Nekoliko dana nakon katastrofalnog brodoloma pred grčkom obalom počinje istraga: tko je kriv za potonuće broda s migrantima? I tko su ljudi koji stoje na čelu krijumčarskog lanca ljudima?
Kassem i njegov prijatelj Mahmoud došli su u Kalamatu iz Njemačke. Kassem traži svoju suprugu - bila je na potonulom brodu. Mahmud mu pomaže. „Predali smo vlastima sve informacije koje imamo, fotografije i sve ostalo", kaže Kassem. Rečeno im je da će se to provjeriti i usporediti s onime što se zna o živima i poginulima. „Ali do sada nam nitko ništa nije rekao", priča Kassem.
Posljednju poruku od svoje žene je primio malo prije nego što se ukrcala na brod u Libiji. Od tada se nije čuo s njom, preno, prenosi DW.
Veliki broj nestalih
Grčka vlada je doduše uspostavila posebnu telefonsku liniju za rodbinu kako bi lakše identificirala spašene žrtve nesreće. Ali mnogi od nestalih vjerojatno nikada neće biti pronađeni. Samo 104 osobe su spašene, 78 mrtvih je izvučeno iz mora.
Većina od 500 do 700 ljudi za koje se kaže da su bili na brodu vjerojatno je potonula s njim. Priča se da su mnoge žene i djeca bili ispod palube. Na tom je mjestu Sredozemlje vrlo duboko, malo je vjerojatno da će ikada itko tamo roniti.
U međuvremenu se nastavlja rasprava o tome kako se nesreća mogla dogoditi. Jer, to se zbilo takoreći pred očima potencijalnih pomagača. Posebno je nejasna uloga grčke obalne straže. Nekoliko spašenih migranata izvijestilo je da je grčka obalna straža pokušala odvući njihov brod.
Jedna spašena osoba, koja je odbila reći svoje ime, opisuje situaciju na sljedeći način: „Grčka obalna straža je krenula prema nama. Bacili su nam plavi konop. Vezali smo brod za njega. Počeli su vući naš brod." Zbog toga se brod zaljuljao i potonuo.
Grčka obalna straža i grčke vlasti odlučno odbacuju optužbe. „Nismo teglili brod", rekao je glasnogovornik vlade Ilias Siakantaris. „Bilo je uže da ga pričvrste, da priđu bliže da vide treba li im pomoć. Rekli su da ne žele pomoć, da žele ići u Italiju i odvezli su se dalje."
U nekom trenutku, prema verziji obalne straže, brod se prestao kretati. Migranti na brodu govorili su o oštećenju postrojenja. Malo kasnije se brod prevrnuo i vrlo brzo potonuo. Dakle, u ovom trenutku stoji izjava protiv izjave. Još uvijek nije jasno kako je došlo do nesreće.
Uhićeni navodni krijumčari
Dosad je uhićeno devet muškaraca: oni su bili među spašenima, navodno se radi o krijumčarima ljudi. Uskoro bi protiv njih trebala biti podignuta optužnica. Jedan je već priznao da je primao novac za obavljanje poslova na brodu tijekom plovidbe.
Vjeruje se da su oni bili dio velikog krijumčarskog lanca. Govori se da je u okviru njega u posljednjih nekoliko mjeseci organizirano čak 18 takvih putovanja iz Libije u Italiju. To je vrlo unosan posao: spašeni brodolomci su izjavili da su mjesto na brodu plaćali od 5.000 do 6.000 eura po osobi.
Grčke vlasti sada su zatražile pomoć od europske policije Europol kako bi došle do vođa krijumčarskog lanca. Pretpostavlja se da se oni nalaze uglavnom u Italiji i Egiptu.
Kassem i njegov prijatelj Mahmoud došli su u Kalamatu iz Njemačke. Kassem traži svoju suprugu - bila je na potonulom brodu. Mahmud mu pomaže. „Predali smo vlastima sve informacije koje imamo, fotografije i sve ostalo", kaže Kassem. Rečeno im je da će se to provjeriti i usporediti s onime što se zna o živima i poginulima. „Ali do sada nam nitko ništa nije rekao", priča Kassem.
Posljednju poruku od svoje žene je primio malo prije nego što se ukrcala na brod u Libiji. Od tada se nije čuo s njom, preno, prenosi DW.
Veliki broj nestalih
Grčka vlada je doduše uspostavila posebnu telefonsku liniju za rodbinu kako bi lakše identificirala spašene žrtve nesreće. Ali mnogi od nestalih vjerojatno nikada neće biti pronađeni. Samo 104 osobe su spašene, 78 mrtvih je izvučeno iz mora.
Većina od 500 do 700 ljudi za koje se kaže da su bili na brodu vjerojatno je potonula s njim. Priča se da su mnoge žene i djeca bili ispod palube. Na tom je mjestu Sredozemlje vrlo duboko, malo je vjerojatno da će ikada itko tamo roniti.
U međuvremenu se nastavlja rasprava o tome kako se nesreća mogla dogoditi. Jer, to se zbilo takoreći pred očima potencijalnih pomagača. Posebno je nejasna uloga grčke obalne straže. Nekoliko spašenih migranata izvijestilo je da je grčka obalna straža pokušala odvući njihov brod.
Jedna spašena osoba, koja je odbila reći svoje ime, opisuje situaciju na sljedeći način: „Grčka obalna straža je krenula prema nama. Bacili su nam plavi konop. Vezali smo brod za njega. Počeli su vući naš brod." Zbog toga se brod zaljuljao i potonuo.
Grčka obalna straža i grčke vlasti odlučno odbacuju optužbe. „Nismo teglili brod", rekao je glasnogovornik vlade Ilias Siakantaris. „Bilo je uže da ga pričvrste, da priđu bliže da vide treba li im pomoć. Rekli su da ne žele pomoć, da žele ići u Italiju i odvezli su se dalje."
U nekom trenutku, prema verziji obalne straže, brod se prestao kretati. Migranti na brodu govorili su o oštećenju postrojenja. Malo kasnije se brod prevrnuo i vrlo brzo potonuo. Dakle, u ovom trenutku stoji izjava protiv izjave. Još uvijek nije jasno kako je došlo do nesreće.
Uhićeni navodni krijumčari
Dosad je uhićeno devet muškaraca: oni su bili među spašenima, navodno se radi o krijumčarima ljudi. Uskoro bi protiv njih trebala biti podignuta optužnica. Jedan je već priznao da je primao novac za obavljanje poslova na brodu tijekom plovidbe.
Vjeruje se da su oni bili dio velikog krijumčarskog lanca. Govori se da je u okviru njega u posljednjih nekoliko mjeseci organizirano čak 18 takvih putovanja iz Libije u Italiju. To je vrlo unosan posao: spašeni brodolomci su izjavili da su mjesto na brodu plaćali od 5.000 do 6.000 eura po osobi.
Grčke vlasti sada su zatražile pomoć od europske policije Europol kako bi došle do vođa krijumčarskog lanca. Pretpostavlja se da se oni nalaze uglavnom u Italiji i Egiptu.
