Kako je pregovarati s Rusima o ratu u Ukrajini, pitanje je koje mnogi postavljaju nakon nekoliko krugova mirovnih pregovora koji, četiri godine od početka ruske invazije, nisu donijeli značajnije rezultate.
Novi krug pregovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država trebao bi se održati u Ženevi kasnije ovog tjedna. Uoči sastanka, Sergij Kislitsja, član izaslanstva ukrajinskog predsjednika Zelenskog koji je sudjelovao u nedavnim vojnim razgovorima, govorio je o svojim iskustvima, prenosi BBC.
Vojni pregovori su konkretniji
Prema Kislitsji, razgovori na vojnoj razini su poslovni i uglavnom lišeni političkih i povijesnih tirada koje Moskva koristi u drugim prilikama.
"Vojnici bolje razumiju što se događa na bojištu", rekao je Kislitsja u razgovoru u ponedjeljak ujutro u predsjedničkoj palači.
"Pitanje je, međutim, jesu li oni [Rusi] sposobni točno prenijeti informacije nadređenima, bez uljepšavanja i izmjena", dodao je.
Pokušaji okončanja rata nisu jednostavni. Zbog prirode bojišta na istoku Ukrajine, gdje tisuće dronova patroliraju i napadaju iznad goleme takozvane "sive zone" između dviju strana, dok 200.000 ukrajinskih civila i dalje živi u utvrđenim gradovima Donbasa, tehnički posao razdvajanja snaga iznimno je složen.
"Potreban je jasan skup pravila i protokola, kao i mehanizam za provjeru i nadzor", istaknuo je Kislitsja.
Ključna uloga SAD-a
Većina tog posla je, kaže, dovršena, djelomično zahvaljujući angažmanu američkih dužnosnika, uključujući generala Alexusa Grynkewicha, vrhovnog zapovjednika NATO-a u Europi, i Dana Driscolla, tajnika za kopnenu vojsku.
Iako Kijevu nije u interesu kritizirati predstavnike Trumpove administracije, Kislitsjina pohvala američkom izaslanstvu zvuči iskreno.
"Treba odati priznanje Amerikancima na predanosti i strpljenju jer neprestano sudjeluju na sastancima. Nisu samo promatrači, već postavljaju pitanja i slušaju što im odgovaramo", kaže on.
Kislitsja se jednako pozitivno izrazio o ulogama zeta Donalda Trumpa, Jareda Kushnera, kojeg je opisao kao osobu "koja nije početnik", te milijardera i svestranog izaslanika Stevea Witkoffa, za kojeg je rekao da je "mnogo mudriji od karikature kakvom ga mediji prikazuju".
SAD će, prema Kislitsji, imati ključnu ulogu u nadzoru bilo kakvog budućeg prekida vatre, koristeći resurse poput satelitskog i drugih oblika visokotehnološkog nadzora.
"Potreban nam je arbitar. U slučaju kršenja sporazuma, mora postojati treća strana koja je odlučna i ima autoritet."
Nadzor iz kamenog doba
Osam godina prije sveobuhvatne ruske invazije 2022., ulogu nadzora imala je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju - OESS. Ta skupina, s ograničenim resursima i bez mehanizama provedbe, uglavnom nije uspjela spriječiti eskalaciju.
"Smatralo se uspjehom ako su uopće imali dva drona u zraku iznad tog područja", rekao je Kislitsja. "U usporedbi s današnjom tehnologijom, to je bilo kameno doba."
Za usporedbu, nedavni izvještaji sugeriraju da samo iznad grada Pokrovska u svakom trenutku djeluje i do 12.000 dronova.
Na pitanje kako uspijeva sjediti za istim stolom s izaslanicima vođe iz Kremlja koji je žrtvovao više od milijun vlastitih ljudi da pokori Ukrajinu, Kislitsja, bivši veleposlanik pri UN-u, odgovara da ima dugogodišnje iskustvo.
"Vidio sam i gore. Proveo sam pet godina u New Yorku, od toga tri prije sveobuhvatne invazije. Redovito sam sjedio u istoj prostoriji s neprijateljem", rekao je.
Sjećanje na noć invazije
Jedna večer posebno mu se urezala u pamćenje: 23. veljače 2022. godine. Usred hitnog sastanka Vijeća sigurnosti UN-a, sazvanog zbog krize u Ukrajini, Kislitsja je primio vijest da je njegova zemlja napadnuta. U istom trenutku, sedam vremenskih zona istočnije, u Kijevu su se čule prve udaljene eksplozije koje su označile početak općeg ruskog napada.
Tijekom dramatičnih scena, Kislitsja je pokušao natjerati ruskog veleposlanika Vasilija Nebenzju da nazove svog šefa, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, i zatraži jamstva da ruske snage neće napasti.
"Rekao sam sve što znam za danas", odgovorio je Nebenzja, prema Kislitsjinim riječima. "Ne pada mi na pamet buditi ministra Lavrova u ovo doba noći."
U tom trenutku životi svih su se promijenili. Kislitsja je ostao u UN-u još tri godine prije povratka u Kijev.
Ako se izaslanstva ponovno sastanu u Ženevi u četvrtak, i on će biti ondje, nastavljajući raditi na detaljima i mehanizmima prekida vatre, ali čekajući da se najvažniji dio slagalice posloži.
"Rat se može zaustaviti jednim telefonskim pozivom jedne osobe svom načelniku glavnog stožera", rekao je. "No, očito je da diktator u Kremlju zasad nije spreman okončati rat."
Novi krug pregovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država trebao bi se održati u Ženevi kasnije ovog tjedna. Uoči sastanka, Sergij Kislitsja, član izaslanstva ukrajinskog predsjednika Zelenskog koji je sudjelovao u nedavnim vojnim razgovorima, govorio je o svojim iskustvima, prenosi BBC.
Vojni pregovori su konkretniji
Prema Kislitsji, razgovori na vojnoj razini su poslovni i uglavnom lišeni političkih i povijesnih tirada koje Moskva koristi u drugim prilikama.
"Vojnici bolje razumiju što se događa na bojištu", rekao je Kislitsja u razgovoru u ponedjeljak ujutro u predsjedničkoj palači.
"Pitanje je, međutim, jesu li oni [Rusi] sposobni točno prenijeti informacije nadređenima, bez uljepšavanja i izmjena", dodao je.
Pokušaji okončanja rata nisu jednostavni. Zbog prirode bojišta na istoku Ukrajine, gdje tisuće dronova patroliraju i napadaju iznad goleme takozvane "sive zone" između dviju strana, dok 200.000 ukrajinskih civila i dalje živi u utvrđenim gradovima Donbasa, tehnički posao razdvajanja snaga iznimno je složen.
"Potreban je jasan skup pravila i protokola, kao i mehanizam za provjeru i nadzor", istaknuo je Kislitsja.
Ključna uloga SAD-a
Većina tog posla je, kaže, dovršena, djelomično zahvaljujući angažmanu američkih dužnosnika, uključujući generala Alexusa Grynkewicha, vrhovnog zapovjednika NATO-a u Europi, i Dana Driscolla, tajnika za kopnenu vojsku.
Iako Kijevu nije u interesu kritizirati predstavnike Trumpove administracije, Kislitsjina pohvala američkom izaslanstvu zvuči iskreno.
"Treba odati priznanje Amerikancima na predanosti i strpljenju jer neprestano sudjeluju na sastancima. Nisu samo promatrači, već postavljaju pitanja i slušaju što im odgovaramo", kaže on.
Kislitsja se jednako pozitivno izrazio o ulogama zeta Donalda Trumpa, Jareda Kushnera, kojeg je opisao kao osobu "koja nije početnik", te milijardera i svestranog izaslanika Stevea Witkoffa, za kojeg je rekao da je "mnogo mudriji od karikature kakvom ga mediji prikazuju".
SAD će, prema Kislitsji, imati ključnu ulogu u nadzoru bilo kakvog budućeg prekida vatre, koristeći resurse poput satelitskog i drugih oblika visokotehnološkog nadzora.
"Potreban nam je arbitar. U slučaju kršenja sporazuma, mora postojati treća strana koja je odlučna i ima autoritet."
Nadzor iz kamenog doba
Osam godina prije sveobuhvatne ruske invazije 2022., ulogu nadzora imala je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju - OESS. Ta skupina, s ograničenim resursima i bez mehanizama provedbe, uglavnom nije uspjela spriječiti eskalaciju.
"Smatralo se uspjehom ako su uopće imali dva drona u zraku iznad tog područja", rekao je Kislitsja. "U usporedbi s današnjom tehnologijom, to je bilo kameno doba."
Za usporedbu, nedavni izvještaji sugeriraju da samo iznad grada Pokrovska u svakom trenutku djeluje i do 12.000 dronova.
Na pitanje kako uspijeva sjediti za istim stolom s izaslanicima vođe iz Kremlja koji je žrtvovao više od milijun vlastitih ljudi da pokori Ukrajinu, Kislitsja, bivši veleposlanik pri UN-u, odgovara da ima dugogodišnje iskustvo.
"Vidio sam i gore. Proveo sam pet godina u New Yorku, od toga tri prije sveobuhvatne invazije. Redovito sam sjedio u istoj prostoriji s neprijateljem", rekao je.
Sjećanje na noć invazije
Jedna večer posebno mu se urezala u pamćenje: 23. veljače 2022. godine. Usred hitnog sastanka Vijeća sigurnosti UN-a, sazvanog zbog krize u Ukrajini, Kislitsja je primio vijest da je njegova zemlja napadnuta. U istom trenutku, sedam vremenskih zona istočnije, u Kijevu su se čule prve udaljene eksplozije koje su označile početak općeg ruskog napada.
Tijekom dramatičnih scena, Kislitsja je pokušao natjerati ruskog veleposlanika Vasilija Nebenzju da nazove svog šefa, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, i zatraži jamstva da ruske snage neće napasti.
"Rekao sam sve što znam za danas", odgovorio je Nebenzja, prema Kislitsjinim riječima. "Ne pada mi na pamet buditi ministra Lavrova u ovo doba noći."
U tom trenutku životi svih su se promijenili. Kislitsja je ostao u UN-u još tri godine prije povratka u Kijev.
Ako se izaslanstva ponovno sastanu u Ženevi u četvrtak, i on će biti ondje, nastavljajući raditi na detaljima i mehanizmima prekida vatre, ali čekajući da se najvažniji dio slagalice posloži.
"Rat se može zaustaviti jednim telefonskim pozivom jedne osobe svom načelniku glavnog stožera", rekao je. "No, očito je da diktator u Kremlju zasad nije spreman okončati rat."
