Ruski predsjednik Vladimir Putin suočava se sa sve većim političkim pritiskom zbog posrnule invazije na Ukrajinu, gotovo devet mjeseci nakon što je naredio "specijalnu vojnu operaciju" 24. veljače. Ukrajina je dočekala ruske okupatore obrambenim otporom jačim od očekivanog potpomognutim zapadnom vojnom pomoći, uspješno otupljujući vojni učinak Putinovih trupa.
U rujnu je ruski vođa najavio "djelomičnu mobilizaciju" rezervista u nastojanju da popuni prorijeđene redove. Mobilizacija je doživljena kao velika eskalacija u neuspješnom ratu, a Kijev proteklih dana tvrdi da je Kremlj započeo novu mobilizaciju na od Moskve nezakonito anektiranom poluotoku Krimu.
U ovoj posljednjoj demonstraciji rastućeg nezadovoljstva u Rusiji, regionalni dužnosnici Republike Karelije, sjeverozapadne regije Rusije koja graniči s Finskom, poslali su Putinu pismo pozivajući ga da izda ukaz kojom bi se vojsci zabranio nastavak mobilizacije, zbog njezinih negativnih učinaka na rusko društvo, kako prenosi Newsweek.
Ukrajinske tvrdnje o tajnoj mobilizaciji
Emilia Salbunova, članica zakonodavne skupštine Karelije, objavila je pismo koje su potpisali ona i drugi regionalni čelnici, u Telegram objavi u utorak. "Ta činjenica utječe na psihološko stanje društva, izvor je tjeskobe i rastuće anksioznosti u ruskim obiteljima i radnim kolektivima, a mnogi ljudi imaju i zdravstvenih problema. Ta odredba mora biti podržana ukazom", navela je Salbunova u objavi.
Ona je u pismu naglasila da izjave i javni istupi vojnih vlasti, koje poručuju da je mobilizacija završena, "nisu normativni akti i stoga nemaju pravnu snagu". Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je u utorak za rusku državnu novinsku agenciju RIA Novosti da njegov ured u ovo pismo još nije imao uvid.
Ruske vlasti objavile su krajem listopada da je "djelomična mobilizacija", kojom se nastojalo osigurati 300.000 dodatnih boraca, završila. Putin je naredio mobilizaciju u rujnu nakon što je Kijev protuofenzivama povratio tisuće četvornih kilometara ranije okupiranog teritorija, a ruske snage pretrpjele značajne gubitke.
Pismo je stiglo nakon što je Ukrajina optužila Rusiju da je započela "tajnu mobilizaciju" kako bi regrutirala još više ruskih državljana na Krimu, regiji koju je Moskva anektirala 2014. godine.
Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine u ponedjeljak je priopćio da su na Krimu "u tijeku mjere tajne mobilizacije u redove ruskih okupacijskih snaga". Peskov je novinarima rekao da u Kremlju "nema rasprava o" drugoj mobilizaciji.
Putin pod kontinuiranim pritiskom
Iako u pismu nema otvorenog protivljenja ratu ili Putinovim ciljevima u Ukrajini, ono ilustrira kontinuirani politički pritisak s kojim se Putin suočava u svjetlu očekivanja da preokrene tijek invazije u korist Rusije. Unatoč "djelomičnoj mobilizaciji", Rusija se i dalje muči da postigne nekakve uspjehe protiv Ukrajine, a vojska se još uvijek suočava sa značajnim problemima.
Ukrajinske snage ranije u studenom ponovno su zauzele Herson, ključni grad u istoimenoj regiji koja predstavlja vrata prema Krimu, zadajući tako značajan udarac ruskim naporima. Uslijed tih neuspjeha pojavila su se i izvješća da su neki članovi Putinova unutarnjeg kruga frustrirani načinom na koji se sukob rješava.
Bivši američki veleposlanik u Rusiji Michael McFaul izjavio je prošli tjedan da Putinov režim "puca" u trenucima dok ruske elite "paničare" zbog tijeka rata.
Tako je, primjerice, bivši član Državne dume Zahar Prilepin, koji je bio žestoki zagovornik rata u Ukrajini, priznao tijekom nedavnog gostovanja na ruskoj državnoj televiziji da Moskva "očito" nije spremna pokrenuti bilo kakve nove ofenzive.
U rujnu je ruski vođa najavio "djelomičnu mobilizaciju" rezervista u nastojanju da popuni prorijeđene redove. Mobilizacija je doživljena kao velika eskalacija u neuspješnom ratu, a Kijev proteklih dana tvrdi da je Kremlj započeo novu mobilizaciju na od Moskve nezakonito anektiranom poluotoku Krimu.
U ovoj posljednjoj demonstraciji rastućeg nezadovoljstva u Rusiji, regionalni dužnosnici Republike Karelije, sjeverozapadne regije Rusije koja graniči s Finskom, poslali su Putinu pismo pozivajući ga da izda ukaz kojom bi se vojsci zabranio nastavak mobilizacije, zbog njezinih negativnih učinaka na rusko društvo, kako prenosi Newsweek.
Ukrajinske tvrdnje o tajnoj mobilizaciji
Emilia Salbunova, članica zakonodavne skupštine Karelije, objavila je pismo koje su potpisali ona i drugi regionalni čelnici, u Telegram objavi u utorak. "Ta činjenica utječe na psihološko stanje društva, izvor je tjeskobe i rastuće anksioznosti u ruskim obiteljima i radnim kolektivima, a mnogi ljudi imaju i zdravstvenih problema. Ta odredba mora biti podržana ukazom", navela je Salbunova u objavi.
Ona je u pismu naglasila da izjave i javni istupi vojnih vlasti, koje poručuju da je mobilizacija završena, "nisu normativni akti i stoga nemaju pravnu snagu". Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je u utorak za rusku državnu novinsku agenciju RIA Novosti da njegov ured u ovo pismo još nije imao uvid.
Ruske vlasti objavile su krajem listopada da je "djelomična mobilizacija", kojom se nastojalo osigurati 300.000 dodatnih boraca, završila. Putin je naredio mobilizaciju u rujnu nakon što je Kijev protuofenzivama povratio tisuće četvornih kilometara ranije okupiranog teritorija, a ruske snage pretrpjele značajne gubitke.
Pismo je stiglo nakon što je Ukrajina optužila Rusiju da je započela "tajnu mobilizaciju" kako bi regrutirala još više ruskih državljana na Krimu, regiji koju je Moskva anektirala 2014. godine.
Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine u ponedjeljak je priopćio da su na Krimu "u tijeku mjere tajne mobilizacije u redove ruskih okupacijskih snaga". Peskov je novinarima rekao da u Kremlju "nema rasprava o" drugoj mobilizaciji.
Putin pod kontinuiranim pritiskom
Iako u pismu nema otvorenog protivljenja ratu ili Putinovim ciljevima u Ukrajini, ono ilustrira kontinuirani politički pritisak s kojim se Putin suočava u svjetlu očekivanja da preokrene tijek invazije u korist Rusije. Unatoč "djelomičnoj mobilizaciji", Rusija se i dalje muči da postigne nekakve uspjehe protiv Ukrajine, a vojska se još uvijek suočava sa značajnim problemima.
Ukrajinske snage ranije u studenom ponovno su zauzele Herson, ključni grad u istoimenoj regiji koja predstavlja vrata prema Krimu, zadajući tako značajan udarac ruskim naporima. Uslijed tih neuspjeha pojavila su se i izvješća da su neki članovi Putinova unutarnjeg kruga frustrirani načinom na koji se sukob rješava.
Bivši američki veleposlanik u Rusiji Michael McFaul izjavio je prošli tjedan da Putinov režim "puca" u trenucima dok ruske elite "paničare" zbog tijeka rata.
Tako je, primjerice, bivši član Državne dume Zahar Prilepin, koji je bio žestoki zagovornik rata u Ukrajini, priznao tijekom nedavnog gostovanja na ruskoj državnoj televiziji da Moskva "očito" nije spremna pokrenuti bilo kakve nove ofenzive.
