Sjedinjene Američke Države mogle bi dopustiti Iranu nastavak "simboličnog" obogaćivanja urana pod uvjetom da se Teheran obveže kako neće razvijati atomsku bombu. Prijedlog navodno razmatra Trumpova administracija u sklopu pregovora s Teheranom o njegovu nuklearnom programu, piše The Telegraph.
Američki predsjednik Donald Trump opetovano je prijetio napadom na Iran ako se ne postigne dogovor te je naredio veliko gomilanje vojnih snaga na Bliskom istoku u sklopu priprema za mogući višednevni zračni napad u slučaju neuspjeha pregovora. Prema pisanju medija, Trumpu su predstavljene vojne opcije za takav napad, uključujući i onu koja bi obuhvaćala izravno ciljanje iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija.
"Simbolično obogaćivanje"
Spremnost Bijele kuće da dopusti Iranu nastavak ograničenog programa obogaćivanja urana, što je potvrdio visoki američki dužnosnik, mogla bi stvoriti prostor za dogovor i spriječiti novi rat na Bliskom istoku. Ipak, mediji napominju da bi svaki iranski prijedlog morao zadovoljiti iznimno visoke kriterije kako bi uvjerio skeptike unutar Trumpove administracije.
Ostaje nejasno kako bi se definiralo "simbolično" obogaćivanje i kakav bi se nadzor uspostavio kako bi se osiguralo da se Iran pridržava dogovora, pogotovo s obzirom na to da Teheran u prošlosti nije uvijek slobodno dopuštao UN-ovim inspektorima nadzor svojih aktivnosti.
Visoki američki dužnosnik izjavio je kako će predsjednik Trump "biti spreman prihvatiti suštinski dogovor koji može politički prodati kod kuće". "Ako Iranci žele izbjeći napad, moraju nam dati ponudu koju ne možemo odbiti. Oni neprestano propuštaju prilike. Ako se nastave igrati, nećemo imati puno strpljenja", dodao je dužnosnik.
Rastu napetosti
Napetosti na Bliskom istoku porasle su nakon što pregovori SAD-a i Irana nisu dali rezultata, što je potaknulo Trumpa da ovaj tjedan Teheranu postavi rok od "10 do 15 dana" za postizanje sporazuma.
Prijetnja američkim napadom raste iz dana u dan, a američka vojska premješta dodatne snage u regiju, uključujući drugu udarnu skupinu nosača zrakoplova. USS Gerald Ford, najveći ratni brod na svijetu, u petak je ušao u Sredozemno more.
Američki dužnosnici rekli su za Reuters da je vojno planiranje za Iran u poodmakloj fazi. Opcije se kreću od ciljanih napada na ključne pojedince i iranske sustave protuzračne obrane do pokušaja promjene režima, što bi moglo dovesti do dugotrajne, višednevne kampanje.
Takav bi napad, međutim, izazvao iransku odmazdu. Teheran je obećao napasti američke baze na Bliskom istoku, a promatrači upozoravaju da bi se u sukob mogle uključiti i proiranske snage u regiji, poput Hezbolaha u Libanonu, ako bi se činilo da SAD želi srušiti iranski režim.
Iranski prkos
Iran je također pokazao vojnu snagu, a državni mediji objavili su snimku ispaljivanja protubrodskih krstarećih projektila u Hormuškom tjesnacu tijekom zajedničkih vojnih vježbi s Kinom i Rusijom.
Unatoč rastućoj prijetnji, Teheran je jasno poručio da ne planira nuklearne ustupke te se protivi smanjenju svog raketnog arsenala, koji smatra ključnim za obranu zemlje. Na smanjenju raketnog programa inzistira Izrael, američki saveznik i iranski suparnik.
U međuvremenu, Norveška povlači dio od svojih šezdesetak vojnika s Bliskog istoka, a i SAD je počeo s premještanjem dijela osoblja u pripremi za moguće iranske protunapade. Situaciju u Iranu dodatno kompliciraju i unutarnji nemiri.
U petak je u Iranu održano najmanje 20 proturežimskih prosvjeda povodom završetka 40-dnevnog razdoblja žalosti za prosvjednicima koje su snage sigurnosti ubile u siječnju 2025. godine. Demonstracije su izbile krajem prosinca i početkom siječnja zbog teških ekonomskih problema i nestašice vode, a nasilno su ugušene, što je i potaknulo Trumpa na prve prijetnje Iranu.
Američki predsjednik Donald Trump opetovano je prijetio napadom na Iran ako se ne postigne dogovor te je naredio veliko gomilanje vojnih snaga na Bliskom istoku u sklopu priprema za mogući višednevni zračni napad u slučaju neuspjeha pregovora. Prema pisanju medija, Trumpu su predstavljene vojne opcije za takav napad, uključujući i onu koja bi obuhvaćala izravno ciljanje iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija.
"Simbolično obogaćivanje"
Spremnost Bijele kuće da dopusti Iranu nastavak ograničenog programa obogaćivanja urana, što je potvrdio visoki američki dužnosnik, mogla bi stvoriti prostor za dogovor i spriječiti novi rat na Bliskom istoku. Ipak, mediji napominju da bi svaki iranski prijedlog morao zadovoljiti iznimno visoke kriterije kako bi uvjerio skeptike unutar Trumpove administracije.
Ostaje nejasno kako bi se definiralo "simbolično" obogaćivanje i kakav bi se nadzor uspostavio kako bi se osiguralo da se Iran pridržava dogovora, pogotovo s obzirom na to da Teheran u prošlosti nije uvijek slobodno dopuštao UN-ovim inspektorima nadzor svojih aktivnosti.
Visoki američki dužnosnik izjavio je kako će predsjednik Trump "biti spreman prihvatiti suštinski dogovor koji može politički prodati kod kuće". "Ako Iranci žele izbjeći napad, moraju nam dati ponudu koju ne možemo odbiti. Oni neprestano propuštaju prilike. Ako se nastave igrati, nećemo imati puno strpljenja", dodao je dužnosnik.
Rastu napetosti
Napetosti na Bliskom istoku porasle su nakon što pregovori SAD-a i Irana nisu dali rezultata, što je potaknulo Trumpa da ovaj tjedan Teheranu postavi rok od "10 do 15 dana" za postizanje sporazuma.
Prijetnja američkim napadom raste iz dana u dan, a američka vojska premješta dodatne snage u regiju, uključujući drugu udarnu skupinu nosača zrakoplova. USS Gerald Ford, najveći ratni brod na svijetu, u petak je ušao u Sredozemno more.
Američki dužnosnici rekli su za Reuters da je vojno planiranje za Iran u poodmakloj fazi. Opcije se kreću od ciljanih napada na ključne pojedince i iranske sustave protuzračne obrane do pokušaja promjene režima, što bi moglo dovesti do dugotrajne, višednevne kampanje.
Takav bi napad, međutim, izazvao iransku odmazdu. Teheran je obećao napasti američke baze na Bliskom istoku, a promatrači upozoravaju da bi se u sukob mogle uključiti i proiranske snage u regiji, poput Hezbolaha u Libanonu, ako bi se činilo da SAD želi srušiti iranski režim.
Iranski prkos
Iran je također pokazao vojnu snagu, a državni mediji objavili su snimku ispaljivanja protubrodskih krstarećih projektila u Hormuškom tjesnacu tijekom zajedničkih vojnih vježbi s Kinom i Rusijom.
Unatoč rastućoj prijetnji, Teheran je jasno poručio da ne planira nuklearne ustupke te se protivi smanjenju svog raketnog arsenala, koji smatra ključnim za obranu zemlje. Na smanjenju raketnog programa inzistira Izrael, američki saveznik i iranski suparnik.
U međuvremenu, Norveška povlači dio od svojih šezdesetak vojnika s Bliskog istoka, a i SAD je počeo s premještanjem dijela osoblja u pripremi za moguće iranske protunapade. Situaciju u Iranu dodatno kompliciraju i unutarnji nemiri.
U petak je u Iranu održano najmanje 20 proturežimskih prosvjeda povodom završetka 40-dnevnog razdoblja žalosti za prosvjednicima koje su snage sigurnosti ubile u siječnju 2025. godine. Demonstracije su izbile krajem prosinca i početkom siječnja zbog teških ekonomskih problema i nestašice vode, a nasilno su ugušene, što je i potaknulo Trumpa na prve prijetnje Iranu.
