Ukrajinska kampanja napada na rusku energetsku infrastrukturu nastavljena je novim udarom dalekometnim dronovima, ciljajući ključne izvore prihoda Kremlja od izvoza nafte i plina. Ovo nije prvi takav napad, a vjerojatno ni posljednji, piše Kyiv Post.
Dalekometne bespilotne letjelice, opremljene eksplozivnim bojevim glavama, pogodile su veliko postrojenje za preradu plinskog kondenzata Ust-Luga, smješteno u blizini Sankt Peterburga na Baltičkom moru, izazvavši snažne eksplozije i požare. Očevici su izvijestili o najmanje dva velika požara nakon napada koji se dogodio tijekom jutarnje smjene.
Postrojenje Ust-Luga, u vlasništvu Gazproma kojim upravlja energetska tvrtka Novatek, jedno je od najvećih postrojenja za preradu prirodnog plina u Europi i ključno izvozno čvorište za ruski plin koji se transportira plinovodima s Arktika i iz zapadnog Sibira.
Precizni pogoci i velika šteta
Videozapisi koje su snimili radnici postrojenja prikazuju precizne pogotke na jedinici za plinski kondenzat, praćene velikim vatrenim kuglama. Ruski mediji izvijestili su da je jedinica pretrpjela značajnu štetu. Prema procjenama, popravci bi mogli trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Kompleks Ust-Luga ima kapacitet prerade do 45 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, iz čega proizvodi 13 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina (LNG), gotovo isključivo za izvoz. Uz to, godišnje proizvodi i 3,6 milijuna tona etana, 1,8 milijuna tona propan-butana te naftu, mlazno gorivo i loživo ulje.
Iz Glavnog stožera ukrajinske vojske u nedjelju navečer preuzeli su odgovornost za napad, nazivajući ga uspješnim. Iako nije naveden točan tip korištene letjelice, vjeruje se da je riječ o dronu Batyar, čiji je domet od 800 kilometara dovoljan za doseg postrojenja udaljenog oko 750 kilometara od vjerojatnih ukrajinskih lokacija za lansiranje.
Ekonomske posljedice i ruska reakcija
Ukrajinska vojna geolokacijska skupina Cyber Broshono ocijenila je štetu kao "kritičnu", nazivajući postrojenje "srcem" ruske prerade plina za izvoz. "Ovo je značajan udarac ne samo ruskoj energetskoj infrastrukturi, već i njezinom izvoznom potencijalu", navodi se u njihovoj procjeni. Stručnjak za energetsko tržište Evhen Instrebin procijenio je da svaki dan zastoja postrojenje gubi 12 milijuna dolara.
Kao posljedica napada, glavna zračna luka u Sankt Peterburgu, Pulkovo, bila je zatvorena veći dio nedjelje. Regionalni guverner Aleksandr Drozdenko izjavio je da je požar izazvan "padajućim ostacima" deset uništenih ukrajinskih dronova, no snimke pokazuju letjelice koje izravno pogađaju ciljeve.
Reakcije iz Europe
Ukrajina je od sredine 2023. godine pokrenula kampanju udara na rusku energetsku, električnu i prometnu infrastrukturu, a napadi su se intenzivirali tijekom 2025. godine. Prošlog četvrtka ukrajinski dronovi pogodili su crpnu stanicu na naftovodu Družba, ključnom pravcu za opskrbu Europe ruskom naftom.
Taj je napad izazvao oštre reakcije slovačkog premijera Roberta Fica i mađarskog premijera Viktora Orbána, koji su optužili Ukrajinu za vođenje ekonomskog rata protiv njihovih zemalja. Obojica čelnika, poznati po proruskim stavovima, sugerirali su da bi se Ukrajina trebala predati. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha odgovorio je da je Budimpešta imala tri godine za diverzifikaciju izvora energije, "kao i ostatak Europe".
Problemi za rusku naftnu industriju
Napadi na ruska postrojenja uzrokuju sve veće probleme. U četvrtak, 21. kolovoza, pogođena je i najveća rafinerija nafte u Rusiji, kod Rostova, a požari su ugašeni tek u nedjelju. Od početka kolovoza, ukrajinski dronovi pogodili su najmanje deset velikih rafinerija, smanjujući ukupni kapacitet prerade u Rusiji za procijenjenih 10 do 25 posto.
Kremlj pokušava stabilizirati domaće tržište ograničavanjem izvoza i nametanjem gornjih granica cijena goriva. Međutim, ti pokušaji nisu u potpunosti uspješni. Zbog smanjenih kapaciteta i poremećaja u transportu, u nekim regijama zabilježene su nestašice i dugi redovi na benzinskim postajama, a najteže su pogođeni okupirani Krim i Luhansk te udaljeniji dijelovi Rusije poput Burjatije i pacifičke obale.
Dalekometne bespilotne letjelice, opremljene eksplozivnim bojevim glavama, pogodile su veliko postrojenje za preradu plinskog kondenzata Ust-Luga, smješteno u blizini Sankt Peterburga na Baltičkom moru, izazvavši snažne eksplozije i požare. Očevici su izvijestili o najmanje dva velika požara nakon napada koji se dogodio tijekom jutarnje smjene.
The Ust-Luga terminal in the innermost part of the Gulf of Finland is a key facility for export of oil and gas. It’s evidently been hit by long range drones. pic.twitter.com/d6ChcgQQGJ
— Carl Bildt (@carlbildt) August 24, 2025
Postrojenje Ust-Luga, u vlasništvu Gazproma kojim upravlja energetska tvrtka Novatek, jedno je od najvećih postrojenja za preradu prirodnog plina u Europi i ključno izvozno čvorište za ruski plin koji se transportira plinovodima s Arktika i iz zapadnog Sibira.
Precizni pogoci i velika šteta
Videozapisi koje su snimili radnici postrojenja prikazuju precizne pogotke na jedinici za plinski kondenzat, praćene velikim vatrenim kuglama. Ruski mediji izvijestili su da je jedinica pretrpjela značajnu štetu. Prema procjenama, popravci bi mogli trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Kompleks Ust-Luga ima kapacitet prerade do 45 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, iz čega proizvodi 13 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina (LNG), gotovo isključivo za izvoz. Uz to, godišnje proizvodi i 3,6 milijuna tona etana, 1,8 milijuna tona propan-butana te naftu, mlazno gorivo i loživo ulje.
Iz Glavnog stožera ukrajinske vojske u nedjelju navečer preuzeli su odgovornost za napad, nazivajući ga uspješnim. Iako nije naveden točan tip korištene letjelice, vjeruje se da je riječ o dronu Batyar, čiji je domet od 800 kilometara dovoljan za doseg postrojenja udaljenog oko 750 kilometara od vjerojatnih ukrajinskih lokacija za lansiranje.
The attack caused serious damage to one of the key infrastructure facilities of the Russian energy sector — the Gazprom Ust-Luga gas processing complex, which is part of the large-scale Baltic gas chemical cluster.
— Exilenova+ (@Exilenova_plus) August 24, 2025
The main damage was inflicted on the cryogenic deep processing… pic.twitter.com/jmgh8U5Buq
Ekonomske posljedice i ruska reakcija
Ukrajinska vojna geolokacijska skupina Cyber Broshono ocijenila je štetu kao "kritičnu", nazivajući postrojenje "srcem" ruske prerade plina za izvoz. "Ovo je značajan udarac ne samo ruskoj energetskoj infrastrukturi, već i njezinom izvoznom potencijalu", navodi se u njihovoj procjeni. Stručnjak za energetsko tržište Evhen Instrebin procijenio je da svaki dan zastoja postrojenje gubi 12 milijuna dolara.
Kao posljedica napada, glavna zračna luka u Sankt Peterburgu, Pulkovo, bila je zatvorena veći dio nedjelje. Regionalni guverner Aleksandr Drozdenko izjavio je da je požar izazvan "padajućim ostacima" deset uništenih ukrajinskih dronova, no snimke pokazuju letjelice koje izravno pogađaju ciljeve.
Reakcije iz Europe
Ukrajina je od sredine 2023. godine pokrenula kampanju udara na rusku energetsku, električnu i prometnu infrastrukturu, a napadi su se intenzivirali tijekom 2025. godine. Prošlog četvrtka ukrajinski dronovi pogodili su crpnu stanicu na naftovodu Družba, ključnom pravcu za opskrbu Europe ruskom naftom.
Taj je napad izazvao oštre reakcije slovačkog premijera Roberta Fica i mađarskog premijera Viktora Orbána, koji su optužili Ukrajinu za vođenje ekonomskog rata protiv njihovih zemalja. Obojica čelnika, poznati po proruskim stavovima, sugerirali su da bi se Ukrajina trebala predati. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha odgovorio je da je Budimpešta imala tri godine za diverzifikaciju izvora energije, "kao i ostatak Europe".
Problemi za rusku naftnu industriju
Napadi na ruska postrojenja uzrokuju sve veće probleme. U četvrtak, 21. kolovoza, pogođena je i najveća rafinerija nafte u Rusiji, kod Rostova, a požari su ugašeni tek u nedjelju. Od početka kolovoza, ukrajinski dronovi pogodili su najmanje deset velikih rafinerija, smanjujući ukupni kapacitet prerade u Rusiji za procijenjenih 10 do 25 posto.
Kremlj pokušava stabilizirati domaće tržište ograničavanjem izvoza i nametanjem gornjih granica cijena goriva. Međutim, ti pokušaji nisu u potpunosti uspješni. Zbog smanjenih kapaciteta i poremećaja u transportu, u nekim regijama zabilježene su nestašice i dugi redovi na benzinskim postajama, a najteže su pogođeni okupirani Krim i Luhansk te udaljeniji dijelovi Rusije poput Burjatije i pacifičke obale.
