Globalni vremenski sustav prolazi kroz veliko preslagivanje. Nakon višegodišnje La Niñe, tropski Pacifik sada se prebacuje u fazu koja bi mogla postati rekordni super El Niño. Najnovije analize oceana otkrivaju brze promjene ispod površine u zapadnom Pacifiku, slične onima koje su prethodile prošlim Super El Niño događajima.
Super El Niño djeluje poput golemog planetarnog toplinskog stroja, oslobađajući ogromne količine energije iz oceana u atmosferu i značajno mijenjajući globalne mlazne struje, što može utjecati na klimu i vremenske obrasce diljem svijeta idućih nekoliko godina, piše Severe Weather Europe.
Što je ENSO ciklus?
ENSO je kratica za "El Niño-južna oscilacija", a odnosi se na područje ekvatorijalnog Tihog oceana koje se izmjenjuje između tople i hladne faze otprilike svake 1 do 3 godine. Hladna faza naziva se La Niña, a topla El Niño. Svaka faza značajno utječe na složeni sustav povratne veze između oceana i atmosfere, što postupno mijenja globalnu cirkulaciju zraka i vremenske prilike diljem svijeta.
Neki El Niño događaji mogu postati iznimno snažni i dosegnuti kategoriju "Super", koja se službeno definira kada anomalije temperature morske površine dosegnu ili premaše +2.0°C. Ključna razlika između običnog i "Super" El Niña jest intenzitet povezanosti s atmosferom.
Dok običan El Niño pomiče mlaznu struju, Super El Niño može uzrokovati snažan poremećaj u cjelokupnoj atmosferskoj cirkulaciji. Posljednja tri takva događaja zabilježena su 1982./83., 1997./98. i 2015./16. godine.
Znakovi jačanja El Niña
Kako El Niño uopće dosegne "Super" status? Tijekom La Niñe, pasatni vjetrovi gomilaju toplu vodu u zapadnom Pacifiku, stvarajući duboki sloj tople vode. Super El Niño djeluje kao "ventil" za tu nakupljenu energiju.
Kada La Niña oslabi, naleti zapadnih vjetrova potiskuju tu toplinu prema istoku. Ako je sadržaj topline u zapadnom Pacifiku vrlo visok, oslobađanje energije je snažnije, što dovodi do jačeg događaja. Proteklih tjedana već su zabilježeni snažni naleti zapadnih vjetrova koji su pokrenuli brzi prijelaz prema El Niñu.
Velik dio ključne ENSO regije već je u pozitivnim anomalijama. Ovaj proces najbolje se vidi u promjenama ispod površine, gdje se formirao veliki bazen tople vode, poznat kao oceanski Kelvinov val. On se kreće prema istoku, potiskujući hladniju vodu i izbijajući na površinu, čime se konačno uspostavlja El Niño.
Usporedba s povijesnim Super El Niño događajima
Kada se toplina ispod površine oceana u 2026. usporedi s prošlim Super El Niño događajima, uočava se poznat i snažan obrazac. Usporedba s prvim tjednom travnja u godinama prethodna dva Super El Niña pokazuje da je zapadni Pacifik trenutno znatno topliji ispod površine, iako glavni topli bazen još nije u potpunosti razvijen.
Razlog tomu je što tek izlazimo iz slabe La Niñe pa postoji određeno vremensko kašnjenje. Ipak, sustav se izvanredno brzo prilagođava, potaknut snažnim naletima zapadnih vjetrova.
Sveukupno, čini se da su uvjeti spremni za snažan El Niño, a najnovije prognoze upućuju na to da bi mogao biti najjači u posljednjih nekoliko desetljeća. Usporedba s ranijim događajima, poput onih iz 1972. i 1982. godine, sugerira da bi razvoj mogao biti najsličniji onome iz 1972./1973.
Rekordan potencijal
Dugoročne prognoze za globalne događaje poput El Niña pouzdanije su od lokalnih vremenskih prognoza jer se temelje na velikim i sporim promjenama u sustavu oceana i atmosfere. Najnovija prognoza sjevernoameričkog sustava (NMME) i europskog modela ECMWF potvrđuju razvoj snažnog El Niña u 2026. godini.
Oba sustava predviđaju da će anomalije temperature prijeći prag od +2.0°C, čime bi događaj ušao u kategoriju Super El Niña. Vrhunac se obično događa između jeseni i rane zime. Da bi El Niño imao stvarni utjecaj, mora utjecati na atmosferu, što se događa kroz promjenu takozvane Walkerove ćelije - sustava uzlaznog i silaznog kretanja zraka u tropskim krajevima.
Prognoze već za lipanj 2026. pokazuju snažan početak atmosferske cirkulacije karakteristične za El Niño, a do rane jeseni očekuje se da će taj proces biti znatno pojačan, s dubokim posljedicama na vremenske obrasce na obje hemisfere.
Prvi utjecaji
Očekuje se da će El Niño početi utjecati na atmosferu do ljeta 2026. godine. Povijesni podaci za ljeta tijekom Super El Niña pokazuju tendenciju stvaranja područja niskog tlaka zraka iznad istočnih dijelova SAD-a i Kanade te uz zapadnu obalu Europe.
To podržava sjeverniji protok zraka i umjerenije ljetne temperature u Sjevernoj Americi. Najnovije prognoze za ljeto 2026. pokazuju vrlo sličan obrazac tlaka.
Za Europu se za ljeto predviđaju iznadprosječno visoke temperature na cijelom kontinentu, što je uobičajeno jer su izravni utjecaji ovdje slabiji. Na južnoj hemisferi, primjerice u Australiji, El Niño tijekom zime i proljeća donosi znatno sušnije uvjete i povećava rizik od suša.
Slabija sezona uragana na Atlantiku
Poznato je da El Niño smanjuje broj uragana i tropskih oluja na Atlantiku. To se događa jer donosi viši tlak zraka, jače vjetrove na visini (smicanje vjetra) i stabilniju atmosferu, što otežava organiziranje i jačanje oluja. Time se smanjuje vjerojatnost da snažni uragani pogode obalu Sjedinjenih Država.
Dugoročna prognoza oborina za sezonu uragana 2026. pokazuje sušnije uvjete u glavnom području razvoja tropskih sustava, što upućuje na znatno ispodprosječnu aktivnost.
Analogni modeli, koji se temelje na sličnim uvjetima iz prošlosti, također predviđaju vrlo mirnu sezonu, pri čemu sustav prepoznaje oceanske uvjete kao one koji vode u Super El Niño. Iako El Niño djeluje kao prirodni štit, i u najmirnijim sezonama može doći do formiranja tropskih oluja, pa je praćenje i dalje nužno.
Kakvu zimu donosi Super El Niño?
Glavni utjecaj El Niña obično se osjeća zimi. U Sjevernoj Americi to znači jačanje i postojanost područja niskog tlaka zraka nad sjevernim Pacifikom, što potiskuje polarnu mlaznu struju prema sjeveru.
To mijenja i obrasce snijega. Analiza prošlih zima Super El Niña pokazuje više snijega u zapadnim i južnim dijelovima SAD-a, ali manje oko Velikih jezera i na sjeveroistoku. U Europi je utjecaj složeniji i ublažen stanjem na sjevernom Atlantiku.
Podaci iz prošlih Super El Niño godina pokazuju smanjenu količinu snijega na većem dijelu kontinenta, vjerojatno zbog češćeg južnog strujanja zraka. Europa nije pod izravnim utjecajem El Niña, ali osjeća posljedice globalnih promjena u atmosferskoj cirkulaciji.
Super El Niño djeluje poput golemog planetarnog toplinskog stroja, oslobađajući ogromne količine energije iz oceana u atmosferu i značajno mijenjajući globalne mlazne struje, što može utjecati na klimu i vremenske obrasce diljem svijeta idućih nekoliko godina, piše Severe Weather Europe.
Što je ENSO ciklus?
ENSO je kratica za "El Niño-južna oscilacija", a odnosi se na područje ekvatorijalnog Tihog oceana koje se izmjenjuje između tople i hladne faze otprilike svake 1 do 3 godine. Hladna faza naziva se La Niña, a topla El Niño. Svaka faza značajno utječe na složeni sustav povratne veze između oceana i atmosfere, što postupno mijenja globalnu cirkulaciju zraka i vremenske prilike diljem svijeta.
Neki El Niño događaji mogu postati iznimno snažni i dosegnuti kategoriju "Super", koja se službeno definira kada anomalije temperature morske površine dosegnu ili premaše +2.0°C. Ključna razlika između običnog i "Super" El Niña jest intenzitet povezanosti s atmosferom.
Dok običan El Niño pomiče mlaznu struju, Super El Niño može uzrokovati snažan poremećaj u cjelokupnoj atmosferskoj cirkulaciji. Posljednja tri takva događaja zabilježena su 1982./83., 1997./98. i 2015./16. godine.
Znakovi jačanja El Niña
Kako El Niño uopće dosegne "Super" status? Tijekom La Niñe, pasatni vjetrovi gomilaju toplu vodu u zapadnom Pacifiku, stvarajući duboki sloj tople vode. Super El Niño djeluje kao "ventil" za tu nakupljenu energiju.
Kada La Niña oslabi, naleti zapadnih vjetrova potiskuju tu toplinu prema istoku. Ako je sadržaj topline u zapadnom Pacifiku vrlo visok, oslobađanje energije je snažnije, što dovodi do jačeg događaja. Proteklih tjedana već su zabilježeni snažni naleti zapadnih vjetrova koji su pokrenuli brzi prijelaz prema El Niñu.
Velik dio ključne ENSO regije već je u pozitivnim anomalijama. Ovaj proces najbolje se vidi u promjenama ispod površine, gdje se formirao veliki bazen tople vode, poznat kao oceanski Kelvinov val. On se kreće prema istoku, potiskujući hladniju vodu i izbijajući na površinu, čime se konačno uspostavlja El Niño.
Usporedba s povijesnim Super El Niño događajima
Kada se toplina ispod površine oceana u 2026. usporedi s prošlim Super El Niño događajima, uočava se poznat i snažan obrazac. Usporedba s prvim tjednom travnja u godinama prethodna dva Super El Niña pokazuje da je zapadni Pacifik trenutno znatno topliji ispod površine, iako glavni topli bazen još nije u potpunosti razvijen.
Razlog tomu je što tek izlazimo iz slabe La Niñe pa postoji određeno vremensko kašnjenje. Ipak, sustav se izvanredno brzo prilagođava, potaknut snažnim naletima zapadnih vjetrova.
Sveukupno, čini se da su uvjeti spremni za snažan El Niño, a najnovije prognoze upućuju na to da bi mogao biti najjači u posljednjih nekoliko desetljeća. Usporedba s ranijim događajima, poput onih iz 1972. i 1982. godine, sugerira da bi razvoj mogao biti najsličniji onome iz 1972./1973.
Rekordan potencijal
Dugoročne prognoze za globalne događaje poput El Niña pouzdanije su od lokalnih vremenskih prognoza jer se temelje na velikim i sporim promjenama u sustavu oceana i atmosfere. Najnovija prognoza sjevernoameričkog sustava (NMME) i europskog modela ECMWF potvrđuju razvoj snažnog El Niña u 2026. godini.
Oba sustava predviđaju da će anomalije temperature prijeći prag od +2.0°C, čime bi događaj ušao u kategoriju Super El Niña. Vrhunac se obično događa između jeseni i rane zime. Da bi El Niño imao stvarni utjecaj, mora utjecati na atmosferu, što se događa kroz promjenu takozvane Walkerove ćelije - sustava uzlaznog i silaznog kretanja zraka u tropskim krajevima.
Prognoze već za lipanj 2026. pokazuju snažan početak atmosferske cirkulacije karakteristične za El Niño, a do rane jeseni očekuje se da će taj proces biti znatno pojačan, s dubokim posljedicama na vremenske obrasce na obje hemisfere.
Prvi utjecaji
Očekuje se da će El Niño početi utjecati na atmosferu do ljeta 2026. godine. Povijesni podaci za ljeta tijekom Super El Niña pokazuju tendenciju stvaranja područja niskog tlaka zraka iznad istočnih dijelova SAD-a i Kanade te uz zapadnu obalu Europe.
To podržava sjeverniji protok zraka i umjerenije ljetne temperature u Sjevernoj Americi. Najnovije prognoze za ljeto 2026. pokazuju vrlo sličan obrazac tlaka.
Za Europu se za ljeto predviđaju iznadprosječno visoke temperature na cijelom kontinentu, što je uobičajeno jer su izravni utjecaji ovdje slabiji. Na južnoj hemisferi, primjerice u Australiji, El Niño tijekom zime i proljeća donosi znatno sušnije uvjete i povećava rizik od suša.
Slabija sezona uragana na Atlantiku
Poznato je da El Niño smanjuje broj uragana i tropskih oluja na Atlantiku. To se događa jer donosi viši tlak zraka, jače vjetrove na visini (smicanje vjetra) i stabilniju atmosferu, što otežava organiziranje i jačanje oluja. Time se smanjuje vjerojatnost da snažni uragani pogode obalu Sjedinjenih Država.
Dugoročna prognoza oborina za sezonu uragana 2026. pokazuje sušnije uvjete u glavnom području razvoja tropskih sustava, što upućuje na znatno ispodprosječnu aktivnost.
Analogni modeli, koji se temelje na sličnim uvjetima iz prošlosti, također predviđaju vrlo mirnu sezonu, pri čemu sustav prepoznaje oceanske uvjete kao one koji vode u Super El Niño. Iako El Niño djeluje kao prirodni štit, i u najmirnijim sezonama može doći do formiranja tropskih oluja, pa je praćenje i dalje nužno.
Kakvu zimu donosi Super El Niño?
Glavni utjecaj El Niña obično se osjeća zimi. U Sjevernoj Americi to znači jačanje i postojanost područja niskog tlaka zraka nad sjevernim Pacifikom, što potiskuje polarnu mlaznu struju prema sjeveru.
To mijenja i obrasce snijega. Analiza prošlih zima Super El Niña pokazuje više snijega u zapadnim i južnim dijelovima SAD-a, ali manje oko Velikih jezera i na sjeveroistoku. U Europi je utjecaj složeniji i ublažen stanjem na sjevernom Atlantiku.
Podaci iz prošlih Super El Niño godina pokazuju smanjenu količinu snijega na većem dijelu kontinenta, vjerojatno zbog češćeg južnog strujanja zraka. Europa nije pod izravnim utjecajem El Niña, ali osjeća posljedice globalnih promjena u atmosferskoj cirkulaciji.
