Unatoč eksploziji interesa za umjetnu inteligenciju (AI), stručnjaci upozoravaju da bi kvantna tehnologija mogla biti još revolucionarnija – i potencijalno opasnija. Kvantna mehanika, grana fizike koja proučava ponašanje čestica na subatomskim razinama, postala je temelj razvoja kvantnih računala, senzora i komunikacijskih sustava koji bi mogli promijeniti svijet.
Dok AI dominira naslovnicama i privlači investicije u bilijunima dolara, kvantni sektor prema podacima McKinseyja već bi 2025. mogao dosegnuti vrijednost od 97 milijardi dolara. Ipak, stručnjaci poput Briana Hopkinsa iz tvrtke Forrester upozoravaju da ''potencijal postoji, ali porota još nije donijela presudu''.
BBC piše kako je razlog u složenosti same tehnologije – kvantna računala koriste krhke kvantne čestice (qubite) koje reagiraju i na najmanju promjenu svjetlosti, temperature ili buke. Ta osjetljivost uzrokuje česte pogreške, pa se kvantni eksperimenti zasad provode u laboratorijima u ekstremnim uvjetima hlađenja i izolacije. Trenutačno ih u svijetu postoji oko 200, dok Kina ne otkriva svoje brojke.
Unatoč ograničenjima, kvantna računala već su pokazala ogroman potencijal. Googleov kvantni čip Willow, predstavljen krajem 2024., riješio je složeni matematički problem za pet minuta – što bi današnjim superračunalima trajalo više od 10 septilijuna godina. Stručnjaci vjeruju da bi takva moć omogućila brži razvoj lijekova, personaliziranu medicinu i učinkovitiju proizvodnju gnojiva.
Kvantna tehnologija već se primjenjuje u senzorima i navigaciji. Britanski znanstvenici testirali su tzv. ''kvantni kompas'' koji može raditi i pod zemljom, gdje klasični GPS signali ne dopiru, dok istraživači u Nottinghamu razvijaju prijenosne uređaje za skeniranje mozga djece s neurološkim poremećajima.
No kvantna era nosi i prijetnje. Kako BBC piše, kada kvantna računala postanu dovoljno snažna, moći će razbiti sadašnje sustave šifriranja koji štite osobne i državne podatke. Cyber stručnjaci taj trenutak nazivaju ''Q-dan'', a procjene govore da bi mogao stići već oko 2030. godine. Zbog toga Apple, Signal i druge tehnološke tvrtke već uvode kvantno-otporne sustave zaštite.
Profesor Alan Woodward sa Sveučilišta Surrey rekao je za BBC: ''Države već sada kradu šifrirane podatke kako bi ih jednog dana mogle dešifrirati. To se naziva 'prikupi sada, dešifriraj kasnije'.''
Dok umjetna inteligencija već mijenja svakodnevicu, kvantna tehnologija polako se priprema preuzeti ulogu najveće znanstvene revolucije stoljeća – s potencijalom da spasi milijune života, ali i da ugrozi globalnu sigurnost.
Dok AI dominira naslovnicama i privlači investicije u bilijunima dolara, kvantni sektor prema podacima McKinseyja već bi 2025. mogao dosegnuti vrijednost od 97 milijardi dolara. Ipak, stručnjaci poput Briana Hopkinsa iz tvrtke Forrester upozoravaju da ''potencijal postoji, ali porota još nije donijela presudu''.
BBC piše kako je razlog u složenosti same tehnologije – kvantna računala koriste krhke kvantne čestice (qubite) koje reagiraju i na najmanju promjenu svjetlosti, temperature ili buke. Ta osjetljivost uzrokuje česte pogreške, pa se kvantni eksperimenti zasad provode u laboratorijima u ekstremnim uvjetima hlađenja i izolacije. Trenutačno ih u svijetu postoji oko 200, dok Kina ne otkriva svoje brojke.
Unatoč ograničenjima, kvantna računala već su pokazala ogroman potencijal. Googleov kvantni čip Willow, predstavljen krajem 2024., riješio je složeni matematički problem za pet minuta – što bi današnjim superračunalima trajalo više od 10 septilijuna godina. Stručnjaci vjeruju da bi takva moć omogućila brži razvoj lijekova, personaliziranu medicinu i učinkovitiju proizvodnju gnojiva.
Kvantna tehnologija već se primjenjuje u senzorima i navigaciji. Britanski znanstvenici testirali su tzv. ''kvantni kompas'' koji može raditi i pod zemljom, gdje klasični GPS signali ne dopiru, dok istraživači u Nottinghamu razvijaju prijenosne uređaje za skeniranje mozga djece s neurološkim poremećajima.
No kvantna era nosi i prijetnje. Kako BBC piše, kada kvantna računala postanu dovoljno snažna, moći će razbiti sadašnje sustave šifriranja koji štite osobne i državne podatke. Cyber stručnjaci taj trenutak nazivaju ''Q-dan'', a procjene govore da bi mogao stići već oko 2030. godine. Zbog toga Apple, Signal i druge tehnološke tvrtke već uvode kvantno-otporne sustave zaštite.
Profesor Alan Woodward sa Sveučilišta Surrey rekao je za BBC: ''Države već sada kradu šifrirane podatke kako bi ih jednog dana mogle dešifrirati. To se naziva 'prikupi sada, dešifriraj kasnije'.''
Dok umjetna inteligencija već mijenja svakodnevicu, kvantna tehnologija polako se priprema preuzeti ulogu najveće znanstvene revolucije stoljeća – s potencijalom da spasi milijune života, ali i da ugrozi globalnu sigurnost.
