Vinogradari diljem Hercegovine ove godine bilježe iznadprosječan urod grožđa i iznimnu kvalitetu mošta, što stručnjaci ocjenjuju jednom od najboljih berbi u posljednjem desetljeću.
Prema riječima Tihomira Prusine, enologa iz Vinarije Čitluk, sve sorte pokazale su odličan prinos i uravnotežen kemijski sastav mošta, s idealnim omjerom šećera i kiselina, osobito u grožđu branom nakon 8. rujna. “Kiše u kolovozu povoljno su djelovale na količinu i kvalitetu uroda, čime su doprinijele ovoj iznimnoj godini za hercegovačko vinogradarstvo”, rekao je Prusina.
Naglasio je kako klimatske promjene sve više utječu na vinogradarstvo, pa je važno grožđe zaštititi od prekomjernog izlaganja suncu. Dodao je i da se u Hercegovini sve više ističe važnost autohtonih sorti poput žilavke, blatine, trnjka i vranca, koje predstavljaju temelj identiteta regije. “Trenutno je potražnja za bijelim vinima znatno veća, oko 70 posto u odnosu na 30 posto crnih vina”, rekao je.
Žilavka i blatina kao simbol regije
Iz Podruma Andrija također očekuju iznimno kvalitetna vina iz ovogodišnje berbe. “Očekujemo da će vina biti vrhunska i da ćemo nastaviti osvajati tržište i priznanja.
Fokus stavljamo na žilavku, koja je naša najprodavanija sorta. Iako se već nekoliko godina suočavamo s manjkom te sorte, sadnjom novih vinograda nastojimo zadovoljiti rastuću potražnju”, istaknuo je direktor prodaje i marketinga Andrija Ćorić.
Izvoz raste, ali uvoz i dalje dominira
Izvoz vina iz Bosne i Hercegovine bilježi kontinuiran rast, no i dalje je znatno manji od uvoza, s omjerom gotovo šest prema jedan. “Najveći dio vina plasiramo na tržišta Hrvatske, Njemačke, Švicarske, Belgije i Australije. Međutim, izazov ostaje konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu, gdje se natječemo s vinskim regijama koje imaju niže troškove proizvodnje i razvijenije sustave promocije”, rekao je Ćorić.
Naglasio je da je prepoznatljivost hercegovačkih vina moguća samo kroz autohtone sorte. “Hercegovina je mala vinska regija, a naš put prema prepoznatljivosti temelji se na žilavki, blatini i trnjku. Na domaćem tržištu bilježimo velik napredak, dok na međunarodnom imamo još mnogo prostora za rast”, dodao je.
Ćorić je izrazio zadovoljstvo potrošnjom vina na domaćem tržištu. “Prodaja u BiH izuzetno je dobra. Posebno raduje što mlađe generacije sve više pokazuju interes za vino, žele učiti i razvijati vinsku kulturu”, zaključio je.
Prema riječima Tihomira Prusine, enologa iz Vinarije Čitluk, sve sorte pokazale su odličan prinos i uravnotežen kemijski sastav mošta, s idealnim omjerom šećera i kiselina, osobito u grožđu branom nakon 8. rujna. “Kiše u kolovozu povoljno su djelovale na količinu i kvalitetu uroda, čime su doprinijele ovoj iznimnoj godini za hercegovačko vinogradarstvo”, rekao je Prusina.
Naglasio je kako klimatske promjene sve više utječu na vinogradarstvo, pa je važno grožđe zaštititi od prekomjernog izlaganja suncu. Dodao je i da se u Hercegovini sve više ističe važnost autohtonih sorti poput žilavke, blatine, trnjka i vranca, koje predstavljaju temelj identiteta regije. “Trenutno je potražnja za bijelim vinima znatno veća, oko 70 posto u odnosu na 30 posto crnih vina”, rekao je.
Žilavka i blatina kao simbol regije
Iz Podruma Andrija također očekuju iznimno kvalitetna vina iz ovogodišnje berbe. “Očekujemo da će vina biti vrhunska i da ćemo nastaviti osvajati tržište i priznanja.
Fokus stavljamo na žilavku, koja je naša najprodavanija sorta. Iako se već nekoliko godina suočavamo s manjkom te sorte, sadnjom novih vinograda nastojimo zadovoljiti rastuću potražnju”, istaknuo je direktor prodaje i marketinga Andrija Ćorić.
Izvoz raste, ali uvoz i dalje dominira
Izvoz vina iz Bosne i Hercegovine bilježi kontinuiran rast, no i dalje je znatno manji od uvoza, s omjerom gotovo šest prema jedan. “Najveći dio vina plasiramo na tržišta Hrvatske, Njemačke, Švicarske, Belgije i Australije. Međutim, izazov ostaje konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu, gdje se natječemo s vinskim regijama koje imaju niže troškove proizvodnje i razvijenije sustave promocije”, rekao je Ćorić.
Naglasio je da je prepoznatljivost hercegovačkih vina moguća samo kroz autohtone sorte. “Hercegovina je mala vinska regija, a naš put prema prepoznatljivosti temelji se na žilavki, blatini i trnjku. Na domaćem tržištu bilježimo velik napredak, dok na međunarodnom imamo još mnogo prostora za rast”, dodao je.
Ćorić je izrazio zadovoljstvo potrošnjom vina na domaćem tržištu. “Prodaja u BiH izuzetno je dobra. Posebno raduje što mlađe generacije sve više pokazuju interes za vino, žele učiti i razvijati vinsku kulturu”, zaključio je.
