Kada je prošlog mjeseca s proizvodne trake u njemačkoj tvornici sišao prvi dron ukrajinskog dizajna, Volodimir Zelenski znao je da to označava prekretnicu za gospodarstvo, piše The Guardian.
Zajednička ulaganja u proizvodnju bespilotnih letjelica napreduju i u Finskoj i Danskoj, a ratom pogođena Ukrajina pokazuje kako se njezina poduzeća prilagođavaju i izlaze iz svojih bombardiranjem ugroženih domaćih okvira te se sve više integriraju u industrijsku mrežu Europske unije. Dok se sutra obilježava četvrta godišnjica početka ruske invazije, ukrajinsko gospodarstvo i dalje pokazuje otpornost pod golemim pritiskom,
Prošle se godine očekivao gospodarski rast između 2 i 3 posto, no ruske rakete i dronovi smanjili su tu stopu na 1 posto. Ove godine predviđa se poboljšanje, iako će stalni ruski napadi usporiti rast s očekivanih 2.2 na 1.8 posto, objavili su prognostičari ukrajinske središnje banke prošlog mjeseca.
"Ukrajina nije spremna u smislu reformi i njihove provedbe"
Bruxelles je u siječnju poduzeo još jedan korak prema suradnji, olakšavši ukrajinskim kamionima prelazak granica uz minimalnu papirologiju. Produbljivanje trgovinskih veza s EU trajalo je godinama, no konkretni potezi prema integraciji Kijeva u blok mogli bi dovesti do pristupnih pregovora kasnije ove godine.
Kurt Volker, istaknuti suradnik Centra za analizu europske politike, kaže da postoji politički imperativ da se Ukrajina što prije uvede u EU. "No, s praktične strane, Ukrajina nije spremna u smislu reformi i njihove provedbe da u tom roku postane punopravna članica EU", istaknuo je.
Volker je bivši dužnosnik američkog State Departmenta i veleposlanik SAD-a pri NATO-u. "Zato mislim da će Bruxelles razviti koncept koji bismo mogli nazvati progresivnim članstvom", dodao je. Umjesto da se čeka da Ukrajina ispuni svaki pojedini uvjet, Bruxelles bi mogao postaviti minimalnu razinu usklađenosti i zatim pratiti napredak.
Među firmama koje zapošljavaju u Ukrajini je i Boeing
Time bi Kijevu davao veći pristup jedinstvenom tržištu i carinskoj uniji kako se koji cilj ostvari. "Kako bi Ukrajina napredovala kroz taj proces, otključavalo bi se sve više prednosti sudjelovanja u EU, a istovremeno bi se postigao politički učinak bržeg uvođenja Ukrajine u Uniju", izjavio je.
Oko 1000 ukrajinskih tvrtki bavi se obrambenim istraživanjima, koristeći golemo znanje stečeno tijekom rata, a mnoge od njih surađuju s obrambenim tvrtkama iz EU i SAD-a. Andy Hunder, predsjednik Američke gospodarske komore u Ukrajini, kaže da je Boeing među brojnim američkim obrambenim tvrtkama koje zapošljavaju tisuće radnika u Ukrajini.
Povezivanje s ukrajinskim poduzećima postaje uobičajeno. Razina predanosti, dodaje, temelji se na desetogodišnjem investicijskom horizontu. Oko 85 posto američkih tvrtki koje posluju u Ukrajini ima zaposlenike koji služe u vojsci, dok dvije trećine zapošljavaju veterane.
"Vrlo je jasno da Rusija želi istjerati američke tvrtke iz Ukrajine"
"Devedeset posto naših članica potpuno je operativno, ali nije lako jer Rusija cilja američke tvrtke", kaže Hunder. Prošle godine tvornicu aparata za kavu u vlasništvu američke elektroničke grupe Flex pogodile su dvije rakete.
Hunder, koji u Ukrajini radi gotovo 30 godina, navodi da je upozorenje na napad stiglo samo sedam minuta ranije, ali su svi zaposlenici uspješno evakuirani. McDonald’s u Kijevu pogođen je sedam puta, a prije dva tjedna ruska raketa Iskander-M pogodila je bivšu tvornicu cigareta Marlboro u Harkivu, prenamijenjenu za proizvodnju streljiva.
"Sigurnost je ogroman izazov za sve. Prvo što ujutro provjerim jest jesu li moji timovi još živi. Zatim, radi li grijanje i struja", govori Hunder iz svog ureda na zapadu Kijeva. "Otprilike polovica tvrtki koje predstavljamo pretrpjela je neku štetu od početka rata. Vrlo je jasno da Rusija želi istjerati američke tvrtke iz Ukrajine", zaključio je.
Poljoprivredna proizvodnja je u padu
Natalie Shapoval, predsjednica Kijevske škole ekonomije (KSE), kaže da su se sva ukrajinska poduzeća borila za oporavak od stalnog granatiranja, ali nisu uspjela zatvoriti ogroman trgovinski jaz. Poljoprivredna proizvodnja pala je prošle godine za gotovo 7 posto u odnosu na 2024., a u siječnju je bila 20 posto manja nego u siječnju prethodne godine.
Pad je djelomično posljedica sporova oko trgovinskog sporazuma s EU, ali i jednostranih blokada uvoza žitarica koje su uvele Poljska, Mađarska i Slovačka. U posljednja dva mjeseca bombardiranje crnomorskih luka dodatno je otežalo izvoz. Krajem 2025. izvoz je vrijedio 45 milijardi dolara manje od uvoza, "što je ogromno", kaže Shapoval. Ta se razlika pokriva pomoći, uglavnom iz EU.
S druge strane, trgovinski sporazum s EU nudi veći pristup drugim industrijama. Liberalizacija trgovine na digitalnom tržištu koristila je ukrajinskim IT i komunikacijskim tvrtkama. "Sektor zelene energije i telekomunikacija također rastu, unatoč tome što se neprestano uništavaju bombama", dodaje Shapoval.
Svjetska banka procijenila je da će obnova ukrajinske infrastrukture koštati više od 400 milijardi dolara
Maria Repko, zamjenica direktora Centra za ekonomsku strategiju, kaže da se građevinski sektor bori s problemima jer je nerazmjerno velik broj njegovih radnika otišao u vojsku. Manjak radne snage postao je opći problem: prije rata je na jedno slobodno radno mjesto dolazilo pet do deset kandidata, a ove godine najviše dvoje, unatoč stopi nezaposlenosti od oko 16 posto.
Plaće su porasle, no raste i nejednakost, što bi moglo potkopati podršku predsjedniku Zelenskom ako bi mirovni sporazum doveo do prijevremenih izbora. Američke tvrtke jasno su poručile Washingtonu da budućnost Ukrajine leži unutar EU, a ne s Rusijom. Američki think tankovi pozvali su domaće tvrtke da razmotre kako mogu profitirati od završetka rata i dublje ekonomske integracije s Europom.
Svjetska banka procijenila je da će obnova ukrajinske infrastrukture koštati više od 400 milijardi dolara, a taj iznos neprestano raste. Ta ulaganja, uz očekivani priljev ogromnih privatnih sredstava, mogla bi naciju od 40 milijuna stanovnika pretvoriti u jedno od najjačih europskih gospodarstava.
"Ukrajinsko vojno iskustvo i tehnološko znanje zadržat će ogromnu vrijednost"
Europski čelnici svjesni su da bi mirovni sporazum kakav predlaže Donald Trump značio samo privremeni mir i da bi Rusija ostala prijetnja. U tom kontekstu, ukrajinsko vojno iskustvo i tehnološko znanje zadržat će ogromnu vrijednost.
"Ovo je moderna ukrajinska tehnologija. Isprobana u borbi. Pokretana umjetnom inteligencijom. Napadat će, izviđati i štititi naše vojnike", napisao je Zelenski na X-u kada je na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji u rukama držao prvi zajednički njemačko-ukrajinski dron.
Zajednička ulaganja u proizvodnju bespilotnih letjelica napreduju i u Finskoj i Danskoj, a ratom pogođena Ukrajina pokazuje kako se njezina poduzeća prilagođavaju i izlaze iz svojih bombardiranjem ugroženih domaćih okvira te se sve više integriraju u industrijsku mrežu Europske unije. Dok se sutra obilježava četvrta godišnjica početka ruske invazije, ukrajinsko gospodarstvo i dalje pokazuje otpornost pod golemim pritiskom,
Prošle se godine očekivao gospodarski rast između 2 i 3 posto, no ruske rakete i dronovi smanjili su tu stopu na 1 posto. Ove godine predviđa se poboljšanje, iako će stalni ruski napadi usporiti rast s očekivanih 2.2 na 1.8 posto, objavili su prognostičari ukrajinske središnje banke prošlog mjeseca.
"Ukrajina nije spremna u smislu reformi i njihove provedbe"
Bruxelles je u siječnju poduzeo još jedan korak prema suradnji, olakšavši ukrajinskim kamionima prelazak granica uz minimalnu papirologiju. Produbljivanje trgovinskih veza s EU trajalo je godinama, no konkretni potezi prema integraciji Kijeva u blok mogli bi dovesti do pristupnih pregovora kasnije ove godine.
Kurt Volker, istaknuti suradnik Centra za analizu europske politike, kaže da postoji politički imperativ da se Ukrajina što prije uvede u EU. "No, s praktične strane, Ukrajina nije spremna u smislu reformi i njihove provedbe da u tom roku postane punopravna članica EU", istaknuo je.
Volker je bivši dužnosnik američkog State Departmenta i veleposlanik SAD-a pri NATO-u. "Zato mislim da će Bruxelles razviti koncept koji bismo mogli nazvati progresivnim članstvom", dodao je. Umjesto da se čeka da Ukrajina ispuni svaki pojedini uvjet, Bruxelles bi mogao postaviti minimalnu razinu usklađenosti i zatim pratiti napredak.
Među firmama koje zapošljavaju u Ukrajini je i Boeing
Time bi Kijevu davao veći pristup jedinstvenom tržištu i carinskoj uniji kako se koji cilj ostvari. "Kako bi Ukrajina napredovala kroz taj proces, otključavalo bi se sve više prednosti sudjelovanja u EU, a istovremeno bi se postigao politički učinak bržeg uvođenja Ukrajine u Uniju", izjavio je.
Oko 1000 ukrajinskih tvrtki bavi se obrambenim istraživanjima, koristeći golemo znanje stečeno tijekom rata, a mnoge od njih surađuju s obrambenim tvrtkama iz EU i SAD-a. Andy Hunder, predsjednik Američke gospodarske komore u Ukrajini, kaže da je Boeing među brojnim američkim obrambenim tvrtkama koje zapošljavaju tisuće radnika u Ukrajini.
Povezivanje s ukrajinskim poduzećima postaje uobičajeno. Razina predanosti, dodaje, temelji se na desetogodišnjem investicijskom horizontu. Oko 85 posto američkih tvrtki koje posluju u Ukrajini ima zaposlenike koji služe u vojsci, dok dvije trećine zapošljavaju veterane.
"Vrlo je jasno da Rusija želi istjerati američke tvrtke iz Ukrajine"
"Devedeset posto naših članica potpuno je operativno, ali nije lako jer Rusija cilja američke tvrtke", kaže Hunder. Prošle godine tvornicu aparata za kavu u vlasništvu američke elektroničke grupe Flex pogodile su dvije rakete.
Hunder, koji u Ukrajini radi gotovo 30 godina, navodi da je upozorenje na napad stiglo samo sedam minuta ranije, ali su svi zaposlenici uspješno evakuirani. McDonald’s u Kijevu pogođen je sedam puta, a prije dva tjedna ruska raketa Iskander-M pogodila je bivšu tvornicu cigareta Marlboro u Harkivu, prenamijenjenu za proizvodnju streljiva.
"Sigurnost je ogroman izazov za sve. Prvo što ujutro provjerim jest jesu li moji timovi još živi. Zatim, radi li grijanje i struja", govori Hunder iz svog ureda na zapadu Kijeva. "Otprilike polovica tvrtki koje predstavljamo pretrpjela je neku štetu od početka rata. Vrlo je jasno da Rusija želi istjerati američke tvrtke iz Ukrajine", zaključio je.
Poljoprivredna proizvodnja je u padu
Natalie Shapoval, predsjednica Kijevske škole ekonomije (KSE), kaže da su se sva ukrajinska poduzeća borila za oporavak od stalnog granatiranja, ali nisu uspjela zatvoriti ogroman trgovinski jaz. Poljoprivredna proizvodnja pala je prošle godine za gotovo 7 posto u odnosu na 2024., a u siječnju je bila 20 posto manja nego u siječnju prethodne godine.
Pad je djelomično posljedica sporova oko trgovinskog sporazuma s EU, ali i jednostranih blokada uvoza žitarica koje su uvele Poljska, Mađarska i Slovačka. U posljednja dva mjeseca bombardiranje crnomorskih luka dodatno je otežalo izvoz. Krajem 2025. izvoz je vrijedio 45 milijardi dolara manje od uvoza, "što je ogromno", kaže Shapoval. Ta se razlika pokriva pomoći, uglavnom iz EU.
S druge strane, trgovinski sporazum s EU nudi veći pristup drugim industrijama. Liberalizacija trgovine na digitalnom tržištu koristila je ukrajinskim IT i komunikacijskim tvrtkama. "Sektor zelene energije i telekomunikacija također rastu, unatoč tome što se neprestano uništavaju bombama", dodaje Shapoval.
Svjetska banka procijenila je da će obnova ukrajinske infrastrukture koštati više od 400 milijardi dolara
Maria Repko, zamjenica direktora Centra za ekonomsku strategiju, kaže da se građevinski sektor bori s problemima jer je nerazmjerno velik broj njegovih radnika otišao u vojsku. Manjak radne snage postao je opći problem: prije rata je na jedno slobodno radno mjesto dolazilo pet do deset kandidata, a ove godine najviše dvoje, unatoč stopi nezaposlenosti od oko 16 posto.
Plaće su porasle, no raste i nejednakost, što bi moglo potkopati podršku predsjedniku Zelenskom ako bi mirovni sporazum doveo do prijevremenih izbora. Američke tvrtke jasno su poručile Washingtonu da budućnost Ukrajine leži unutar EU, a ne s Rusijom. Američki think tankovi pozvali su domaće tvrtke da razmotre kako mogu profitirati od završetka rata i dublje ekonomske integracije s Europom.
Svjetska banka procijenila je da će obnova ukrajinske infrastrukture koštati više od 400 milijardi dolara, a taj iznos neprestano raste. Ta ulaganja, uz očekivani priljev ogromnih privatnih sredstava, mogla bi naciju od 40 milijuna stanovnika pretvoriti u jedno od najjačih europskih gospodarstava.
"Ukrajinsko vojno iskustvo i tehnološko znanje zadržat će ogromnu vrijednost"
Europski čelnici svjesni su da bi mirovni sporazum kakav predlaže Donald Trump značio samo privremeni mir i da bi Rusija ostala prijetnja. U tom kontekstu, ukrajinsko vojno iskustvo i tehnološko znanje zadržat će ogromnu vrijednost.
"Ovo je moderna ukrajinska tehnologija. Isprobana u borbi. Pokretana umjetnom inteligencijom. Napadat će, izviđati i štititi naše vojnike", napisao je Zelenski na X-u kada je na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji u rukama držao prvi zajednički njemačko-ukrajinski dron.
