Prema najnovijim podacima nadležnih institucija, pod izravnom prijetnjom mina u Bosni i Hercegovini živi oko 93.000 stanovnika, u okvirno 110 ugroženih lokalnih zajednica.
U Prijedlogu plana aktivnosti protuminskog djelovanja u BiH za 2025. i 2026. godinu, koji je izradio Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), naglašava se da ni gotovo 30 godina nakon završetka ratnih sukoba problem mina još nije riješen, prenose Nezavisne.
Oko 1,6 posto ukupne površine države pod minama
"Prema procjenama iz siječnja 2025. godine, sumnjiva minski opasna površina u BiH iznosi 822,87 četvornih kilometara, što čini oko 1,6 posto ukupne površine države", naveli su iz BHMAC-a.
Od toga, na područje Federacije BiH odnosi se 655,33 km², na Brčko distrikt 10,35 km², a na Republiku Srpsku 157,19 km².
Dragan Kos, pomoćnik direktora Republičke uprave civilne zaštite, Sektor za deminiranje, ističe da je u Republici Srpskoj identificirano oko 65 šumskih područja koja su sumnjiva na prisutnost mina, a riječ je pretežno o nepristupačnim terenima zaraslim u srednju i visoku vegetaciju.
"Sva područja za koja postoje podaci da su kontaminirana minama obilježena su. Međutim, bilježimo i slučajeve neovlaštenog uklanjanja oznaka. Ipak, dobro je što su stanovnici tih područja uglavnom upoznati s rizicima i ponašaju se oprezno", rekao je Kos za Nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, najkritičnija područja nalaze se u općinama Teslić i Doboj, ali i u Krupi na Uni, Čajniču, Rogatici i na Palama. Trenutno su deminerski timovi aktivni na vrlo zahtjevnom terenu u općini Trnovo.
U operativnoj bazi podataka BHMAC-a nalazi se još 8.673 minska zapisnika, dok je od početka deminiranja do danas obrađeno i zatvoreno 10.408 zapisnika.
Niska kvaliteta mnogih minskih zapisnika
Minska polja u BiH, kako navode iz BHMAC-a, karakterizira relativno mali broj mina, koje se često nalaze pojedinačno ili u manjim grupama, bez jasnog rasporeda. Dodatni izazov predstavlja niska kvaliteta mnogih minskih zapisnika, zbog čega se često ne može precizno utvrditi lokacija, oblik ni raspored minski sumnjivih područja.
Problem dodatno otežavaju nedostupni i nefunkcionalni zapisi, zabačena brdsko-planinska područja, te protok vremena koji je doveo do gubitka relevantnih informacija.
Prema podacima BHMAC-a, u 2024. godini nije bilo minskih nesreća. Od 1992. do 2024. godine od mina, kasetnog streljiva i drugih eksplozivnih ostataka rata (ERO) u BiH je stradalo ukupno 8.471 osoba, od čega 6.391 tijekom rata.
U poslijeratnom razdoblju (1996.–2024.) stradala je 1.781 osoba, među kojima su i 134 deminera – 53 su smrtno stradala, dok je 81 preživio s težim ili lakšim ozljedama.
Prije nekoliko dana život je izgubio još jedan deminer na području Novog Grada, no prema neslužbenim informacijama, smrt se nije dogodila u minskom polju niti tijekom izvršavanja zadatka.
"Iz Policijske uprave Prijedor potvrđeno je da je u blizini kuće u mjestu Donje Vodičevo, općina Novi Grad, uslijed aktiviranja eksplozivne naprave smrtno stradao D.K. iz Novog Grada", priopćili su iz prijedorske policije.
U Prijedlogu plana aktivnosti protuminskog djelovanja u BiH za 2025. i 2026. godinu, koji je izradio Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), naglašava se da ni gotovo 30 godina nakon završetka ratnih sukoba problem mina još nije riješen, prenose Nezavisne.
Oko 1,6 posto ukupne površine države pod minama
"Prema procjenama iz siječnja 2025. godine, sumnjiva minski opasna površina u BiH iznosi 822,87 četvornih kilometara, što čini oko 1,6 posto ukupne površine države", naveli su iz BHMAC-a.
Od toga, na područje Federacije BiH odnosi se 655,33 km², na Brčko distrikt 10,35 km², a na Republiku Srpsku 157,19 km².
Dragan Kos, pomoćnik direktora Republičke uprave civilne zaštite, Sektor za deminiranje, ističe da je u Republici Srpskoj identificirano oko 65 šumskih područja koja su sumnjiva na prisutnost mina, a riječ je pretežno o nepristupačnim terenima zaraslim u srednju i visoku vegetaciju.
"Sva područja za koja postoje podaci da su kontaminirana minama obilježena su. Međutim, bilježimo i slučajeve neovlaštenog uklanjanja oznaka. Ipak, dobro je što su stanovnici tih područja uglavnom upoznati s rizicima i ponašaju se oprezno", rekao je Kos za Nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, najkritičnija područja nalaze se u općinama Teslić i Doboj, ali i u Krupi na Uni, Čajniču, Rogatici i na Palama. Trenutno su deminerski timovi aktivni na vrlo zahtjevnom terenu u općini Trnovo.
U operativnoj bazi podataka BHMAC-a nalazi se još 8.673 minska zapisnika, dok je od početka deminiranja do danas obrađeno i zatvoreno 10.408 zapisnika.
Niska kvaliteta mnogih minskih zapisnika
Minska polja u BiH, kako navode iz BHMAC-a, karakterizira relativno mali broj mina, koje se često nalaze pojedinačno ili u manjim grupama, bez jasnog rasporeda. Dodatni izazov predstavlja niska kvaliteta mnogih minskih zapisnika, zbog čega se često ne može precizno utvrditi lokacija, oblik ni raspored minski sumnjivih područja.
Problem dodatno otežavaju nedostupni i nefunkcionalni zapisi, zabačena brdsko-planinska područja, te protok vremena koji je doveo do gubitka relevantnih informacija.
Prema podacima BHMAC-a, u 2024. godini nije bilo minskih nesreća. Od 1992. do 2024. godine od mina, kasetnog streljiva i drugih eksplozivnih ostataka rata (ERO) u BiH je stradalo ukupno 8.471 osoba, od čega 6.391 tijekom rata.
U poslijeratnom razdoblju (1996.–2024.) stradala je 1.781 osoba, među kojima su i 134 deminera – 53 su smrtno stradala, dok je 81 preživio s težim ili lakšim ozljedama.
Prije nekoliko dana život je izgubio još jedan deminer na području Novog Grada, no prema neslužbenim informacijama, smrt se nije dogodila u minskom polju niti tijekom izvršavanja zadatka.
"Iz Policijske uprave Prijedor potvrđeno je da je u blizini kuće u mjestu Donje Vodičevo, općina Novi Grad, uslijed aktiviranja eksplozivne naprave smrtno stradao D.K. iz Novog Grada", priopćili su iz prijedorske policije.
