Rezultati lokalnih izbora su poznati – birači su širom otvorili vrata velike političke scene za SDA, SDS-u i HDZ-u. Pokazuju to rezultati, primjerice, i glasovanja za načelničke pozicije u općinama i po njima SDA je u ukupnom zbroju osvojio 27,2 posto glasova, SDS i PDP po 21,6, SNSD 12, HDZ 11,2, SDP 8,8, DNS 3,2 posto glasova. Ostale stranke su daleko ispod. SDA sada ima svojih 36 načelnika općina, SDP 11, SDS 27, SNSD 15, HDZ 14, DNS četiri, HDZ 1990. tri, SBB dva...

Sukobi i izbori

U stožerima stranaka od jučer ujutro analiziraju što se sve prekjučer dogodilo, neki slave, neki su u šoku, neki u depresiji... Građani sa svoje strane očekuju da će se život popraviti, a stranački lideri već kroje planove za opće izbore 2014... A što će se s BiH dogoditi u iduće dvije godine i koliko će se rezultati lokalnih izbora odraziti na stanje u državi i s državom i je li moguće očekivati da će stranke i njihovi šefovi početi “puštati krv” političkoj krizi?

U svibnju ove godine došlo je do političkog zaokreta i loma. Prvo je pukla koalicija stranaka u Federaciji BiH okupljenih oko platforme jer su se SDP i SDA razišli. SDP je sklopio pakt s SBB-om i dva HDZ-a uz zahtjev da se ministri iz SDA isključe iz Vijeća ministara i da se ministri iz SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak isključe iz Vlade Federacije. U Republici Srpskoj to su dočekali kao “dar s neba” kako bi dokazali da svi problemi države leže u Federaciji i odmah su iz SNSD-a Milorada Dodika počeli puhati u krila krize u FFiH dajući suglasnost i ovlast SDP-u da najuri SDA iz državne i federalne izvršne vlasti i na njihova mjesta instalira ministre iz dvaju HDZ-ova i SBB-a. Bio je to i signal za sukobe, svađe i tučnjave na svim stranama zbog čega je BiH još dublje potonula, udaljujući se više nego ikada od Europske unije. Od ispunjavanja obveza iz Mape puta, dogovorene u lipnju u Bruxellsu, nije bilo ništa i sve je ostavljeno “za kasnije”. Stranački sukobi u FBiH došli su i pred sudove, ali do rekonstrukcije državne i federalne vlade nije došlo. I onda je nastao smiraj zbog lokalnih izbora i najavljeno je da će njihovi rezultati zapravo skrojiti nove koalicije. Stranke i njihovi predsjednici potpuno su se tijekom cijelog rujna posvetili predizbornoj kampanji.

Situacija je od jučer ujutro sasvim jasna kada je riječ o snazi stranaka. U Republici Srpskoj najveći dobitnici su Mladen Bosić sa svojim SDS-om i Mladen Ivanić i njegov PDP. Ivanić je zapravo i definitivno postao nezaobilazan politički čimbenik u RS-u i od njega će ubuduće ovisiti stabilnost Vlade, a ne treba smetnuti ni da je on izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH. Dodik je gubitnik broj jedan – njegov SNSD je od 2008. imao svoje načelnike u 41, a od prekjučer tek u 15 općina. U Federaciji je SDA apsolutni pobjednik lokalnih izbora, na drugom mjestu je HDZ.

Odnos snaga i moći

Bez obzira što se između općih i lokalnih izbora ne može stavljati znak jednakosti, sigurno je da će rezultati prekjučerašnjeg glasovanja utjecati na prekompoziciju moći svake stranke pojedinačno. To će se nedvojbeno odraziti na državu i preraspodjelu vlasti. S jedne strane, nedjeljno glasovanje je pokazalo da su u RS-u pali u vodu Dodikovi uporni pokušaji da izazove svesrpski ustanak protiv države Bosne i Hercegovine, a druge da on više neće moći koristiti SDS kao bižuteriju, od prilike do prilike. U Federaciji su u prvi plan isplivali SDA i HDZ. To bi moglo uputiti na zaključak da se vratila 1992. godina kada su neprikosnoveno vladali SDS, HDZ i SDA, ali valja voditi računa da se puno toga u tim strankama promijenilo u odnosu na vrijeme od prije dvadeset godina.

I što dalje kada se radi o državi? Kako doznajemo, u noći između nedjelje i ponedjeljka, kada se doznalo za rezultate izbora, bilo je vrućih telefonskih razgovora između Sulejmana Tihića, Mladena Bosića i Dragana Čovića i oni nisu bili samo čestitarske naravi. Dodik i Bosić imaju potpisan sporazum o koaliciji na državnoj razini i sigurno je da se šef SNSD-a više ne osjeća sigurnim bez leđa šefa SDS-a. Tihić i Čović nikada nisu ni prekidali veze, čak ni kada je Čović odlučio ući u koaliciju s Lagumdžijinim SDP-om i pristao na protjerivanje SDA iz izvršne vlasti. U prošlu srijedu je Čović kazao da će lokalni izbori odrediti buduće partnere iz bošnjačkog naroda ne odbacujući koaliciju sa SDA.

Sve to navodi na sasvim izglednu uspostavu nove koalicije na državnoj razini u kojoj bi bili SDA, SDS, HDZ i SNSD. Ovo utoliko više i prije što dvije stranke iz RS-a neće jedna bez druge s tim što je Bosić sada ojačao, a HDZ nije ništa dužan ni SDP-u ni SBB-u koji, kako stvari stoje, potpuno ispada iz igre. Tihić je prije više od mjesec dana najavio takvu mogućnost uz ocjenu da bi “četvorka” umjesto “šestorke” ili “sedmorke” bila učinkovitija, operativnija i da bi se dogovori brže postizali. Međutim, on je podvukao svoj i stav SDA da je vrlo opasno ako u novoj koaliciji ne bude SDP s obzirom na rezultat te stranke na izborima 2010. godine. Krajem prošlog tjedna SDA je priopćila da nema pomirenja sa SDP-om. Da je ta izjava bila dio predizborne kampanje, vidljivo je iz onoga što je Tihić preksinoć jasno i glasno kazao - sada slijedi proces deblokiranja države i ubrzanja njezinog euroatlantskog puta i SDA je spremna za razgovore i dogovore sa svima osim sa SBB-om.

Piše: M. Osmović / Dnevni list