S porastom ljetnih temperatura, rashlađivanje postaje prioritet za većinu nas. BBC Future daje kratak pregled najvažnijih staromodnih savjeta kojih se treba pridržavati u ljetnim mjesecima. Evo nekoliko savjeta o tome trebate li...
1) Piti hladne napitke
Izrazito je važno unositi dovoljno tekućine tijekom vala vrućine - ona nam pomaže u održavanju hidratacijske ravnoteže koja štiti naše zglobove. No i dalje se vodi rasprava o tome treba li tekućina koju unosimo biti hladna ili topla.
Teorija koja zagovara unos tople tekućine polazi od činjenice da ona privremeno zagrijava naše tijelo iznutra. To zagrijavanje potiče jače znojenje, koje nas zatim rashlađuje. Ljudsko tijelo može proizvesti i do dvije litre znoja po satu, što predstavlja učinkovit način smanjenja tjelesne temperature.
No ako ne nadoknadimo izgubljenu količinu tekućine, vrlo brzo ćemo dehidrirati - zato neki stručnjaci savjetuju općenito izbjegavanje toplih napitaka. Neki također upozoravaju da ne bismo trebali piti previše čaja ili kave jer sadržavaju kofein koji uzrokuje dehidraciju. Ipak, zasad postoji vrlo malo dokaza koji ukazuju na diuretička svojstva umjerenih količina kofeina.
Istina je da su neka istraživanja potvrdila ideju o boljoj učinkovitosti hladnih napitaka. U njima su ispitanici intenzivno izvodili tjelovježbu te pritom pili hladne i tople napitke, a zatim im je mjerena tjelesna temperatura. Rezultati tog pokusa pokazali su da su hladni napitci najučinkovitije sredstvo rashlađivanja.
Ollie Jay, profesor termoregulatorne fiziologije na Sveučilištu u Ottawi, sa svojim timom suradnika proveo je eksperiment koji je pokazao da topli napitci rashlađuju tijelo više nego hladni zbog toga što potiču znojenje. Topli napitci će nam ipak koristiti manje ako nosimo odjeću koja ne dopušta isparavanje znoja ili ako je osobito vlažno. U takvim se slučajevima ipak trebamo držati hladnih napitaka.
2) Nabaviti ventilator
Povjetarac koji stvara ventilator ponekad se čini kao radosno olakšanje. No ventilator zapravo ne rashlađuje zrak, nego ga vrti uokolo stvarajući povjetarac kako bi se povećala sposobnost tijela da ostane rashlađeno prenošenjem topline iz kože. Ventilatori se koriste svuda u svijetu.
Mišljenja o rashlađujućem djelovanju ventilatora također su podijeljena. Neka su istraživanja potvrdila njihovo rashlađujuće djelovanje, dok su druga pokazala da su pri vrlo visokim temperaturama ventilatori bespomoćni.
Općenito je rašireno mišljenje da ventilatori mogu djelovati pri temperaturi do 35 Celzijevih stupnjeva. Na temperaturama višim od te granice puhanje vrućeg zraka u tijelo može povećati konvektivnu toplinu, pogoršati situaciju i dovesti do toplinske iscrpljenosti. Ako je, pak, iznimno vruće, ventilatori mogu pojačati dehidraciju.
Ventilatori su manje djelotvorni ako je vlažno. Iako se tada zrak još uvijek kreće, on je ispunjen vlagom koja otežava evaporaciju znoja.
3) Vjerovati da isključivo stariji ljudi trebaju biti zabrinuti zbog vrućine
Istina je da je broj slučajeva prijema u bolnicu veći za vrijeme toplinskog vala te da su pacijenti većinom stariji ljudi. Optimalna temperatura na kojoj tijelo najbolje funkcionira iznosi od 36 do 37,5 stupnjeva. Ako je temperatura okoline viša od temperature našeg tijela, ono počinje lučiti znoj kako bi se rashladilo. Tijelo također isijava toplinu tako da šalje više krvi u ruke i noge. Zbog toga nam se udovi ponekad čine topliji tijekom noći. Obje metode termoregulacije zahtijevaju intenzivniji rad srca, zbog čega starije ljude nerijetko pogađa srčani udar ili zastoj. Sve se to događa izuzetno brzo: većina smrtnih slučajeva zabilježena je tijekom prva 24 sata toplinskog vala.
Druga tvrdnja koja potkrjepljuje tu teoriju polazi od činjenice da stariji ljudi teže održavaju tjelesnu temperaturu i da mogu dehidrirati brže od mlađih ljudi.
4) Otvoriti sve prozore
Otvaranje prozora prva je stvar koju većina nas učini kad je vruće. No držanje prozora otvorenima tijekom dana može izazvati kontraefekt.
U pravilu trebate otvoriti prozore samo ako je zrak vani hladniji od zraka unutra, što se najčešće događa noću. Za vrijeme ekstremnih vrućina preporučuje se držati prozore zatvorenima tijekom dana.
5) Piti pivo
Ne trebate se probijati kroz pustinje sjeverne Afrike da biste na kraju vrućeg dana zavapili za pivom. No može li vas ono rashladiti? Zapravo i ne.
Ako je riječ o samo jednom pivu, neće vam biti ništa. U različitim su istraživanjima znanstvenici testirali ispitanike tako što su ih prisilili na tjelovježbu do iznemoglosti te su zatim usporedili razinu njihova oporavka s alkoholom i bez njega. Rezultati jednog istraživanja iz 1985. godine dokazali su da nakon konzumacije piva tijelo češće gubi tekućinu nego što je zadržava. Zanimljivo je da postotak alkohola u pivu pritom ne igra važnu ulogu.
Znanstvenici su u jednom novijem istraživanju došli do sličnih zaključaka. Jedna je španjolska studija pokazala da su voda i pivo proizveli identičnu razinu rehidracije ispitanika. Nitko ne može objasniti zašto - kad znamo da nas pivo tjera na učestalo mokrenje, piše BBC Future.
1) Piti hladne napitke
Izrazito je važno unositi dovoljno tekućine tijekom vala vrućine - ona nam pomaže u održavanju hidratacijske ravnoteže koja štiti naše zglobove. No i dalje se vodi rasprava o tome treba li tekućina koju unosimo biti hladna ili topla.
Teorija koja zagovara unos tople tekućine polazi od činjenice da ona privremeno zagrijava naše tijelo iznutra. To zagrijavanje potiče jače znojenje, koje nas zatim rashlađuje. Ljudsko tijelo može proizvesti i do dvije litre znoja po satu, što predstavlja učinkovit način smanjenja tjelesne temperature.
No ako ne nadoknadimo izgubljenu količinu tekućine, vrlo brzo ćemo dehidrirati - zato neki stručnjaci savjetuju općenito izbjegavanje toplih napitaka. Neki također upozoravaju da ne bismo trebali piti previše čaja ili kave jer sadržavaju kofein koji uzrokuje dehidraciju. Ipak, zasad postoji vrlo malo dokaza koji ukazuju na diuretička svojstva umjerenih količina kofeina.
Istina je da su neka istraživanja potvrdila ideju o boljoj učinkovitosti hladnih napitaka. U njima su ispitanici intenzivno izvodili tjelovježbu te pritom pili hladne i tople napitke, a zatim im je mjerena tjelesna temperatura. Rezultati tog pokusa pokazali su da su hladni napitci najučinkovitije sredstvo rashlađivanja.
Ollie Jay, profesor termoregulatorne fiziologije na Sveučilištu u Ottawi, sa svojim timom suradnika proveo je eksperiment koji je pokazao da topli napitci rashlađuju tijelo više nego hladni zbog toga što potiču znojenje. Topli napitci će nam ipak koristiti manje ako nosimo odjeću koja ne dopušta isparavanje znoja ili ako je osobito vlažno. U takvim se slučajevima ipak trebamo držati hladnih napitaka.
2) Nabaviti ventilator
Povjetarac koji stvara ventilator ponekad se čini kao radosno olakšanje. No ventilator zapravo ne rashlađuje zrak, nego ga vrti uokolo stvarajući povjetarac kako bi se povećala sposobnost tijela da ostane rashlađeno prenošenjem topline iz kože. Ventilatori se koriste svuda u svijetu.
Mišljenja o rashlađujućem djelovanju ventilatora također su podijeljena. Neka su istraživanja potvrdila njihovo rashlađujuće djelovanje, dok su druga pokazala da su pri vrlo visokim temperaturama ventilatori bespomoćni.
Općenito je rašireno mišljenje da ventilatori mogu djelovati pri temperaturi do 35 Celzijevih stupnjeva. Na temperaturama višim od te granice puhanje vrućeg zraka u tijelo može povećati konvektivnu toplinu, pogoršati situaciju i dovesti do toplinske iscrpljenosti. Ako je, pak, iznimno vruće, ventilatori mogu pojačati dehidraciju.
Ventilatori su manje djelotvorni ako je vlažno. Iako se tada zrak još uvijek kreće, on je ispunjen vlagom koja otežava evaporaciju znoja.
3) Vjerovati da isključivo stariji ljudi trebaju biti zabrinuti zbog vrućine
Istina je da je broj slučajeva prijema u bolnicu veći za vrijeme toplinskog vala te da su pacijenti većinom stariji ljudi. Optimalna temperatura na kojoj tijelo najbolje funkcionira iznosi od 36 do 37,5 stupnjeva. Ako je temperatura okoline viša od temperature našeg tijela, ono počinje lučiti znoj kako bi se rashladilo. Tijelo također isijava toplinu tako da šalje više krvi u ruke i noge. Zbog toga nam se udovi ponekad čine topliji tijekom noći. Obje metode termoregulacije zahtijevaju intenzivniji rad srca, zbog čega starije ljude nerijetko pogađa srčani udar ili zastoj. Sve se to događa izuzetno brzo: većina smrtnih slučajeva zabilježena je tijekom prva 24 sata toplinskog vala.
Druga tvrdnja koja potkrjepljuje tu teoriju polazi od činjenice da stariji ljudi teže održavaju tjelesnu temperaturu i da mogu dehidrirati brže od mlađih ljudi.
4) Otvoriti sve prozore
Otvaranje prozora prva je stvar koju većina nas učini kad je vruće. No držanje prozora otvorenima tijekom dana može izazvati kontraefekt.
U pravilu trebate otvoriti prozore samo ako je zrak vani hladniji od zraka unutra, što se najčešće događa noću. Za vrijeme ekstremnih vrućina preporučuje se držati prozore zatvorenima tijekom dana.
5) Piti pivo
Ne trebate se probijati kroz pustinje sjeverne Afrike da biste na kraju vrućeg dana zavapili za pivom. No može li vas ono rashladiti? Zapravo i ne.
Ako je riječ o samo jednom pivu, neće vam biti ništa. U različitim su istraživanjima znanstvenici testirali ispitanike tako što su ih prisilili na tjelovježbu do iznemoglosti te su zatim usporedili razinu njihova oporavka s alkoholom i bez njega. Rezultati jednog istraživanja iz 1985. godine dokazali su da nakon konzumacije piva tijelo češće gubi tekućinu nego što je zadržava. Zanimljivo je da postotak alkohola u pivu pritom ne igra važnu ulogu.
Znanstvenici su u jednom novijem istraživanju došli do sličnih zaključaka. Jedna je španjolska studija pokazala da su voda i pivo proizveli identičnu razinu rehidracije ispitanika. Nitko ne može objasniti zašto - kad znamo da nas pivo tjera na učestalo mokrenje, piše BBC Future.
