Generalni direktor Elektroprivrede BiH (EPBiH) Sanel Buljubašić izjavio je da isporuka ugljena termoelektranama u prvih šest mjeseci 2025. iznosi tek 73 posto ugovorenih količina, dok je otkrivka uglja na 46 posto plana, upozorivši da to ozbiljno ugrožava stabilnost energetskog sustava Federacije BiH.
Buljubašić je naglasio da se 80 posto proizvodnje EPBiH oslanja na termoelektrane, a samo 20 posto na hidroelektrane, te da rudnici moraju povećati proizvodnju. Podsjetio je da je Vlada FBiH početkom godine povećala cijenu ugljena i potpisala novi Kolektivni ugovor, očekujući zauzvrat ispunjenje ugovorenih obveza.
Najveći problemi u proizvodnji prisutni su u rudnicima Breza i Đurđevik, dok RU Kreka bilježi najbolje rezultate u tri godine. U rudnicima Koncerna zaposleno je 4.967 radnika, od kojih dnevno između 1.500 i 1.700 izostaje s posla.
Ukupni dug rudnika od ulaska u Koncern narastao je s 36 milijuna na 1,2 milijarde KM, a zaostaci u otkrivci od 2010. do lipnja 2025. iznose 128 milijuna kubnih metara.
U okviru projekta pravedne tranzicije, financiranog kreditom Svjetske banke od 160 milijuna KM, planira se zatvaranje jama, zbrinjavanje rudara, prenamjena zemljišta i izgradnja solarnih elektrana u Dubravama i Banovićima. EPBiH, unatoč obvezama iz Pariškog sporazuma, namjerava zadržati puni kapacitet termoelektrana kako bi očuvala baznu proizvodnju i energetsku sigurnost FBiH.
Buljubašić je naglasio da se 80 posto proizvodnje EPBiH oslanja na termoelektrane, a samo 20 posto na hidroelektrane, te da rudnici moraju povećati proizvodnju. Podsjetio je da je Vlada FBiH početkom godine povećala cijenu ugljena i potpisala novi Kolektivni ugovor, očekujući zauzvrat ispunjenje ugovorenih obveza.
Najveći problemi u proizvodnji prisutni su u rudnicima Breza i Đurđevik, dok RU Kreka bilježi najbolje rezultate u tri godine. U rudnicima Koncerna zaposleno je 4.967 radnika, od kojih dnevno između 1.500 i 1.700 izostaje s posla.
Ukupni dug rudnika od ulaska u Koncern narastao je s 36 milijuna na 1,2 milijarde KM, a zaostaci u otkrivci od 2010. do lipnja 2025. iznose 128 milijuna kubnih metara.
U okviru projekta pravedne tranzicije, financiranog kreditom Svjetske banke od 160 milijuna KM, planira se zatvaranje jama, zbrinjavanje rudara, prenamjena zemljišta i izgradnja solarnih elektrana u Dubravama i Banovićima. EPBiH, unatoč obvezama iz Pariškog sporazuma, namjerava zadržati puni kapacitet termoelektrana kako bi očuvala baznu proizvodnju i energetsku sigurnost FBiH.
