Kakva je budućnost presude haškoj šestorki, posebice u svjetlu činjenice da će uskoro, krajem studenoga biti godina dana od izricanja presude te postoji li mogućnost ikakve revizije, kao što se spekuliralo?
Podsjetimo, Haaški sud osudio je šestoricu čelnika Herceg Bosne na 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima, počinjenima u "sklopu udruženog zločinačkog pothvata" u kojem je, kako se navelo, sudjelovala tadašnja vlast u Zagrebu.
Najviši hrvatski dužnosnici tada su oštro kritizirali odluku sudaca i najavili da će to pitanje podići na razinu Vijeća sigurnosti UN-a, koje je osnivač Haaškog suda.
Naime, prema statutu Haaškog suda, revizija pravomoćnih presuda moguća je ako se pojave neki novi dokazi koji nisu bili poznati u ranijim fazama postupka.
Ipak, većina odvjetnika koji su upoznati s ovim slučajem, tvrde da su šanse za takvu reviziju minimalne, praktički nemoguće.
Pojednostavljena percepcija rata
O tome je za Direktno.hr govorila Vesna Škare-Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa koja je vrlo dobro upućena u procese u Haagu, kao i u sustav funkcioniranja toga suda.
''Politička obojenost same presude najbolje se vidi iz one 'famozne' fusnote gdje se Tuđman, Šušak i Bobetko spominju, ne u kontekstu zajedničkog zločinačkog poduhvata, nego krajnjeg CILJA tog poduhvata'', kaže Škare-Ožbolt.
''Zbog određenih širih strateških i drugih interesa međunarodna zajednica, odnosno politika, uložila je ogroman napor u to da se rat u Bosni percipira kao rat u kojem su, pojednostavljeno rečeno, Muslimani/Bošnjaci žrtve, a Srbi i Hrvati agresori; ovakva postavka dugo se i pažljivo konstruirala uz pomoć jakih lobija iz svijeta, ali i uz pomoć osoba iz hrvatskih političkih krugova'', objašnjava Vesna Škare-Ožbolt.
Nažalost, nastavlja dalje bivša ministrica, ''u toj i takvoj temeljnoj postavci stvarni omjer zločina je gotovo nebitan, ključno je bilo etablirati tezu da su obje strane-srpska i hrvatska-krive, dok je muslimanska strana isključivo žrtva. Potvrda toga je i zanemariv broj osuđenih s bošnjačke strane i to na minimalne kazne''.
''Taj princip, podjele krivnje, možda je najbolje je opisao John R.W.D. Jones, jedan od odvjetnika hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača u svojem eseju objavljenom u Journal of International Criminal Justice, 2004.), u kojem opisuje susret sa srpskim vojnim tužiteljem u Crnoj Gori, 1997.'', zaključuje Vesna Škare-Ožbolt za Direktno.
Podsjetimo, Haaški sud osudio je šestoricu čelnika Herceg Bosne na 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima, počinjenima u "sklopu udruženog zločinačkog pothvata" u kojem je, kako se navelo, sudjelovala tadašnja vlast u Zagrebu.
Najviši hrvatski dužnosnici tada su oštro kritizirali odluku sudaca i najavili da će to pitanje podići na razinu Vijeća sigurnosti UN-a, koje je osnivač Haaškog suda.
Naime, prema statutu Haaškog suda, revizija pravomoćnih presuda moguća je ako se pojave neki novi dokazi koji nisu bili poznati u ranijim fazama postupka.
Ipak, većina odvjetnika koji su upoznati s ovim slučajem, tvrde da su šanse za takvu reviziju minimalne, praktički nemoguće.
Pojednostavljena percepcija rata
O tome je za Direktno.hr govorila Vesna Škare-Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa koja je vrlo dobro upućena u procese u Haagu, kao i u sustav funkcioniranja toga suda.
''Politička obojenost same presude najbolje se vidi iz one 'famozne' fusnote gdje se Tuđman, Šušak i Bobetko spominju, ne u kontekstu zajedničkog zločinačkog poduhvata, nego krajnjeg CILJA tog poduhvata'', kaže Škare-Ožbolt.
''Zbog određenih širih strateških i drugih interesa međunarodna zajednica, odnosno politika, uložila je ogroman napor u to da se rat u Bosni percipira kao rat u kojem su, pojednostavljeno rečeno, Muslimani/Bošnjaci žrtve, a Srbi i Hrvati agresori; ovakva postavka dugo se i pažljivo konstruirala uz pomoć jakih lobija iz svijeta, ali i uz pomoć osoba iz hrvatskih političkih krugova'', objašnjava Vesna Škare-Ožbolt.
Nažalost, nastavlja dalje bivša ministrica, ''u toj i takvoj temeljnoj postavci stvarni omjer zločina je gotovo nebitan, ključno je bilo etablirati tezu da su obje strane-srpska i hrvatska-krive, dok je muslimanska strana isključivo žrtva. Potvrda toga je i zanemariv broj osuđenih s bošnjačke strane i to na minimalne kazne''.
''Taj princip, podjele krivnje, možda je najbolje je opisao John R.W.D. Jones, jedan od odvjetnika hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača u svojem eseju objavljenom u Journal of International Criminal Justice, 2004.), u kojem opisuje susret sa srpskim vojnim tužiteljem u Crnoj Gori, 1997.'', zaključuje Vesna Škare-Ožbolt za Direktno.
