Jedan od najpoznatnijih hakera na svijetu, Kevin Mitnick, upozorava kako danas u smislu cyber sigurnosti nisu ugrožena tek računala, već i mobiteli. Mitnick u kratkom filmiću objašnjava dva jednostavna načina za provalu na mobilne uređaje
Da stvar bude gora, ne samo da to mogu iskoristiti ljubomorni bračni partneri, već i CIA, vlade i hakeri općenito, piše Business Insider.
Kevin Mitnick danas se bavi konzultantskim uslugama u svijetu računalne sigurnosti, a najopasnije je - naravno, to kada se napadači fizički mogu dočepati uređaja.
''Na internetu je dostupan softver koji se može kupiti za nekoliko stotina dolara, npr. FlexiSPY, a kojim se može aktivirati nečija kamerica, pročitati sve poruke - čak i one koje su izbrisane. Moguće je čak i presresti govorne pozive'', poručuje Mitnick.
Druga vrsta napada je daljinska i ne traži fizički pristup uređaju. Ovakvim metodama se služe različite vladine i nevladine organizacije za potrebe špijunaže i praćenja kriminalnih aktivnosti. U pravilu je riječ o napadima koji iskorištavaju ranjivosti u softveru. Primjera radi, Mitnick navodi kako je cijena za takav propust na platformi iOS kakvih 1,5 milijuna dolara. Za agencije koje će na taj način moći špijunirati milijune ljudi, takav iznos je beznačajan.
''Kod Android uređaja, cijene takvih ranjivosti su mnogo niže (reda 200.000 dolara), jer je posrijedi ranjivija platforma'', navodi Mitnick, dodavši kako jednostavno nema način da prosječan korisnik otkrije ima li maliciozni kod na mobitelu.
Ono što korisnici mogu napraviti jest da se pobrinu kako su uvijek na najnovijem izdanju softvera (iOS ili Android) te da koriste snažne lozinke. Ako korisnik ikad posumnja na to da mu je uređaj inficiran malicioznim kodom, najjednostavniji način za popravak moguće štete je povratak na tvorničke postavke (Factory Reset).
Da stvar bude gora, ne samo da to mogu iskoristiti ljubomorni bračni partneri, već i CIA, vlade i hakeri općenito, piše Business Insider.
Kevin Mitnick danas se bavi konzultantskim uslugama u svijetu računalne sigurnosti, a najopasnije je - naravno, to kada se napadači fizički mogu dočepati uređaja.
''Na internetu je dostupan softver koji se može kupiti za nekoliko stotina dolara, npr. FlexiSPY, a kojim se može aktivirati nečija kamerica, pročitati sve poruke - čak i one koje su izbrisane. Moguće je čak i presresti govorne pozive'', poručuje Mitnick.
Druga vrsta napada je daljinska i ne traži fizički pristup uređaju. Ovakvim metodama se služe različite vladine i nevladine organizacije za potrebe špijunaže i praćenja kriminalnih aktivnosti. U pravilu je riječ o napadima koji iskorištavaju ranjivosti u softveru. Primjera radi, Mitnick navodi kako je cijena za takav propust na platformi iOS kakvih 1,5 milijuna dolara. Za agencije koje će na taj način moći špijunirati milijune ljudi, takav iznos je beznačajan.
''Kod Android uređaja, cijene takvih ranjivosti su mnogo niže (reda 200.000 dolara), jer je posrijedi ranjivija platforma'', navodi Mitnick, dodavši kako jednostavno nema način da prosječan korisnik otkrije ima li maliciozni kod na mobitelu.
Ono što korisnici mogu napraviti jest da se pobrinu kako su uvijek na najnovijem izdanju softvera (iOS ili Android) te da koriste snažne lozinke. Ako korisnik ikad posumnja na to da mu je uređaj inficiran malicioznim kodom, najjednostavniji način za popravak moguće štete je povratak na tvorničke postavke (Factory Reset).
