Ukrajinski dronovi, razvijeni i usavršeni u brutalnim uvjetima rata s Rusijom, postali su svjetski tražena roba. Strani proizvođači dronova hrle u Kijev u nadi da će biti dio jednog od najdinamičnijih centara proizvodnje besposadnih letjelica na svijetu. No postoji problem: izvoz je i dalje ograničen, a svaka napravljena letjelica potrebna je ukrajinskoj vojsci, javlja The Washington Post.
Rat je doveo do eksplozije u korištenju i proizvodnji dronova. Niska cijena, smrtonosna učinkovitost i stalno testiranje na bojištu ubrzali su razvoj u ritmu koji je dotad bio nezamisliv. "Brzina inovacije je toliko velika da ciklus traje šest tjedana, a onda je dron već zastario", rekao je za Washington Post jedan europski diplomat, koji je želio ostati anoniman.
Ukrajinski modeli zaobilaze rusko ometanje
Posebno traženi su ukrajinski dronovi dugog dometa, pomorski dronovi i oni s naprednim sustavima za elektroničko ratovanje. Za razliku od mnogih stranih modela, pokazali su se otpornima na sofisticirane ruske sustave za ometanje.
"Ako NATO zemlje žele zlatni standard u dronovima, onda žele ukrajinske dronove. Ali ne mogu ih dobiti", rekao je britanski proizvođač dronova Alexander Fergusson. Na papiru, ukrajinskim tvrtkama dopušten je izvoz. U praksi, postupak je spor, a birokracija ga otežava do mjere da faktički postaje nemoguć.
Tvrtke traže otvaranje izvoza
U Ukrajini djeluje više od 500 proizvođača dronova, većinom privatnih start-upova. Oni tvrde da im je izvoz nužan kako bi povećali proizvodnju i konkurirali Rusiji s mnogo većom industrijskom bazom. Moskva, zahvaljujući suradnji s Iranom, već sada šalje stotine dronova u jednom valu, a do kraja godine mogla bi ih lansirati i po dvije tisuće odjednom.
Ukrajinske tvrtke poručuju da im nedostaje financija, radne snage i resursa za istraživanje. Dodatni prihodi od izvoza omogućili bi im širenje proizvodnje i ulaganje u nove tehnologije.
Zelenski obećava suradnju s Europom
Predsjednik Volodimir Zelenski u lipnju je najavio da će Ukrajina uskoro potpisati sporazume o otvaranju proizvodnih linija u europskim zemljama kroz program "Gradite s Ukrajinom". Time bi se proizvodili dronovi i druga oružja "za nas i za njih", rekao je Zelenski.
Dogovoreno je otvaranje zajedničkih pogona u Danskoj i Britaniji, a Kijev je iznio i prijedlog o velikom petogodišnjem sporazumu sa Sjedinjenim Državama vrijednom 50 milijardi dolara. No taj plan neće biti realiziran prije završetka rata.
Novi zakon čeka potpis
Ukrajinski parlament u kolovozu je usvojio zakon o stvaranju "Obrambenog grada", posebne pravne strukture koja bi omogućila vojnim proizvođačima sklapanje zajedničkih poslova s partnerima sa Zapada.
Zakon predviđa porezne olakšice, ubrzane carinske i izvozne procedure te povećane sigurnosne mjere za zaštitu industrije. "Imamo potencijal rasta, ali trebamo novac i narudžbe. Netko mora platiti za ovo oružje da bi naše tvrtke radile", rekao je zastupnik Danilo Getmancev, jedan od autora zakona.
Unatoč optimizmu, dio vlasti i dalje koči izvoz. Novi ministar obrane, ujedno i bivši premijer, Denis Šmihal izjavio je u srpnju za BBC da je "izravni izvoz nemoguće zamisliti". Umjesto toga predložio je partnerske projekte u kojima bi se oružje čuvalo u skladištima partnerskih zemalja. "Naše oružane snage prvo moraju dobiti 100 i više posto onoga što trebaju", rekao je Šmihal. Njegove izjave izazvale su frustracije među proizvođačima koji su očekivali ukidanje ograničenja.
Pritisak industrije
Predstavnici obrambene industrije upozoravaju da bez izvoza Ukrajina gubi priliku za zajedničke projekte sa zapadnim tvrtkama i prijeko potrebnu tehnologiju. "Kada je izvoz zatvoren, ne možete dijeliti iskustvo s europskim tvrtkama niti pokretati zajedničke projekte", rekla je Katerina Mihalko iz udruženja Tech Force. Ona je zajedno s 36 drugih kompanija u svibnju potpisala otvoreno pismo Zelenskom tražeći ublažavanje ograničenja.
Čak i ako se izvoz otvori, ostaje pitanje tko bi mogao biti kupac. "Izvoz proizvoda za dvostruku upotrebu uvijek je političko pitanje", rekao je Jaroslav Ažnjuk, direktor tvrtke Fourth Law koja razvija umjetnu inteligenciju za dronove.
Ukrajinski dužnosnici naglašavaju da Azija i Afrika mogu biti zabranjena tržišta zbog straha da bi tehnologija mogla završiti u ruskim rukama. "Nije riječ samo o novcu, riječ je i o političkom utjecaju", rekao je Oleksandr Homijak iz tvrtke Drone Space Labs.
Rizici Pandorine kutije
Dio stručnjaka upozorava da bi masovni izvoz dronova mogao imati ozbiljne posljedice. "Otvaranje izvoza može biti poput otvaranja Pandorine kutije", rekao je jedan ukrajinski proizvođač za Washington Post. "Na tjednoj bazi dobivamo upite za prodaju, a mnogi su vrlo sumnjivi."
Dodao je kako ne želi da ukrajinski brend bude povezan s ratovima i terorizmom u Africi ili drugim regijama. "Ubijanje ljudi u Africi nije nešto s čim se želim politički poistovjećivati", rekao je.
Tako Ukrajini ostaje velika dilema - bez izvoza i novih prihoda teško je pratiti rusku masovnu proizvodnju. Ali otvaranje tržišta nosi rizik zloupotreba i jačanja sukoba u drugim dijelovima svijeta. Hoće li Ukrajina pronaći ravnotežu između vlastitih ratnih potreba i svjetske potražnje za njezinim "zlatnim standardom" u dronovima, pitanje je koje bi moglo odrediti budućnost rata i globalnog tržišta oružja.
Rat je doveo do eksplozije u korištenju i proizvodnji dronova. Niska cijena, smrtonosna učinkovitost i stalno testiranje na bojištu ubrzali su razvoj u ritmu koji je dotad bio nezamisliv. "Brzina inovacije je toliko velika da ciklus traje šest tjedana, a onda je dron već zastario", rekao je za Washington Post jedan europski diplomat, koji je želio ostati anoniman.
Ukrajinski modeli zaobilaze rusko ometanje
Posebno traženi su ukrajinski dronovi dugog dometa, pomorski dronovi i oni s naprednim sustavima za elektroničko ratovanje. Za razliku od mnogih stranih modela, pokazali su se otpornima na sofisticirane ruske sustave za ometanje.
"Ako NATO zemlje žele zlatni standard u dronovima, onda žele ukrajinske dronove. Ali ne mogu ih dobiti", rekao je britanski proizvođač dronova Alexander Fergusson. Na papiru, ukrajinskim tvrtkama dopušten je izvoz. U praksi, postupak je spor, a birokracija ga otežava do mjere da faktički postaje nemoguć.
Tvrtke traže otvaranje izvoza
U Ukrajini djeluje više od 500 proizvođača dronova, većinom privatnih start-upova. Oni tvrde da im je izvoz nužan kako bi povećali proizvodnju i konkurirali Rusiji s mnogo većom industrijskom bazom. Moskva, zahvaljujući suradnji s Iranom, već sada šalje stotine dronova u jednom valu, a do kraja godine mogla bi ih lansirati i po dvije tisuće odjednom.
Ukrajinske tvrtke poručuju da im nedostaje financija, radne snage i resursa za istraživanje. Dodatni prihodi od izvoza omogućili bi im širenje proizvodnje i ulaganje u nove tehnologije.
Zelenski obećava suradnju s Europom
Predsjednik Volodimir Zelenski u lipnju je najavio da će Ukrajina uskoro potpisati sporazume o otvaranju proizvodnih linija u europskim zemljama kroz program "Gradite s Ukrajinom". Time bi se proizvodili dronovi i druga oružja "za nas i za njih", rekao je Zelenski.
Dogovoreno je otvaranje zajedničkih pogona u Danskoj i Britaniji, a Kijev je iznio i prijedlog o velikom petogodišnjem sporazumu sa Sjedinjenim Državama vrijednom 50 milijardi dolara. No taj plan neće biti realiziran prije završetka rata.
Novi zakon čeka potpis
Ukrajinski parlament u kolovozu je usvojio zakon o stvaranju "Obrambenog grada", posebne pravne strukture koja bi omogućila vojnim proizvođačima sklapanje zajedničkih poslova s partnerima sa Zapada.
Zakon predviđa porezne olakšice, ubrzane carinske i izvozne procedure te povećane sigurnosne mjere za zaštitu industrije. "Imamo potencijal rasta, ali trebamo novac i narudžbe. Netko mora platiti za ovo oružje da bi naše tvrtke radile", rekao je zastupnik Danilo Getmancev, jedan od autora zakona.
Unatoč optimizmu, dio vlasti i dalje koči izvoz. Novi ministar obrane, ujedno i bivši premijer, Denis Šmihal izjavio je u srpnju za BBC da je "izravni izvoz nemoguće zamisliti". Umjesto toga predložio je partnerske projekte u kojima bi se oružje čuvalo u skladištima partnerskih zemalja. "Naše oružane snage prvo moraju dobiti 100 i više posto onoga što trebaju", rekao je Šmihal. Njegove izjave izazvale su frustracije među proizvođačima koji su očekivali ukidanje ograničenja.
Pritisak industrije
Predstavnici obrambene industrije upozoravaju da bez izvoza Ukrajina gubi priliku za zajedničke projekte sa zapadnim tvrtkama i prijeko potrebnu tehnologiju. "Kada je izvoz zatvoren, ne možete dijeliti iskustvo s europskim tvrtkama niti pokretati zajedničke projekte", rekla je Katerina Mihalko iz udruženja Tech Force. Ona je zajedno s 36 drugih kompanija u svibnju potpisala otvoreno pismo Zelenskom tražeći ublažavanje ograničenja.
Čak i ako se izvoz otvori, ostaje pitanje tko bi mogao biti kupac. "Izvoz proizvoda za dvostruku upotrebu uvijek je političko pitanje", rekao je Jaroslav Ažnjuk, direktor tvrtke Fourth Law koja razvija umjetnu inteligenciju za dronove.
Ukrajinski dužnosnici naglašavaju da Azija i Afrika mogu biti zabranjena tržišta zbog straha da bi tehnologija mogla završiti u ruskim rukama. "Nije riječ samo o novcu, riječ je i o političkom utjecaju", rekao je Oleksandr Homijak iz tvrtke Drone Space Labs.
Rizici Pandorine kutije
Dio stručnjaka upozorava da bi masovni izvoz dronova mogao imati ozbiljne posljedice. "Otvaranje izvoza može biti poput otvaranja Pandorine kutije", rekao je jedan ukrajinski proizvođač za Washington Post. "Na tjednoj bazi dobivamo upite za prodaju, a mnogi su vrlo sumnjivi."
Dodao je kako ne želi da ukrajinski brend bude povezan s ratovima i terorizmom u Africi ili drugim regijama. "Ubijanje ljudi u Africi nije nešto s čim se želim politički poistovjećivati", rekao je.
Tako Ukrajini ostaje velika dilema - bez izvoza i novih prihoda teško je pratiti rusku masovnu proizvodnju. Ali otvaranje tržišta nosi rizik zloupotreba i jačanja sukoba u drugim dijelovima svijeta. Hoće li Ukrajina pronaći ravnotežu između vlastitih ratnih potreba i svjetske potražnje za njezinim "zlatnim standardom" u dronovima, pitanje je koje bi moglo odrediti budućnost rata i globalnog tržišta oružja.
