U Bosni i Hercegovini još se traga za skoro 7.600 nestalih osoba, izjavio je predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Nikola Perišić.
Prema njegovim riječima, najveći izazov i problem predstavlja nedostatak relevantnih informacija na osnovu kojih bi mogle biti pronađene osobe koji se vode kao nestale.
“Od 12.000 nestalih na području zemalja bivše Jugoslavije, dvije trećine je iz BiH. Kada je riječ o procesu traženja nestalih osoba, ovih 7.600 su najteži slučajevi i počinitelji su se, a uglavnom je riječ o djelima ratnog zločina, dobro potrudili da njihovi tragovi budu sakriveni”, istakao je Perišić.
Perišić je naglasio da nisu zadovoljni procesom traženja nestalih osoba u našoj zemlji.
Naveo je da se već sprovode alternativne metode traženja nestalih osoba, uključujući suvremene tehnologije.
“Imamo plan zaposliti mlađe, obrazovanije ljude kada je riječ o novim tehnikama. Sada imamo veliki broj pogrešno identificiranih, postoji velika rezerva posmrtnih ostataka iz kojih su izolirani DNK profili, a nema podudaranja sa biološkim uzorcima koje su dale obitelji”, rekao je Perišić.
On je istakao da dok ne bude sveobuhvatne primjene zakona o nestalim osobama, o prikupljanju i razmjeni informacija, proces traženja nestalih se neće u dogledno vrijeme privoditi kraju.
Sudionici Okruglog stola “Postignuća i prioriteti u procesu traženja nestalih u Bosni i Hercegovini”, koji se održava u Sarajevu, apelovali su na sve one koji imaju bilo kakve informacije u vezi sa osobama koje su nestale u Bosni i Hercegovini u proteklom ratu od 1992. do 1995., da ih dostave, ako ne javno, onda anonimno.
Naglašeno je da obitelji imaju pravo znati istinu i šta se dešava u procesu traženja nestalih osoba.
Prema njegovim riječima, najveći izazov i problem predstavlja nedostatak relevantnih informacija na osnovu kojih bi mogle biti pronađene osobe koji se vode kao nestale.
“Od 12.000 nestalih na području zemalja bivše Jugoslavije, dvije trećine je iz BiH. Kada je riječ o procesu traženja nestalih osoba, ovih 7.600 su najteži slučajevi i počinitelji su se, a uglavnom je riječ o djelima ratnog zločina, dobro potrudili da njihovi tragovi budu sakriveni”, istakao je Perišić.
Perišić je naglasio da nisu zadovoljni procesom traženja nestalih osoba u našoj zemlji.
Naveo je da se već sprovode alternativne metode traženja nestalih osoba, uključujući suvremene tehnologije.
“Imamo plan zaposliti mlađe, obrazovanije ljude kada je riječ o novim tehnikama. Sada imamo veliki broj pogrešno identificiranih, postoji velika rezerva posmrtnih ostataka iz kojih su izolirani DNK profili, a nema podudaranja sa biološkim uzorcima koje su dale obitelji”, rekao je Perišić.
On je istakao da dok ne bude sveobuhvatne primjene zakona o nestalim osobama, o prikupljanju i razmjeni informacija, proces traženja nestalih se neće u dogledno vrijeme privoditi kraju.
Sudionici Okruglog stola “Postignuća i prioriteti u procesu traženja nestalih u Bosni i Hercegovini”, koji se održava u Sarajevu, apelovali su na sve one koji imaju bilo kakve informacije u vezi sa osobama koje su nestale u Bosni i Hercegovini u proteklom ratu od 1992. do 1995., da ih dostave, ako ne javno, onda anonimno.
Naglašeno je da obitelji imaju pravo znati istinu i šta se dešava u procesu traženja nestalih osoba.
