha kako bi u središtu bili zdravlje, dobrobit, pravednost i održivost.
"Ne možemo outsourceati zdravlje – ni svoje ni zdravlje planeta. Oba su neprocjenjiva i oba su ugrožena", stoji u pismu koje potpisuje 14 članova Komisije, među kojima su bivši premijeri, ministri i vodeći međunarodni stručnjaci.
Tko je sve potpisnik pisma?
Pan-europsku komisiju sazvao je regionalni direktor WHO-a za Europu, dr. Hans Henri P. Kluge, s ciljem okupljanja stručnjaka za klimu i zdravlje iz cijele regije kako bi se predložila hrabra rješenja.
Pismo su potpisali:
Katrín Jakobsdóttir, bivša premijerka Islanda, predsjednica Pan-europske komisije za klimu i zdravlje
Andrew Haines, glavni znanstveni savjetnik
Majlinda Bregu, bivša glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju
Hans Bruyninckx, bivši izvršni direktor Europske agencije za okoliš
Sandrine Dixson-Declève, počasna predsjednica Kluba Rima, izvršna predsjednica Earth4All
Omnia El Omrani, suradnica za politiku o klimatskim promjenama i zdravlju, Imperial College London
Enrico Giovannini, bivši ministar za infrastrukturu i održivu mobilnost, Italija
Khatuna Gogaladze, bivša ministrica zaštite okoliša i prirodnih resursa, Gruzija
Connie Hedegaard, bivša povjerenica EU-a za klimatsko djelovanje
Ernst Kuipers, bivši ministar zdravstva, socijalne skrbi i sporta, Nizozemska
Karl Lauterbach, bivši ministar zdravstva, Njemačka
Sulton Rahimzoda, predsjednik Državnog odbora za ulaganja i upravljanje državnom imovinom, Tadžikistan
Hülya Şirin, izvanredna profesorica, Sveučilište zdravstvenih znanosti, Turska
Rekordne vrućine i rast smrtnosti
Komisija navodi da europska regija bilježi sve češće, intenzivnije i smrtonosnije toplinske valove. Posljedice se često skrivaju u statistici pod uzrocima poput srčanih i moždanih udara ili respiratornih problema, no uzrok je, poručuju, jasan. Posebno su ugroženi stariji, osobe s invaliditetom, trudnice, mala djeca, vanjski radnici i oni koji žive u loše izoliranim stanovima.
Toplinska smrtnost u posljednja dva desetljeća porasla je 30 posto, a samo 2022. i 2023. godine u 35 europskih zemalja zabilježeno je više od 100 tisuća smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Lipanj 2025. bio je najtopliji ikad zabilježen u zapadnoj Europi, a dva jaka toplinska vala stigla su još prije vrhunca ljeta. Klimatske promjene, upozoravaju, šire i bolesti koje su nekad bile rijetke – slučajevi lokalno prenesenog denga virusa u EU/EEA porasli su 368 posto između 2022. i 2024.
Bolnice pod pritiskom
Toplinski valovi uzrokuju nagli rast prijema pacijenata, osobito s kardiovaskularnim, respiratornim i bubrežnim problemima. Pogođeno je i mentalno zdravlje – san je lošiji, raste anksioznost, a kognitivne funkcije slabe. Osobe s mentalnim bolestima posebno su ranjive jer neki lijekovi otežavaju regulaciju tjelesne temperature. Istodobno su i zdravstveni radnici izloženi iscrpljenosti i pregrijavanju, a sustavi hlađenja i informatička infrastruktura u bolnicama nerijetko otkazuju.
Komisija naglašava da planovi djelovanja u slučaju ekstremnih vrućina spašavaju živote te da ih treba hitno provesti, a ne tek za nekoliko godina.
Klimatska rješenja su i zdravstvena rješenja
Zagađenje zraka godišnje u europskoj regiji uzrokuje više od pola milijuna prijevremenih smrti, većinom zbog izgaranja fosilnih goriva. Smanjenje emisija znači čišći zrak i manje smrtnih slučajeva – globalno bi se moglo spasiti više od 5 milijuna života.
Povećanje zelenih površina u gradovima smanjuje izloženost vrućini, poboljšava mentalno zdravlje i smanjuje račune za energiju. Procjenjuje se da bi povećanje urbanog zelenila za 30 posto moglo smanjiti smrtnost od vrućine i do 40 posto.
Komisija poručuje da su ovakve mjere pametna ulaganja i poziva na redefiniranje ekonomskih pokazatelja uspjeha kako bi u središtu bili zdravlje, dobrobit, pravednost i održivost.
"Ne možemo outsourceati zdravlje – ni svoje ni zdravlje planeta. Oba su neprocjenjiva i oba su ugrožena", stoji u pismu koje potpisuje 14 članova Komisije, među kojima su bivši premijeri, ministri i vodeći međunarodni stručnjaci.
Tko je sve potpisnik pisma?
Pan-europsku komisiju sazvao je regionalni direktor WHO-a za Europu, dr. Hans Henri P. Kluge, s ciljem okupljanja stručnjaka za klimu i zdravlje iz cijele regije kako bi se predložila hrabra rješenja.
Pismo su potpisali:
Katrín Jakobsdóttir, bivša premijerka Islanda, predsjednica Pan-europske komisije za klimu i zdravlje
Andrew Haines, glavni znanstveni savjetnik
Majlinda Bregu, bivša glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju
Hans Bruyninckx, bivši izvršni direktor Europske agencije za okoliš
Sandrine Dixson-Declève, počasna predsjednica Kluba Rima, izvršna predsjednica Earth4All
Omnia El Omrani, suradnica za politiku o klimatskim promjenama i zdravlju, Imperial College London
Enrico Giovannini, bivši ministar za infrastrukturu i održivu mobilnost, Italija
Khatuna Gogaladze, bivša ministrica zaštite okoliša i prirodnih resursa, Gruzija
Connie Hedegaard, bivša povjerenica EU-a za klimatsko djelovanje
Ernst Kuipers, bivši ministar zdravstva, socijalne skrbi i sporta, Nizozemska
Karl Lauterbach, bivši ministar zdravstva, Njemačka
Sulton Rahimzoda, predsjednik Državnog odbora za ulaganja i upravljanje državnom imovinom, Tadžikistan
Hülya Şirin, izvanredna profesorica, Sveučilište zdravstvenih znanosti, Turska
