Cijene nafte snažno su porasle uslijed napada na Iran koje su izvele izraelske, a potom i američke snage, čime su uzdrmani globalni energetski tržišni tokovi.
Ulagači strahuju od moguće iranske odmazde i blokade Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute za isporuku nafte iz Perzijskog zaljeva prema ostatku svijeta.
Hormuški tjesnac ključan za trgovinu naftom
Hormuški tjesnac, koji se nalazi između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva, na svom najužem dijelu širok je tek 21 milju.
Kroz njega svakodnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte, što čini otprilike petinu svjetske dnevne proizvodnje, prema podacima Američke uprave za energetske informacije (EIA), koja ga naziva ''kritičnom točkom zagušenja naftnog prometa''.
Nakon američkih zračnih udara na tri iranska nuklearna postrojenja u nedjelju navečer, cijena Brent nafte, globalnog referentnog pokazatelja, kratkotrajno je skočila iznad 80 dolara po barelu, prema podacima Refinitiva – prvi put od siječnja.
Prije izbijanja sukoba cijene su se kretale između 60 i 75 dolara po barelu od kolovoza 2024. godine.
U trenutku zadnje trgovine, Brent je iznosio 78,2 dolara po barelu, dok je WTI, američki pokazatelj, bio na 75,06 dolara.
Strah od blokade pomorske rute
Daljnji razvoj cijena ovisit će o odgovoru Irana. Rob Thummel, stariji portfelj menadžer u investicijskoj tvrtki Tortoise Capital, izjavio je za CNN da bi eventualna blokada morskog puta koji kontrolira Iran mogla gurnuti cijene nafte prema 100 dolara po barelu.
Hormuški tjesnac je ''apsolutno ključan'' za zdravlje globalnog gospodarstva, naglasio je Thummel.
Utjecajni savjetnik vrhovnog vođe Irana ajatolaha Alija Khameneija već je pozvao na zatvaranje tjesnaca.
''Nakon američkog napada na nuklearno postrojenje Fordow, sada je red na nas'', izjavio je Hossein Shariatmadari, glavni urednik tvrdolinijskog lista Kayhan, koji se ranije identificirao kao ''predstavnik'' vrhovnog vođe.
Iran ima geografski adut s obzirom na svoj položaj – mogućnost izazivanja šoka na naftnim tržištima, povećanja inflacije te utjecaja na globalne ekonomske tokove, smatra analitičar Mohammad Ali Shabani, urednik portala Amwaj.
Iako je službena širina tjesnaca 21 milja, plovne trake za tankere široke su tek oko dvije milje u svakom smjeru i zahtijevaju plovidbu kroz iranske i omanske teritorijalne vode.
Rizik od blokade ''udaljen'', ali ne i nemoguć
Vandana Hari, osnivačica i direktorica tvrtke Vanda Insights koja prati energetska tržišta, smatra da je rizik iranskog zatvaranja tjesnaca ''udaljen, ali prisutan''. Pojačana prisutnost američke mornarice u regiji djeluje i kao odvraćanje i kao odgovor na moguće prijetnje.
''Iran bi mnogo izgubio, a malo ili ništa dobio zatvaranjem tjesnaca. Ne može si priuštiti da svoje susjede, koji su dosad bili neutralni ili čak blagonakloni, pretvori u neprijatelje – niti izazvati gnjev Kine, svog najvećeg kupca nafte'', izjavila je Hari.
Zatvaranje tjesnaca najviše bi pogodilo Kinu i druge azijske zemlje koje ovise o isporuci sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina preko tog pomorskog puta. EIA procjenjuje da je prošle godine 84 posto sirove nafte i 83 posto ukapljenog plina iz Hormuškog tjesnaca završilo na azijskim tržištima.
Kina je u prvom tromjesečju ove godine kroz Hormuški tjesnac uvozila 5,4 milijuna barela dnevno, dok su Indija i Južna Koreja uvozile 2,1 milijun, odnosno 1,7 milijuna barela dnevno. S druge strane, SAD i Europa su kroz isti kanal uvozile tek 400.000, odnosno 500.000 barela dnevno.
Indijski ministar za naftu i prirodni plin Hardeep Singh Puri pokušao je umiriti tržišta izjavom na platformi X kako je zemlja diverzificirala opskrbu energentima i da ''veliki dio naših zaliha više ne dolazi kroz Hormuški tjesnac''. Naglasio je da indijske kompanije imaju zalihe za nekoliko tjedana i da opskrba teče različitim rutama, prenosi CNN.
Ulagači strahuju od moguće iranske odmazde i blokade Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute za isporuku nafte iz Perzijskog zaljeva prema ostatku svijeta.
Hormuški tjesnac ključan za trgovinu naftom
Hormuški tjesnac, koji se nalazi između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva, na svom najužem dijelu širok je tek 21 milju.
Kroz njega svakodnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte, što čini otprilike petinu svjetske dnevne proizvodnje, prema podacima Američke uprave za energetske informacije (EIA), koja ga naziva ''kritičnom točkom zagušenja naftnog prometa''.
Nakon američkih zračnih udara na tri iranska nuklearna postrojenja u nedjelju navečer, cijena Brent nafte, globalnog referentnog pokazatelja, kratkotrajno je skočila iznad 80 dolara po barelu, prema podacima Refinitiva – prvi put od siječnja.
Prije izbijanja sukoba cijene su se kretale između 60 i 75 dolara po barelu od kolovoza 2024. godine.
U trenutku zadnje trgovine, Brent je iznosio 78,2 dolara po barelu, dok je WTI, američki pokazatelj, bio na 75,06 dolara.
Strah od blokade pomorske rute
Daljnji razvoj cijena ovisit će o odgovoru Irana. Rob Thummel, stariji portfelj menadžer u investicijskoj tvrtki Tortoise Capital, izjavio je za CNN da bi eventualna blokada morskog puta koji kontrolira Iran mogla gurnuti cijene nafte prema 100 dolara po barelu.
Hormuški tjesnac je ''apsolutno ključan'' za zdravlje globalnog gospodarstva, naglasio je Thummel.
Utjecajni savjetnik vrhovnog vođe Irana ajatolaha Alija Khameneija već je pozvao na zatvaranje tjesnaca.
''Nakon američkog napada na nuklearno postrojenje Fordow, sada je red na nas'', izjavio je Hossein Shariatmadari, glavni urednik tvrdolinijskog lista Kayhan, koji se ranije identificirao kao ''predstavnik'' vrhovnog vođe.
Iran ima geografski adut s obzirom na svoj položaj – mogućnost izazivanja šoka na naftnim tržištima, povećanja inflacije te utjecaja na globalne ekonomske tokove, smatra analitičar Mohammad Ali Shabani, urednik portala Amwaj.
Iako je službena širina tjesnaca 21 milja, plovne trake za tankere široke su tek oko dvije milje u svakom smjeru i zahtijevaju plovidbu kroz iranske i omanske teritorijalne vode.
Rizik od blokade ''udaljen'', ali ne i nemoguć
Vandana Hari, osnivačica i direktorica tvrtke Vanda Insights koja prati energetska tržišta, smatra da je rizik iranskog zatvaranja tjesnaca ''udaljen, ali prisutan''. Pojačana prisutnost američke mornarice u regiji djeluje i kao odvraćanje i kao odgovor na moguće prijetnje.
''Iran bi mnogo izgubio, a malo ili ništa dobio zatvaranjem tjesnaca. Ne može si priuštiti da svoje susjede, koji su dosad bili neutralni ili čak blagonakloni, pretvori u neprijatelje – niti izazvati gnjev Kine, svog najvećeg kupca nafte'', izjavila je Hari.
Zatvaranje tjesnaca najviše bi pogodilo Kinu i druge azijske zemlje koje ovise o isporuci sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina preko tog pomorskog puta. EIA procjenjuje da je prošle godine 84 posto sirove nafte i 83 posto ukapljenog plina iz Hormuškog tjesnaca završilo na azijskim tržištima.
Kina je u prvom tromjesečju ove godine kroz Hormuški tjesnac uvozila 5,4 milijuna barela dnevno, dok su Indija i Južna Koreja uvozile 2,1 milijun, odnosno 1,7 milijuna barela dnevno. S druge strane, SAD i Europa su kroz isti kanal uvozile tek 400.000, odnosno 500.000 barela dnevno.
Indijski ministar za naftu i prirodni plin Hardeep Singh Puri pokušao je umiriti tržišta izjavom na platformi X kako je zemlja diverzificirala opskrbu energentima i da ''veliki dio naših zaliha više ne dolazi kroz Hormuški tjesnac''. Naglasio je da indijske kompanije imaju zalihe za nekoliko tjedana i da opskrba teče različitim rutama, prenosi CNN.
