Ruske snage posljednjih su mjeseci intenzivirale aktivnosti na vojnim bazama i gradile novu infrastrukturu u blizini granice s Finskom, pokazuju najnovije satelitske snimke, što bi moglo nagovijestiti njihovu strategiju za razdoblje nakon rata u Ukrajini, piše The New York Times. Snimke koje su potvrdili i dužnosnici NATO-a prikazuju redove novih šatora, skladišta u koja se mogu smjestiti vojna vozila, obnovljena skloništa za borbene zrakoplove i radove na helikopterskoj bazi koja je prethodno bila zapuštena.
Zasad se čini da je riječ o početnoj fazi većeg i dugoročnijeg širenja, a NATO poručuje kako ovo nije ni približno slično naglom gomilanju trupa koje je prethodilo invaziji na Ukrajinu 2022. godine. Rusija je trenutačno, zbog rata u Ukrajini, vojno malo prisutna na tom području, a finske vlasti tvrde da zasad ne osjećaju značajnu prijetnju.
Finska je prije dvije godine postala članica NATO-a i nema sumnje da Moskva taj potez doživljava kao prijetnju. Granica duga 1340 kilometara sada je najduža dodirna linija NATO-a i Rusije. Vojni analitičari smatraju da bi upravo to područje moglo postati žarišna točka, osobito s obzirom na to da se velik dio granice nalazi unutar sve napetijeg Arktičkog kruga.
Finski obrambeni dužnosnici procjenjuju da će, ako se intenzivna faza rata u Ukrajini okonča – što je i cilj mirovnih pregovora koji se trenutačno vode– Rusija premjestiti tisuće svojih vojnika na granicu s Finskom. Prema njihovim procjenama, Rusiji će trebati otprilike pet godina da ponovno uspostavi razinu snaga koja bi predstavljala ozbiljnu prijetnju. No uvjereni su da će se to dogoditi i da će se broj ruskih vojnika s druge strane granice utrostručiti.
"Riječ će biti o daleko većem broju vojnika", rekao je brigadni general Pekka Turunen, ravnatelj finske vojne obavještajne službe, za NYT.
"Ruska vojska znatno je povećala brojnost snaga", kaže Michael Kofman, viši znanstveni suradnik u Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu. "Nakon rata, kopnene snage vjerojatno će biti veće nego što su bile prije 2022. Prema planiranoj reorganizaciji vojnih okruga, jasno je da će prioritet biti ona područja koja graniče s NATO-om."
S time se slažu i NATO-ovi dužnosnici.
"Kad završi rat u Ukrajini, Rusi će krenuti preusmjeravati snage"
Kad rat u Ukrajini jednom završi, Rusija će početi preusmjeravati trupe sve više prema sjeveru, rekao je jedan visoki dužnosnik NATO-a, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme. Prema njegovim riječima, Rusija smatra da su Arktik i pristup Arktiku ključni za status globalne sile.
Satelitske snimke pokazuju da su se ruski helikopteri vratili u bazu u blizini Murmanska, lučkog grada unutar Arktičkog kruga, nakon dvadeset godina izbivanja. Zbog sve češćih ukrajinskih napada dronovima na zračne baze diljem Rusije, rusko zapovjedništvo premjestilo je dio opreme prema sjeveru – izvan dosega. Time su svoje kapacitete znatno približili teritoriju NATO-a.
Na desetke ruskih borbenih zrakoplova nedavno je primijećeno u zračnoj bazi Olenja, također u Arktičkom krugu i manje od 160 kilometara od finske granice, pokazuju satelitske snimke. Na drugoj bazi u Kamenki, manje od 65 kilometara od Finske, prije godinu dana postavljeno je više od stotinu novih šatora.
U ruskom gradu Petrozavodsku, stotinjak kilometara od finske granice, ruski vojni inženjeri proširuju baze na lokaciji gdje Kremlj planira uspostaviti novo vojno zapovjedništvo koje će u idućih nekoliko godina nadzirati desetke tisuća vojnika. Ti vojnici – od kojih su mnogi trenutačno raspoređeni na bojišnici u Ukrajini – prema zapadnim vojnim i obavještajnim izvorima trebali bi činiti okosnicu ruske vojske koja se priprema za konfrontaciju s NATO-om.
"Šire brigade u divizije, što znači da će jedinice uz našu granicu znatno rasti – za nekoliko tisuća ljudi", kaže Emil Kastehelmi, analitičar finske skupine Black Bird Group, koja prati vojna kretanja na sjeveru i u Ukrajini. Kastehelmi, koji je za The New York Times analizirao desetke snimaka, smatra da bi sljedećih nekoliko godina moglo donijeti velike promjene na finskoj granici, ovisno o tome kako i kada završi rat u Ukrajini.
U Alakurttiju, također blizu finske granice, Rusija je izgradila nove objekte koji mogu primiti desetke vojnih vozila. Aktivnost je pojačana i drugdje – novi šatori i vojna oprema pojavili su se i u jednoj bazi udaljenoj oko 130 kilometara od Estonije.
"Povećanje vojne prisutnosti u našem okruženju dogodit će se kad se borbe u Ukrajini smire", rekao je Janne Kuusela, ravnatelj Uprave za obrambenu politiku pri finskom Ministarstvu obrane. Koliko će to trajati – ne zna, kaže. Ali dodaje: "Na to se moramo pripremiti."
Ruski analitičar: Posljednjih deset godina pokazuje da očekujemo sukob s NATO-om
Čak i ruski vojni analitičari aktivnosti uz granicu s Finskom vide kao jasne pripreme za mogući sukob s NATO-om.
"Kad se vojnici vrate iz Ukrajine, gledat će preko granice prema zemlji koju smatraju neprijateljem", rekao je Ruslan Puhov, direktor moskovskog Centra za analizu strategija i tehnologija. "Posljednjih deset godina pokazuje da očekujemo sukob s NATO-om"
Poruke iz Moskve su proturječne. Ruski ministar obrane Andrej Belousov prošle je godine izjavio da vojska mora biti spremna na sukob sa Savezom. S druge strane, predsjednik Vladimir Putin na istom je sastanku optužio Zapad da širi paniku među vlastitim stanovništvom i tvrdio da trenutačne napetosti izaziva upravo NATO.
Putin je ruskoj vojsci naredio povećanje broja vojnika na 1.5 milijuna – u odnosu na oko milijun prije invazije na Ukrajinu. Vojna potrošnja porasla je na više od 6 posto BDP-a, dok je prije rata iznosila 3.6 posto. Za usporedbu, SAD prošle je godine izdvajao 3.4 posto BDP-a za obranu, a prosjek u EU bio je 2.1 posto, piše Wall Street Journal.
Prema tvrdnjama europskih vojnih izvora, šire se proizvodni pogoni u Rusiji, a otvaraju se i nove tvornice.
Prije invazije, 2021. godine, Rusija je proizvodila oko 40 glavnih borbenih tenkova T-90M godišnje. Danas ih, prema zapadnim obavještajnim procjenama, proizvodi gotovo 300 – no gotovo nijedan nije poslan na ukrajinsku bojišnicu. Visoki finski dužnosnik tvrdi da se tenkovi čuvaju unutar Rusije za kasniju upotrebu.
Danski obavještajci: Rusija bi mogla započeti veliki rat u Europi unutar pet godina
"Ruska vojska se obnavlja i raste brže nego što su mnogi predviđali", rekao je američki general Christopher Cavoli, zapovjednik američkih snaga u Europi, pred Senatom. "Zapravo, ruska kopnena vojska danas je veća nego što je bila na početku rata."
Danska obavještajna agencija u veljači je upozorila da bi Rusija mogla započeti veliki rat u Europi unutar pet godina, ako procijeni da je NATO slab. Prekid vatre u Ukrajini, upozoravaju zapadni dužnosnici, mogao bi dodatno ubrzati ruske pripreme.
Zemlje istočnog krila NATO-a već se pripremaju: kopaju se protutenkovski rovovi, postavljaju se betonske zapreke u obliku piramida poznate kao "zmajevi zubi", a Poljska, Estonija, Latvija i Litva povukle su se iz sporazuma koji zabranjuje protupješačke mine.
"Nemamo puno vremena", poručio je poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz. "Moramo izgraditi jak savez, snažan zapovjedni sustav i dobro opremljene oružane snage."
Ruska sposobnost da izazove NATO uvelike će ovisiti o brzini oporavka nakon iscrpljujućeg rata u Ukrajini. Taj je rat smanjio broj časnika, ali ruskoj vojsci dao i dragocjeno borbeno iskustvo, osobito u preciznim napadima.
"Ako se pitate kada bi Rusija mogla pokrenuti ograničenu operaciju protiv Baltika, odgovor je – vrlo brzo", kaže Michael Kofman iz Carnegie instituta u Washingtonu. "U Baltičkim državama se računa s vremenskim okvirom od dvije do tri godine nakon rata. Ako govorimo o velikom sukobu s NATO-om, taj bi rok mogao biti sedam do deset godina, ovisno o scenariju."
Zasad se čini da je riječ o početnoj fazi većeg i dugoročnijeg širenja, a NATO poručuje kako ovo nije ni približno slično naglom gomilanju trupa koje je prethodilo invaziji na Ukrajinu 2022. godine. Rusija je trenutačno, zbog rata u Ukrajini, vojno malo prisutna na tom području, a finske vlasti tvrde da zasad ne osjećaju značajnu prijetnju.
Finska je prije dvije godine postala članica NATO-a i nema sumnje da Moskva taj potez doživljava kao prijetnju. Granica duga 1340 kilometara sada je najduža dodirna linija NATO-a i Rusije. Vojni analitičari smatraju da bi upravo to područje moglo postati žarišna točka, osobito s obzirom na to da se velik dio granice nalazi unutar sve napetijeg Arktičkog kruga.
Russia is rapidly expanding military bases near Finland, boosting troop numbers and building new infrastructure, in what experts warn could be preparations for future conflict with NATO.https://t.co/zs6YqVly1Y pic.twitter.com/ho3Ozr9IIb
— UNITED24 Media (@United24media) May 13, 2025
Finski obrambeni dužnosnici procjenjuju da će, ako se intenzivna faza rata u Ukrajini okonča – što je i cilj mirovnih pregovora koji se trenutačno vode– Rusija premjestiti tisuće svojih vojnika na granicu s Finskom. Prema njihovim procjenama, Rusiji će trebati otprilike pet godina da ponovno uspostavi razinu snaga koja bi predstavljala ozbiljnu prijetnju. No uvjereni su da će se to dogoditi i da će se broj ruskih vojnika s druge strane granice utrostručiti.
"Riječ će biti o daleko većem broju vojnika", rekao je brigadni general Pekka Turunen, ravnatelj finske vojne obavještajne službe, za NYT.
"Ruska vojska znatno je povećala brojnost snaga", kaže Michael Kofman, viši znanstveni suradnik u Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu. "Nakon rata, kopnene snage vjerojatno će biti veće nego što su bile prije 2022. Prema planiranoj reorganizaciji vojnih okruga, jasno je da će prioritet biti ona područja koja graniče s NATO-om."
S time se slažu i NATO-ovi dužnosnici.
"Kad završi rat u Ukrajini, Rusi će krenuti preusmjeravati snage"
Kad rat u Ukrajini jednom završi, Rusija će početi preusmjeravati trupe sve više prema sjeveru, rekao je jedan visoki dužnosnik NATO-a, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme. Prema njegovim riječima, Rusija smatra da su Arktik i pristup Arktiku ključni za status globalne sile.
Satelitske snimke pokazuju da su se ruski helikopteri vratili u bazu u blizini Murmanska, lučkog grada unutar Arktičkog kruga, nakon dvadeset godina izbivanja. Zbog sve češćih ukrajinskih napada dronovima na zračne baze diljem Rusije, rusko zapovjedništvo premjestilo je dio opreme prema sjeveru – izvan dosega. Time su svoje kapacitete znatno približili teritoriju NATO-a.
Na desetke ruskih borbenih zrakoplova nedavno je primijećeno u zračnoj bazi Olenja, također u Arktičkom krugu i manje od 160 kilometara od finske granice, pokazuju satelitske snimke. Na drugoj bazi u Kamenki, manje od 65 kilometara od Finske, prije godinu dana postavljeno je više od stotinu novih šatora.
U ruskom gradu Petrozavodsku, stotinjak kilometara od finske granice, ruski vojni inženjeri proširuju baze na lokaciji gdje Kremlj planira uspostaviti novo vojno zapovjedništvo koje će u idućih nekoliko godina nadzirati desetke tisuća vojnika. Ti vojnici – od kojih su mnogi trenutačno raspoređeni na bojišnici u Ukrajini – prema zapadnim vojnim i obavještajnim izvorima trebali bi činiti okosnicu ruske vojske koja se priprema za konfrontaciju s NATO-om.
"Šire brigade u divizije, što znači da će jedinice uz našu granicu znatno rasti – za nekoliko tisuća ljudi", kaže Emil Kastehelmi, analitičar finske skupine Black Bird Group, koja prati vojna kretanja na sjeveru i u Ukrajini. Kastehelmi, koji je za The New York Times analizirao desetke snimaka, smatra da bi sljedećih nekoliko godina moglo donijeti velike promjene na finskoj granici, ovisno o tome kako i kada završi rat u Ukrajini.
U Alakurttiju, također blizu finske granice, Rusija je izgradila nove objekte koji mogu primiti desetke vojnih vozila. Aktivnost je pojačana i drugdje – novi šatori i vojna oprema pojavili su se i u jednoj bazi udaljenoj oko 130 kilometara od Estonije.
"Povećanje vojne prisutnosti u našem okruženju dogodit će se kad se borbe u Ukrajini smire", rekao je Janne Kuusela, ravnatelj Uprave za obrambenu politiku pri finskom Ministarstvu obrane. Koliko će to trajati – ne zna, kaže. Ali dodaje: "Na to se moramo pripremiti."
Ruski analitičar: Posljednjih deset godina pokazuje da očekujemo sukob s NATO-om
Čak i ruski vojni analitičari aktivnosti uz granicu s Finskom vide kao jasne pripreme za mogući sukob s NATO-om.
"Kad se vojnici vrate iz Ukrajine, gledat će preko granice prema zemlji koju smatraju neprijateljem", rekao je Ruslan Puhov, direktor moskovskog Centra za analizu strategija i tehnologija. "Posljednjih deset godina pokazuje da očekujemo sukob s NATO-om"
Poruke iz Moskve su proturječne. Ruski ministar obrane Andrej Belousov prošle je godine izjavio da vojska mora biti spremna na sukob sa Savezom. S druge strane, predsjednik Vladimir Putin na istom je sastanku optužio Zapad da širi paniku među vlastitim stanovništvom i tvrdio da trenutačne napetosti izaziva upravo NATO.
Putin je ruskoj vojsci naredio povećanje broja vojnika na 1.5 milijuna – u odnosu na oko milijun prije invazije na Ukrajinu. Vojna potrošnja porasla je na više od 6 posto BDP-a, dok je prije rata iznosila 3.6 posto. Za usporedbu, SAD prošle je godine izdvajao 3.4 posto BDP-a za obranu, a prosjek u EU bio je 2.1 posto, piše Wall Street Journal.
Prema tvrdnjama europskih vojnih izvora, šire se proizvodni pogoni u Rusiji, a otvaraju se i nove tvornice.
Prije invazije, 2021. godine, Rusija je proizvodila oko 40 glavnih borbenih tenkova T-90M godišnje. Danas ih, prema zapadnim obavještajnim procjenama, proizvodi gotovo 300 – no gotovo nijedan nije poslan na ukrajinsku bojišnicu. Visoki finski dužnosnik tvrdi da se tenkovi čuvaju unutar Rusije za kasniju upotrebu.
Danski obavještajci: Rusija bi mogla započeti veliki rat u Europi unutar pet godina
"Ruska vojska se obnavlja i raste brže nego što su mnogi predviđali", rekao je američki general Christopher Cavoli, zapovjednik američkih snaga u Europi, pred Senatom. "Zapravo, ruska kopnena vojska danas je veća nego što je bila na početku rata."
Danska obavještajna agencija u veljači je upozorila da bi Rusija mogla započeti veliki rat u Europi unutar pet godina, ako procijeni da je NATO slab. Prekid vatre u Ukrajini, upozoravaju zapadni dužnosnici, mogao bi dodatno ubrzati ruske pripreme.
Zemlje istočnog krila NATO-a već se pripremaju: kopaju se protutenkovski rovovi, postavljaju se betonske zapreke u obliku piramida poznate kao "zmajevi zubi", a Poljska, Estonija, Latvija i Litva povukle su se iz sporazuma koji zabranjuje protupješačke mine.
"Nemamo puno vremena", poručio je poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz. "Moramo izgraditi jak savez, snažan zapovjedni sustav i dobro opremljene oružane snage."
Ruska sposobnost da izazove NATO uvelike će ovisiti o brzini oporavka nakon iscrpljujućeg rata u Ukrajini. Taj je rat smanjio broj časnika, ali ruskoj vojsci dao i dragocjeno borbeno iskustvo, osobito u preciznim napadima.
"Ako se pitate kada bi Rusija mogla pokrenuti ograničenu operaciju protiv Baltika, odgovor je – vrlo brzo", kaže Michael Kofman iz Carnegie instituta u Washingtonu. "U Baltičkim državama se računa s vremenskim okvirom od dvije do tri godine nakon rata. Ako govorimo o velikom sukobu s NATO-om, taj bi rok mogao biti sedam do deset godina, ovisno o scenariju."
