Stručnjaci ruskog Marčukovog instituta za numeričku matematiku predviđaju da će emisija plinova iz s efektom staklene bašte u atmosferu podići prosječnu temperaturu zraka u Arktičkom bazenu za 20 stupnjeva Celzijusa do kraja 21. stoljeća, izjavio je vodeći znanstvenik Instituta Evgenij Volodin.

Znanstvenici su, uz podršku granta iz Ruske fondacije za osnovno istraživanje, napravili model klimatskog sustava, zasnovan na potencijalnim izmjenama u atmosferi, oceanu, tlu i vegetaciji, kao i na gustoći morskog leda, uslijed povećanja emisije plinova sa efektom staklene bašte.

"Klimatski model pokazuje da će do najvećeg zagrijavanja doći na Arktiku. Prema pesimističnom scenariju, koji predviđa da će emisije samo rasti, zagrijavanje na Arktiku do kraja 21. stoljeća moglo bi dostići i razinu od 20 stupnjeva", istakao je Volodin.
 

Istraživači tvrde da će biti nemoguće zaustaviti zagrijavanje Arktika, čak i ukoliko zemlje poduzmu radikalne mjere reorganiziranja industrije, javio je TASS.

Prema riječima Volodina, ukoliko međunarodna zajednica do 2050. godine uspije da emisije štetnih plinova smanji na nulu, temperatura će biti viša za između dva i tri stupnja nego što je to sada slučaj.

Prosječna temperatura u središnjem dijelu Arktika trenutno varira između minus 30 i minus 10 stupnjeva Celzijusa, ovisno od regije: najniža je u središnjem Grenlandu i iznosi između minus 30 i minus 25 stupnjeva, oko Sjevernog Pola i u pravcu istočnog Sibira je između minus 20 i minus 15, a najtoplije je u pravcu Atlantskog oceana, gdje temperatura može biti i iznad nule, prenijela je Srna.