O povijesnoj povezanosti Rame i Sinja odavno je rečeno puno toga. No ipak, želeći očuvati tu povezanost i „pupčanu vrpcu“ Rame i Sinja upustili smo se u jedan mali korak promocije, spajanja, otimanja od zaborava. U ovome videu spojili smo prirodne ljepote Ramskog kraja i pjesmu iz glazbeno scenskog spektakla Sinjske krajine. Rama spominjana i opjevana u mjuziklu Mirakul podloga je video isječaka ramskoga kraja.
 

Mjuzikl Mirakul

Mladi sinjski alkar nakon pobjede na tradicionalnom natjecanju moli se Gospi pred kapelicom. Obraća mu se fra Pavao Vučković, utemeljitelj samostana i svetišta Gospe Sinjske. “Nije to samo igra već slavlje hrvatske povijesti”, objašnjava glasoviti franjevac iz 18. stoljeća. I u trenu mladog alkara iz današnjeg vremena “odvede” tristo godina unazad. A mladi alkar postaje Stipan Dalbelo, glavni akter priče o napadu Turaka na Sinj i čudu Gospe Sinjske.

U Mirakulu se opisuje dolazak naroda iz Rame u Cetinsku krajinu, život i običaji toga vremena, velika bitka u kojoj su Sinjani i Cetinjani pobjedili višestruko brojniju osmanlijsku vojsku i njihovo beskrajno poštovanje prema nebeskoj zaštitnici – Majci od Milosti koju su okrunili kao Čudotvornu Gospu Sinjsku.

Priča je inspirirala Dražena Žanka, rođenog Sinjanina, da je pretoči u note.

Potresna priča biblijskih razmjera iz junačke, hrvatske povijesti, o šačici od 700 hrabrih sinjskih bojovnika i fratara, koja je u neravnopravnoj bitci pod Sinjem pobijedila zastrašujuću armadu od 60.000 turskih ratnika uz čudotvoran zagovor Gospe Sinjske.
 
Djelo je posvećeno 300. obljetnici pobjede Sinjana nad Osmanlijama i 300. obljetnici krunjenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske. Mirakul je i pobjeda Sinjana nad nadmoćnim Osmanlijama. Mirakul je i sama Alka, koja je postala opće i svjetsko blago, a i sama Gospa koja je čudom pomogla u borbi pod Sinjem 1715. godine.
 
Mirakul je zapravo prekrasna priča o hrabrosti, ponosu, pobjedi, slobodi i vjeri. Gospa i Alka su platforme naše prepoznatljivosti, nacionalnog identiteta, naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Izvor: Ferata.hr / Lisinski.hr