O migrantskoj krizi u BiH piše i ugledni "The New York Times", koji tvrdi kako je neizvijesna sudbina stotinu migranata koji se nalaze u BiH.
Nesigurna sudbina migranata najnoviji je primjer borbe Bosne i Hercegovine da pruži osnovnu pomoć onima koji se nadaju da će doći do Europske unije. Migranti su suočeni s povećanim neprijateljstvom stanovnika s bosanske strane granice, a s druge strane zlostavljanja hrvatske policije.
U četvrtak se bosanska vlada složila preseliti migrante iz Lipe u Bihać, 15 milja sjevernije, "vrlo brzo", navodi se, ali nije navela točan datum.
"Naglašavamo da je ovo hitna i privremena skrb za migrante tijekom zimskih mjeseci, sve dok prihvatni centar Lipa ne bude izgrađen i opremljen za duži boravak", navodi se u priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova, dodajući da će kamp "Lipa" biti obnovljen, s vodom i električnom energijom, te da će do travnja biti spreman za trajno smještanje migranata.
Olakšati transfer
Ministarstvo je pozvalo lokalne vlasti da olakšaju transfer i pomognu smještaju migranata u kampu u Bihaću, a u međuvremenu.
"Ometanje i odbijanje predloženih rješenja za smještaj migranata koji su sada na otvorenom, može samo pogoršati humanitarnu situaciju, nanijeti dodatne patnje, pa čak i ljudske žrtve", dodaje se u izvještaju "The New York Timesa".
No, Peter Van der Auweraert, šef misije u Bosni i Hercegovini za Međunarodnu organizaciju za migracije, rekao je da nije optimističan u pogledu brzog provođenja odluke zbog lokalnog protivljenja.
"Desetine ljudi prosvjeduju s gradonačelnicima dvaju gradova koji kažu da ne žele primiti migrante, a kao rezultat toga, država čiji je mandat preseliti te migrante, povlači se pritiscima", rekao je Van der Auweraert, koji je dodao da je migrantima prijeko je potrebna humanitarna pomoć.
Kako su zemlje poput Turske, Grčke i Mađarske otežale migrantima i izbjeglicama dolazak do bogatijih nacija Europske unije, Bosna i Hercegovina je posljednjih godina postala središnje mjesto za prolazak onima koji se probijaju dalje ka zapadu.
Tranzitna ruta
Otkako je Bosna postala tranzitna ruta početkom 2018. godine, tisuće migranata, uglavnom muškaraca, boravili su u Bihaću i drugim obližnjim gradovima okruženim zaleđenim brežuljcima i planinama, Europskoj uniji udaljenoj samo nekoliko kilometara.
Organizacije za ljudska prava i mještani u tim udaljenim područjima prijavili su brojne slučajeve zlostavljanja od strane hrvatske policije. Deseci migranata, stanovnika, liječnika i humanitarnih radnika s kojima je ove godine razgovarao "The New York Times" rekli su da su migranti deportirani bez odgovarajućeg postupka.
U međuvremenu su se pojavili antimigrantski stavovi u mjestima poput Bihaća.
"Ne želimo ih ovdje, a ni oni ne žele biti ovdje", rekao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, za "The New York Times" 2018. godine.
Stanovnici njegovog malog grada, u blizini granice s Hrvatskom, okupili su se u srijedu ispred vojarne obećavajući da će blokirati ulazak migrantima.
"Već tri godine nosimo teret migrantske krize i pružamo smještaj migrantima", rekao je Fazlić lokalnim vijestima dodajući da će odbiti izvršiti naredbu o njihovom preseljenju.
Kamp "Lipa" osnovan je u travnju kao privremeni odgovor na pandemiju Covid-19. Ali Van der Auweraert, iz Međunarodne organizacije za migracije, rekao je da su njegova organizacija, kao i Crveni križ i Dansko vijeće za izbjeglice, jasno stavili do znanja bosanskim vlastima da je kamp, uglavnom od šatora, nije bilo održivo dugoročno rješenje.
Nesigurna sudbina migranata najnoviji je primjer borbe Bosne i Hercegovine da pruži osnovnu pomoć onima koji se nadaju da će doći do Europske unije. Migranti su suočeni s povećanim neprijateljstvom stanovnika s bosanske strane granice, a s druge strane zlostavljanja hrvatske policije.
U četvrtak se bosanska vlada složila preseliti migrante iz Lipe u Bihać, 15 milja sjevernije, "vrlo brzo", navodi se, ali nije navela točan datum.
"Naglašavamo da je ovo hitna i privremena skrb za migrante tijekom zimskih mjeseci, sve dok prihvatni centar Lipa ne bude izgrađen i opremljen za duži boravak", navodi se u priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova, dodajući da će kamp "Lipa" biti obnovljen, s vodom i električnom energijom, te da će do travnja biti spreman za trajno smještanje migranata.
Olakšati transfer
Ministarstvo je pozvalo lokalne vlasti da olakšaju transfer i pomognu smještaju migranata u kampu u Bihaću, a u međuvremenu.
"Ometanje i odbijanje predloženih rješenja za smještaj migranata koji su sada na otvorenom, može samo pogoršati humanitarnu situaciju, nanijeti dodatne patnje, pa čak i ljudske žrtve", dodaje se u izvještaju "The New York Timesa".
No, Peter Van der Auweraert, šef misije u Bosni i Hercegovini za Međunarodnu organizaciju za migracije, rekao je da nije optimističan u pogledu brzog provođenja odluke zbog lokalnog protivljenja.
"Desetine ljudi prosvjeduju s gradonačelnicima dvaju gradova koji kažu da ne žele primiti migrante, a kao rezultat toga, država čiji je mandat preseliti te migrante, povlači se pritiscima", rekao je Van der Auweraert, koji je dodao da je migrantima prijeko je potrebna humanitarna pomoć.
Kako su zemlje poput Turske, Grčke i Mađarske otežale migrantima i izbjeglicama dolazak do bogatijih nacija Europske unije, Bosna i Hercegovina je posljednjih godina postala središnje mjesto za prolazak onima koji se probijaju dalje ka zapadu.
Tranzitna ruta
Otkako je Bosna postala tranzitna ruta početkom 2018. godine, tisuće migranata, uglavnom muškaraca, boravili su u Bihaću i drugim obližnjim gradovima okruženim zaleđenim brežuljcima i planinama, Europskoj uniji udaljenoj samo nekoliko kilometara.
Organizacije za ljudska prava i mještani u tim udaljenim područjima prijavili su brojne slučajeve zlostavljanja od strane hrvatske policije. Deseci migranata, stanovnika, liječnika i humanitarnih radnika s kojima je ove godine razgovarao "The New York Times" rekli su da su migranti deportirani bez odgovarajućeg postupka.
U međuvremenu su se pojavili antimigrantski stavovi u mjestima poput Bihaća.
"Ne želimo ih ovdje, a ni oni ne žele biti ovdje", rekao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, za "The New York Times" 2018. godine.
Stanovnici njegovog malog grada, u blizini granice s Hrvatskom, okupili su se u srijedu ispred vojarne obećavajući da će blokirati ulazak migrantima.
"Već tri godine nosimo teret migrantske krize i pružamo smještaj migrantima", rekao je Fazlić lokalnim vijestima dodajući da će odbiti izvršiti naredbu o njihovom preseljenju.
Kamp "Lipa" osnovan je u travnju kao privremeni odgovor na pandemiju Covid-19. Ali Van der Auweraert, iz Međunarodne organizacije za migracije, rekao je da su njegova organizacija, kao i Crveni križ i Dansko vijeće za izbjeglice, jasno stavili do znanja bosanskim vlastima da je kamp, uglavnom od šatora, nije bilo održivo dugoročno rješenje.
