Kupusnjače su povrtne kulture koje već stoljećima imaju svoje važno mjesto u prehrani, a danas su posebno tražene jer dobro podnose jesenske i zimske uvjete. U ovu skupinu spadaju kupus, kelj, brokula, cvjetača i prokulice, a svaka od njih ima svoje specifičnosti, no zajedničko im je da traže plodno tlo, dovoljno vlage i pažljivo planiranje sadnje. Upravo sada, u kasno ljeto i početkom jeseni, vrijeme je kada se ove biljke sade kako bi kroz jesen i zimu dale zdrave i kvalitetne plodove.
Idealno razdoblje za sadnju kupusnjača počinje sredinom kolovoza, kada vrućine popuste, a tlo još uvijek ima dovoljno topline za dobar prihvat presadnica. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske ovaj period traje sve do rujna, dok se u priobalju sadnja može produžiti i do listopada. Kupusnjače najbolje uspijevaju pri temperaturama između petnaest i dvadeset stupnjeva Celzija, pa se smatraju jednom od najpouzdanijih kultura za jesenski vrt.
Priprema tla jedan je od ključnih koraka u uspješnom uzgoju. Tlo mora biti rahlo, dobro pognojeno i bogato organskom tvari, jer upravo hranjivost zemlje određuje kakvu će glavicu ili cvat biljka formirati. Presadnice se sade dovoljno duboko da korijen dobro prione uz tlo, a odmah nakon sadnje potrebno ih je zaliti. Kupusnjače ne podnose sušu i stoga je redovita opskrba vodom nužna, osobito u prvim tjednima dok se korijen razvija.
Tijekom rasta biljke zahtijevaju i zaštitu od bolesti i štetnika. Najčešći neprijatelji su kupusna muha i kupusni bijelac, koji mogu uništiti cijeli nasad ako se na vrijeme ne reagira. Zbog toga je važno redovito obilaziti vrt i po potrebi koristiti prirodna sredstva ili mehaničku zaštitu, poput mreža. Jednako važan je i plodored: ako se kupusnjače uzgajaju iz godine u godinu na istom mjestu, tlo postaje iscrpljeno i podložno bolestima, pa ih treba rotirati s drugim kulturama.
Berba počinje u listopadu, a ovisno o sorti može trajati sve do zime. Rani kupus brzo dozrijeva i daje svježe glavice već u jesen, dok kasne sorte kupusa i kelja mogu prezimiti na polju i brati se tijekom hladnih mjeseci. Brokula i cvjetača također stižu u jesenskom periodu, a prokulice su tipično povrće kasne jeseni i zime. Na taj način kupusnjače osiguravaju stalni izvor svježeg povrća kada većina drugih kultura prestaje rađati.
Izvor: Podravski.hr
Idealno razdoblje za sadnju kupusnjača počinje sredinom kolovoza, kada vrućine popuste, a tlo još uvijek ima dovoljno topline za dobar prihvat presadnica. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske ovaj period traje sve do rujna, dok se u priobalju sadnja može produžiti i do listopada. Kupusnjače najbolje uspijevaju pri temperaturama između petnaest i dvadeset stupnjeva Celzija, pa se smatraju jednom od najpouzdanijih kultura za jesenski vrt.
Priprema tla jedan je od ključnih koraka u uspješnom uzgoju. Tlo mora biti rahlo, dobro pognojeno i bogato organskom tvari, jer upravo hranjivost zemlje određuje kakvu će glavicu ili cvat biljka formirati. Presadnice se sade dovoljno duboko da korijen dobro prione uz tlo, a odmah nakon sadnje potrebno ih je zaliti. Kupusnjače ne podnose sušu i stoga je redovita opskrba vodom nužna, osobito u prvim tjednima dok se korijen razvija.
Tijekom rasta biljke zahtijevaju i zaštitu od bolesti i štetnika. Najčešći neprijatelji su kupusna muha i kupusni bijelac, koji mogu uništiti cijeli nasad ako se na vrijeme ne reagira. Zbog toga je važno redovito obilaziti vrt i po potrebi koristiti prirodna sredstva ili mehaničku zaštitu, poput mreža. Jednako važan je i plodored: ako se kupusnjače uzgajaju iz godine u godinu na istom mjestu, tlo postaje iscrpljeno i podložno bolestima, pa ih treba rotirati s drugim kulturama.
Berba počinje u listopadu, a ovisno o sorti može trajati sve do zime. Rani kupus brzo dozrijeva i daje svježe glavice već u jesen, dok kasne sorte kupusa i kelja mogu prezimiti na polju i brati se tijekom hladnih mjeseci. Brokula i cvjetača također stižu u jesenskom periodu, a prokulice su tipično povrće kasne jeseni i zime. Na taj način kupusnjače osiguravaju stalni izvor svježeg povrća kada većina drugih kultura prestaje rađati.
Izvor: Podravski.hr
