Masna luka je šumoviti i močvarni usjek (luka) u utrobi Čvrsnice, neposredno ispod njezinoga najvišega vrha Pločna. Prema neutvrđenim izvorima, ime je dobila prema srednjovjekovnome lokalnome plemiću imena ili prezimena „Mastan“ u čijem je vlasništvu bila, no izgledniji je postanak imena prema močvari koja se tu nalazi.
Naime, starije stanovništvo su močvarna tla i močvarne vode asocirale na masnoću pa su ih takvima i nazivali, što se kod nomenklature prostora čini ipak logičnijim. Prostor Luke zaseban je dio Parka, obručem brežuljaka ograđen od Dugoga i Rudoga polja. Budući da Čvrsnica obiluje podzemnim i površinskim vodama takav je slučaj i sa njezinim samim podnožjem. Naime, Masna luka obiluje vrelima, manjim jezerima, podzemnim vodama te močvarama. Među vrelima najpoznatije je i najzanimljivije vrelo Jasle, u neposrednoj blizini crkve i samostana, a koje vodom obogaćuje jezerca i močvaru ispod. Također, jedno od obližnjih vrela vodom snabdijeva samostan i fratarsku stojnu kuću. Osim toga, ona skupa s šumskim kompleksom Boričevca čini najveći svjetski rezervat endemske vrste bora, bjelokorog bora Munike (lat. pinus leucodermis). Ljekovita svojstva ovoga endemskoga bora dokazala su se nebrojeno puta pomažući svojom peludi ljudima s raznim oboljenjima dišnoga sustava. Pored jednostavnog udisanja peludnih čestica Munike, njegova ljekovita svojstva ljudi su pretočili u samo za Planinu karakterističan sirup, tzv. borov med.
Crkva Sv. Ilije gromovnika
U samome srcu luke, točno u podnožju Pločna, a ponad polja, močvare, vrela i jezeraca ispod, točno uz stazu koja vodi prema vrhu planine, smještena je crkva Sv. Ilije gromovnika, a uz nju samostan, što prostoru daje jednu bajkovitu, pitoresknu notu. Tu već 40 godina živi i radi fratar, svećenik, radioamater, planinar, skijaš, arhitekt, graditelj, kinolog i još mnogo toga, a ponad svega tvorac Parka prirode Blidinje, Stjepan fra. Petar Krasić. Projekt zaštite cijeloga prostora današnjega parka započeo je još 80-ih godina prošloga stoljeća, a skupa s njim i projekt izgradnje velebne crkve, stojne kuće, samostana i kuće molitve. Sve je to počelo u Masnoj luci, ali ne bez razloga baš tu. Na mjestu današnjega crkvenoga kompleksa do 1942. godine stajala je tzv. stojna kuća, karakteristična blidinjska slamarica, ovećih dimenzija koja je služila fratrima kao prostor za stanovanje kada bi skupa sa svojom pastvom u proljeće izišli iz donje Hercegovine u Planinu.
Spomenute godine, u ratnome vihoru Drugoga svjetskoga rata, u krvavome četničkome pohodu, među brojnim ubojstvima i paležima, spaljena je i fratarska stojna kuća. Cijeli današnji samostanski kompleks sastoji se od nove stojne kuće, crkve, kuće molitve s preko 30 smještajnih jedinica, dvije konferencijske dvorane, blagovaonicom i suvenirnicom, dviju umjetničkih galerija te većeg broja pomoćnih objekata. On je danas središte kapelanije Poljā, pod crkvenom jurisdikcijom Biskupije Mostarsko-duvanjske te upravom Hercegovačke franjevačke provincije. Crkvena unutrašnjost ispunjena je umjetničkim, slikarskim, kiparskim, vitrajskim i mozaičkim bogatstvima.
Više o Masnoj Luci i Kući molitve možete doznati na njihovoj službenoj web stranici.
Naime, starije stanovništvo su močvarna tla i močvarne vode asocirale na masnoću pa su ih takvima i nazivali, što se kod nomenklature prostora čini ipak logičnijim. Prostor Luke zaseban je dio Parka, obručem brežuljaka ograđen od Dugoga i Rudoga polja. Budući da Čvrsnica obiluje podzemnim i površinskim vodama takav je slučaj i sa njezinim samim podnožjem. Naime, Masna luka obiluje vrelima, manjim jezerima, podzemnim vodama te močvarama. Među vrelima najpoznatije je i najzanimljivije vrelo Jasle, u neposrednoj blizini crkve i samostana, a koje vodom obogaćuje jezerca i močvaru ispod. Također, jedno od obližnjih vrela vodom snabdijeva samostan i fratarsku stojnu kuću. Osim toga, ona skupa s šumskim kompleksom Boričevca čini najveći svjetski rezervat endemske vrste bora, bjelokorog bora Munike (lat. pinus leucodermis). Ljekovita svojstva ovoga endemskoga bora dokazala su se nebrojeno puta pomažući svojom peludi ljudima s raznim oboljenjima dišnoga sustava. Pored jednostavnog udisanja peludnih čestica Munike, njegova ljekovita svojstva ljudi su pretočili u samo za Planinu karakterističan sirup, tzv. borov med.
Crkva Sv. Ilije gromovnika
U samome srcu luke, točno u podnožju Pločna, a ponad polja, močvare, vrela i jezeraca ispod, točno uz stazu koja vodi prema vrhu planine, smještena je crkva Sv. Ilije gromovnika, a uz nju samostan, što prostoru daje jednu bajkovitu, pitoresknu notu. Tu već 40 godina živi i radi fratar, svećenik, radioamater, planinar, skijaš, arhitekt, graditelj, kinolog i još mnogo toga, a ponad svega tvorac Parka prirode Blidinje, Stjepan fra. Petar Krasić. Projekt zaštite cijeloga prostora današnjega parka započeo je još 80-ih godina prošloga stoljeća, a skupa s njim i projekt izgradnje velebne crkve, stojne kuće, samostana i kuće molitve. Sve je to počelo u Masnoj luci, ali ne bez razloga baš tu. Na mjestu današnjega crkvenoga kompleksa do 1942. godine stajala je tzv. stojna kuća, karakteristična blidinjska slamarica, ovećih dimenzija koja je služila fratrima kao prostor za stanovanje kada bi skupa sa svojom pastvom u proljeće izišli iz donje Hercegovine u Planinu.
Spomenute godine, u ratnome vihoru Drugoga svjetskoga rata, u krvavome četničkome pohodu, među brojnim ubojstvima i paležima, spaljena je i fratarska stojna kuća. Cijeli današnji samostanski kompleks sastoji se od nove stojne kuće, crkve, kuće molitve s preko 30 smještajnih jedinica, dvije konferencijske dvorane, blagovaonicom i suvenirnicom, dviju umjetničkih galerija te većeg broja pomoćnih objekata. On je danas središte kapelanije Poljā, pod crkvenom jurisdikcijom Biskupije Mostarsko-duvanjske te upravom Hercegovačke franjevačke provincije. Crkvena unutrašnjost ispunjena je umjetničkim, slikarskim, kiparskim, vitrajskim i mozaičkim bogatstvima.
Više o Masnoj Luci i Kući molitve možete doznati na njihovoj službenoj web stranici.
