Američki predsjednik Donald Trump predstavio je sinoć u Bijeloj kući plan od 20 točaka za okončanje rata u Gazi, nazvavši ga "jednim od najvećih dana u povijesti civilizacije" i onim koji bi mogao donijeti "vječni mir na Bliskom istoku".

Plan je objavljen nakon Trumpova sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Iako je Trumpova retorika bila pretjerana, prijedlog se smatra važnim diplomatskim korakom i promjenom u stavu Washingtona prema budućnosti Gaze nakon rata, no on ima nekoliko prepreka, analizira BBC.

Pritisak na Netanyahua

Trumpova administracija ovim planom snažnije nego dosad pritišće izraelskog premijera da pristane na dogovor. No njegova provedba ovisi o istim pitanjima koja su godinama ključna: hoće li i Netanyahu i Hamas procijeniti da im je završetak rata korisniji od njegova nastavka.

Reakcija Hamasa na prijedlog još nije jasna. Jedan njihov predstavnik rekao je za BBC da plan "uglavnom ne štiti palestinske interese" i da ga skupina neće prihvatiti ako ne uključi potpuno povlačenje Izraela iz Gaze.

Netanyahu je, stojeći uz Trumpa, izjavio da Izrael prihvaća načela iz plana, iako su pojedini čelnici krajnje desnice u njegovoj koaliciji već odbacili neke od njih. Protivnici ga optužuju da je u prošlosti rušio dogovore kada bi ugrozili njegov politički opstanak.

Okvir, a ne konačni dogovor

Trumpov plan više nalikuje okviru za pregovore nego konačnom dogovoru. Sadrži niz općih principa, ali ne i detalje o povlačenju izraelskih snaga, oslobađanju talaca i zatvorenika te upravljanju Gazom nakon rata. Upravo ti elementi mogli bi blokirati postizanje dogovora.

Plan predviđa:

prekid borbi i djelomično povlačenje izraelske vojske
oslobađanje svih preostalih talaca u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika
uspostavu lokalne tehničke uprave u Gazi, uz nadzor tzv. "Odbora za mir" kojim bi predsjedao Trump, a u kojem bi bio i bivši britanski premijer Tony Blair
amnestiju za pripadnike Hamasa koji odlože oružje i prihvate miran suživot, dok bi ostali bili prognani
međunarodne stabilizacijske snage koje bi preuzele sigurnost u Gazi i razoružale palestinske frakcije
Palestinska državnost spominje se samo uvjetno – plan predviđa mogućnost puta prema samoodređenju ako Palestinska samouprava bude reformirana.

Arapskim državama važno spominjanje palestinske državnosti

Za arapske zemlje plan je značajan jer se u njemu napušta Trumpov raniji prijedlog iz veljače o prisilnom preseljenju Palestinaca, a uključeno je barem spominjanje palestinske državnosti. Također se navodi da Izrael neće "okupirati ili anektirati Gazu", iako plan ostavlja prostor za izraelske snage u sigurnosnom pojasu oko enklave.

S izraelske strane, Netanyahu tvrdi da plan odgovara njegovim ciljevima: razoružanju Hamasa, demilitarizaciji Gaze i sprječavanju osnivanja palestinske države. No nije jasno hoće li svi dijelovi njegove koalicije prihvatiti odredbe o razoružanju i državnosti.

Trump je uoči objave plana od Netanyahua tražio da se ispriča Kataru zbog izraelskog zračnog napada u Dohi u kojem je gađano vodstvo Hamasa. Isprika otvara put da Katar ponovno preuzme ulogu posrednika.

Hamas: Spremni smo za odlučujuću bitku

Istodobno, izraelske snage intenzivirale su granatiranja i zračne napade u Gazi, rasporedivši treću oklopnu diviziju u grad. Hamasov zapovjednik Ez al-Din al-Haddad priprema oko 5000 boraca za, kako je jedan njihov časnik rekao za BBC, "konačnu odlučujuću bitku".

Europske i arapske zemlje, predvođene Francuskom i Saudijskom Arabijom, mjesecima pokušavaju obnoviti pregovarački proces, šokirane izraelskim vojnim akcijama. Netanyahu je i dalje pod međunarodnim nalogom za uhićenje Međunarodnog kaznenog suda zbog optužbi za ratne zločine u Gazi.

Trumpov prijedlog trebao bi vratiti fokus na pregovore, no analitičari upozoravaju da će trebati tjedni, a možda i mjeseci detaljnih pregovora kako bi okvir prerastao u konkretan plan za završetak rata.