Točno dvije godine nakon što je na UN-ovoj međunarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama COP21 usvojen povijesni sporazum o borbi protiv globalnog zagrijavanja, nekoliko desetaka svjetskih čelnika okupit će se sutra ponovno u Parizu kako bi pokušali ubrzati napore koji se poduzimaju u tom pogledu.
"One Planet Summit", organiziran na prijedlog Francuske, u suradnji s UN-om i Svjetskom bankom, nakon što je američki predsjednik Donald Trump odlučio povući SAD iz tog sporazuma, bit će posvećen ključnom pitanju financiranja: kako usmjeriti svjetske tokove novca u investicije koje su dobre za okoliš i kako pomoći južnim državama.
Pedesetak šefova država i vlada okupit će se na summitu
Pedesetak šefova država i vlada okupit će se na otoku Seguin na Seini, u zapadnom predgrađu Pariza, među njima Meksikanac Enrique Pena Nieto, Britanka Theresa May, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednici afričkih država, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres... Velike zagađivače predstavljat će diplomati niže razine, ministri u slučaju Kine, Indije ili Kanade.
SAD će predstavljati otpravnik poslova, no američki zastupnici, predstavnici poduzeća i raznih zaklada doći će kako bi kazali da je "Amerika još uvijek tu". Očekuju se i predstavnici velikih svjetskih financijskih institucija, javnih i privatnih, kao i nevladinih organizacija, te među ostalima američki glumac Leonardo DiCaprio koji se jako angažirao za zaštitu okoliša.
Hrvatsku će predstavljati premijer Andrej Plenković i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Francuska vlada kaže da summit nije zamišljen da bude donatorska konferencija.
Papa Franjo izrazio je u nedjelju želju da skup potakne "jasno buđenje svijesti o nužnosti donošenja doista učinkovitih odluka za suzbijanje klimatskih promjena i istodobno borbu protiv siromaštva."
"One Planet Summit" održava se manje od mjesec dana nakon godišnje konferencije UN-a o klimi COP23.
Do 2030. za svjetske potrebe za održivom infrastrukturom potrebno 90.000 milijardi dolara
"COP je multilateralni konsenzus, mobilizacija onih koji žele ići brže", objašnjava Laurence Tubiana, ekonomistica i ključna osoba koja stoji iza organizacije konferencije COP21.
Nakon godine koju su obilježili rekordno snažni uragani i mnogobrojni požari, novo istraživanje revidiralo je naviše prognoze povećanja globalne temperature u odnosu za zadnje izvješće znanstvenika Gieca (Međuvladine skupine stručnjaka za klimatske promjene).
Međunarodna zajednica obvezala se 2015. da će poduzeti mjere kako bi ograničila porast prosječne globalne temperature na 2 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje, no preuzete nacionalne obveze i dalje svijet vode prema zatopljenju većem od 3 stupnja. Mnogo toga ovisi o financiranju.
Inicijativa New Climate Economy procjenjuje da je do 2030. za svjetske potrebe za održivom infrastrukturom potrebno 90.000 milijardi dolara.
Javne institucije povezane s G20 ulažu godišnje 72 milijarde dolara
Zemlje na sjevernoj polutci obećale su da će do 2020. povećati na 100 milijardi dolara godišnje svoja ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena u južnim državama.
Na konferenciji bi mogle biti najavljene donacije zaklada i formirane koalicije protiv ugljena ili za ugljičnu neutralnost.
Nevladine organizacije prosvjedovat će u Parizu kako bi zatražile od kreditora da prestanu financirati projekte iskorištavanja fosilnih goriva, koja su odgovorna za tri četvrtine emisija.
Po izvješću organizacija Oil Change - Friends of the Earth - WWF - Sierra Club, razvojne banke i javne institucije povezane s G20 ulažu godišnje 72 milijarde dolara u projekte iskorištavanja fosilnih goriva, a četiri puta manje u obnovljive izvore energije.
"One Planet Summit", organiziran na prijedlog Francuske, u suradnji s UN-om i Svjetskom bankom, nakon što je američki predsjednik Donald Trump odlučio povući SAD iz tog sporazuma, bit će posvećen ključnom pitanju financiranja: kako usmjeriti svjetske tokove novca u investicije koje su dobre za okoliš i kako pomoći južnim državama.
Pedesetak šefova država i vlada okupit će se na summitu
Pedesetak šefova država i vlada okupit će se na otoku Seguin na Seini, u zapadnom predgrađu Pariza, među njima Meksikanac Enrique Pena Nieto, Britanka Theresa May, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednici afričkih država, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres... Velike zagađivače predstavljat će diplomati niže razine, ministri u slučaju Kine, Indije ili Kanade.
SAD će predstavljati otpravnik poslova, no američki zastupnici, predstavnici poduzeća i raznih zaklada doći će kako bi kazali da je "Amerika još uvijek tu". Očekuju se i predstavnici velikih svjetskih financijskih institucija, javnih i privatnih, kao i nevladinih organizacija, te među ostalima američki glumac Leonardo DiCaprio koji se jako angažirao za zaštitu okoliša.
Hrvatsku će predstavljati premijer Andrej Plenković i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
Francuska vlada kaže da summit nije zamišljen da bude donatorska konferencija.
Papa Franjo izrazio je u nedjelju želju da skup potakne "jasno buđenje svijesti o nužnosti donošenja doista učinkovitih odluka za suzbijanje klimatskih promjena i istodobno borbu protiv siromaštva."
"One Planet Summit" održava se manje od mjesec dana nakon godišnje konferencije UN-a o klimi COP23.
Do 2030. za svjetske potrebe za održivom infrastrukturom potrebno 90.000 milijardi dolara
"COP je multilateralni konsenzus, mobilizacija onih koji žele ići brže", objašnjava Laurence Tubiana, ekonomistica i ključna osoba koja stoji iza organizacije konferencije COP21.
Nakon godine koju su obilježili rekordno snažni uragani i mnogobrojni požari, novo istraživanje revidiralo je naviše prognoze povećanja globalne temperature u odnosu za zadnje izvješće znanstvenika Gieca (Međuvladine skupine stručnjaka za klimatske promjene).
Međunarodna zajednica obvezala se 2015. da će poduzeti mjere kako bi ograničila porast prosječne globalne temperature na 2 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje, no preuzete nacionalne obveze i dalje svijet vode prema zatopljenju većem od 3 stupnja. Mnogo toga ovisi o financiranju.
Inicijativa New Climate Economy procjenjuje da je do 2030. za svjetske potrebe za održivom infrastrukturom potrebno 90.000 milijardi dolara.
Javne institucije povezane s G20 ulažu godišnje 72 milijarde dolara
Zemlje na sjevernoj polutci obećale su da će do 2020. povećati na 100 milijardi dolara godišnje svoja ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena u južnim državama.
Na konferenciji bi mogle biti najavljene donacije zaklada i formirane koalicije protiv ugljena ili za ugljičnu neutralnost.
Nevladine organizacije prosvjedovat će u Parizu kako bi zatražile od kreditora da prestanu financirati projekte iskorištavanja fosilnih goriva, koja su odgovorna za tri četvrtine emisija.
Po izvješću organizacija Oil Change - Friends of the Earth - WWF - Sierra Club, razvojne banke i javne institucije povezane s G20 ulažu godišnje 72 milijarde dolara u projekte iskorištavanja fosilnih goriva, a četiri puta manje u obnovljive izvore energije.
