Ukrajina je spremna na goleme ustupke, uključujući i pitanje NATO-a, no analitičari upozoravaju da uspjeh mirovnog procesa ovisi prije svega o tome hoće li Washington biti spreman provesti stvaran pritisak na Moskvu, piše Kyiv Post u članku o detaljima nedavnih pregovora američke i ukrajinske delegacije u Berlinu.
Nakon pet sati pregovora iza zatvorenih vrata, izaslanici bliski američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naziru se obrisi mogućeg završetka najkrvavijeg rata u Europi od Drugog svjetskog rata. Obje strane signalizira fleksibilnost, ali bez konačnih obveza, jer ključna pitanja i dalje ostaju otvorena.
Prema američkom priopćenju, jučerašnji razgovori u Berlinu između posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, Trumpova zeta Jareda Kushnera i predsjednika Zelenskog bili su usmjereni na mirovni plan u 20 točaka, gospodarske reforme i poslijeratnu obnovu, piše Kyiv Post.
Konačno se otvara prostor diplomaciji?
“Postignut je velik napredak”, rekao je Witkoff u izjavi, potvrdivši da će se pregovori nastaviti u ponedjeljak ujutro.
Trajanje i sastav razgovora, koje je ugostio njemački kancelar Friedrich Merz prije nego što se povukao izravno iz pregovora, pokazali su uvjerenje Washingtona da se gotovo četiri godine od početka totalne ruske invazije napokon otvorio stvaran diplomatski prostor.
Jedan zapadni dužnosnik uključen u proces opisao je sastanak kao “najdetaljniji razgovor o redoslijedu koraka koji smo dosad vidjeli - mehanizmi prekida vatre, sigurnosna jamstva i gospodarska stabilizacija, sve u istoj prostoriji”.
"Ovo nije bilo poziranje za kamere"
“Ovo nije bilo poziranje za kamere. Ovo su bili iscrpljujući, petosatni pregovori u kojima se nitko nije pravio da ustupci neće biti politički eksplozivni”, rekao je taj dužnosnik za Kyiv Post. Iz perspektive Kijeva, berlinski pregovori nipošto nisu bili jednostavni.
Uoči sastanka Zelenski je novinarima u WhatsApp briefingu poručio da su pregovori o teritoriju, osobito o područjima Donjecka koja su pod ukrajinskom kontrolom, “iznimno osjetljivi i vrlo napeti”.
“Ako govorimo o tampon-zoni duž linije dodira ili o gospodarskoj zoni u kojoj bi bila prisutna samo policijska misija, onda je pitanje jednostavno”, rekao je Zelenski i dodao: “Ako se ukrajinske snage povuku pet do deset kilometara, zašto se ruske snage ne bi povukle jednaku udaljenost dublje u okupirana područja?”
Za Kijev su sigurnosna jamstva su preduvjet svakog dogovora
To pitanje, naglasio je, i dalje je neriješeno.
Prema zapadnim dužnosnicima, Zelenski je sigurnosna jamstva postavio kao preduvjet svakog konačnog dogovora, dok je američka strana predložila višefazni pristup u kojem bi se jamstva definirala postupno, redoslijed koji Kijev promatra s oprezom.
Zaokret oko NATO-a, ali s jasnim granicama
Najznačajniji signal iz Berlina bila je Zelenskijeva spremnost da se Ukrajina u okviru mirovnog sporazuma odrekne neposredne težnje za članstvom u NATO-u, što predstavlja velik zaokret za zemlju čiji Ustav to članstvo izričito navodi kao strateški cilj.
“Od samog početka želja Ukrajine bila je ući u NATO – to su stvarna sigurnosna jamstva”, rekao je Zelenski, dodavši: “Neki partneri iz SAD-a i Europe nisu podržali taj smjer.”
Ukrajinski dužnosnici pritom naglašavaju da to ne znači formalno odricanje od članstva u NATO-u. Riječ je o tome da NATO ne bi bio sigurnosno jamstvo u ovom konkretnom mirovnom planu, razliku koju je Zelenski opisao kao “povezanost”, a ne kao ustupak.
"To je već kompromis s naše strane"
Umjesto toga, Kijev inzistira na pravno obvezujućim bilateralnim jamstvima SAD-a, uz obveze europskih saveznika i partnera poput Kanade i Japana. “To je već kompromis s naše strane”, rekao je Zelenski.
Jedan visoki zapadni dužnosnik opisao je pregovore kao pokušaj uspostave “zaštite nalik članku 5, ali bez samog članka 5”. “To je uski most koji svi pokušavaju prijeći”, rekao je za Kyiv Post, dodavši: “Ukrajina želi sigurnost. SAD želi diskreciju. A Rusija želi pravo veta nad oboje.”
Zelenski je rekao da Kijev nije imao izravne razgovore s Moskvom, ali je naznačio da bi prekid vatre duž sadašnjih crta bojišnice mogao biti prihvatljiv ako bi bio dio šireg sporazuma.
Europa se prilagođava, ali s oprezom
Europski saveznici, uključujući Britaniju, Francusku i Njemačku, dorađuju prijedloge administracije američkog predsjednika Trumpa prema kojima bi Ukrajina morala prepustiti dio teritorija, odustati od ambicija za članstvo u NATO-u i prihvatiti ograničenja vlastitih oružanih snaga.
Istodobno, Washington radi na stabilizaciji ukrajinskih financija, uključujući korištenje zamrznute imovine ruske središnje banke za potporu vojnim i civilnim proračunima Ukrajine.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius američko je uključivanje nazvao “dobrim znakom”, ali je priznao sumnje u sam pregovarački okvir. “To sigurno nije idealno”, rekao je. “Ali možeš plesati samo s onima koji su na plesnom podiju.”
Pistorius je također upozorio na pretjerano oslanjanje na sigurnosna jamstva bez stvarne američke snage, podsjetivši na odluku Ukrajine iz 1994. da se odrekne nuklearnog arsenala u zamjenu za jamstva koja su se kasnije pokazala praznima. Bez značajnog američkog angažmana, rekao je, takva obećanja “ne bi vrijedila puno”.
Italija kao tihi, ali važan akter
“Dobro je što je kancelar Merz uključen nakon koordinacijskih sastanaka Ukrajine i Europe prošlog tjedna”, rekao je Andrew D’Anieri, zamjenik ravnatelja Euroazijskog centra Atlantskog vijeća, za Kyiv Post u nedjelju.
“Za Ukrajinu je dobro pokazati da ima saveznike i ‘karte u rukama’ dok radi na dogovoru, čak i ako američka administracija i dalje gleda skeptično na moć i relevantnost Europe”, dodao je.
Italija se u Berlinu pojavila kao tihi, ali važan akter, pri čemu je premijerka Giorgia Meloni gurala sigurnosnu klauzulu nadahnutu NATO-ovim člankom 5, iako i dalje postoje pitanja o provedbi i političkoj volji.
Otvorena pitanja
Za zagovornike Ukrajine, berlinski pregovori istodobno znače i zamah i rizik. Govoreći za Kyiv Post u nedjelju navečer, Doug Klain iz američke organizacije Razom, koja podupire Ukrajinu, opisao je sastanke kao “najintenzivniju rundu pregovora ove godine”.
“Ukrajina je očito spremna na velike ustupke kako bi došla do dogovora”, rekao je Klain i dodao: “Ključno je pitanje što će se dogoditi ako Ukrajina i SAD kažu da, a Rusija kaže ne – što tada radi Washington?”
“Ako se SAD tada odluči konačno pokrenuti stvarnu kampanju pritiska na Moskvu”, naglasio je, “još uvijek postoji nada za mir.” Za sada dužnosnici pregledavaju nacrte dokumenata i pripremaju se za povratak za pregovarački stol.
Kako je to sažeo jedan zapadni diplomat: “Nitko ne misli da je ovo gotovo. Ali prvi put nakon dugo vremena ljudi se barem prepiru o tome kako završiti rat - a ne o tome treba li ga uopće završiti.”
U Berlinu već i to samo po sebi djeluje kao pomak.
Nakon pet sati pregovora iza zatvorenih vrata, izaslanici bliski američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naziru se obrisi mogućeg završetka najkrvavijeg rata u Europi od Drugog svjetskog rata. Obje strane signalizira fleksibilnost, ali bez konačnih obveza, jer ključna pitanja i dalje ostaju otvorena.
Prema američkom priopćenju, jučerašnji razgovori u Berlinu između posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, Trumpova zeta Jareda Kushnera i predsjednika Zelenskog bili su usmjereni na mirovni plan u 20 točaka, gospodarske reforme i poslijeratnu obnovu, piše Kyiv Post.
Konačno se otvara prostor diplomaciji?
“Postignut je velik napredak”, rekao je Witkoff u izjavi, potvrdivši da će se pregovori nastaviti u ponedjeljak ujutro.
Trajanje i sastav razgovora, koje je ugostio njemački kancelar Friedrich Merz prije nego što se povukao izravno iz pregovora, pokazali su uvjerenje Washingtona da se gotovo četiri godine od početka totalne ruske invazije napokon otvorio stvaran diplomatski prostor.
Jedan zapadni dužnosnik uključen u proces opisao je sastanak kao “najdetaljniji razgovor o redoslijedu koraka koji smo dosad vidjeli - mehanizmi prekida vatre, sigurnosna jamstva i gospodarska stabilizacija, sve u istoj prostoriji”.
"Ovo nije bilo poziranje za kamere"
“Ovo nije bilo poziranje za kamere. Ovo su bili iscrpljujući, petosatni pregovori u kojima se nitko nije pravio da ustupci neće biti politički eksplozivni”, rekao je taj dužnosnik za Kyiv Post. Iz perspektive Kijeva, berlinski pregovori nipošto nisu bili jednostavni.
Uoči sastanka Zelenski je novinarima u WhatsApp briefingu poručio da su pregovori o teritoriju, osobito o područjima Donjecka koja su pod ukrajinskom kontrolom, “iznimno osjetljivi i vrlo napeti”.
“Ako govorimo o tampon-zoni duž linije dodira ili o gospodarskoj zoni u kojoj bi bila prisutna samo policijska misija, onda je pitanje jednostavno”, rekao je Zelenski i dodao: “Ako se ukrajinske snage povuku pet do deset kilometara, zašto se ruske snage ne bi povukle jednaku udaljenost dublje u okupirana područja?”
Za Kijev su sigurnosna jamstva su preduvjet svakog dogovora
To pitanje, naglasio je, i dalje je neriješeno.
Prema zapadnim dužnosnicima, Zelenski je sigurnosna jamstva postavio kao preduvjet svakog konačnog dogovora, dok je američka strana predložila višefazni pristup u kojem bi se jamstva definirala postupno, redoslijed koji Kijev promatra s oprezom.
Zaokret oko NATO-a, ali s jasnim granicama
Najznačajniji signal iz Berlina bila je Zelenskijeva spremnost da se Ukrajina u okviru mirovnog sporazuma odrekne neposredne težnje za članstvom u NATO-u, što predstavlja velik zaokret za zemlju čiji Ustav to članstvo izričito navodi kao strateški cilj.
“Od samog početka želja Ukrajine bila je ući u NATO – to su stvarna sigurnosna jamstva”, rekao je Zelenski, dodavši: “Neki partneri iz SAD-a i Europe nisu podržali taj smjer.”
Ukrajinski dužnosnici pritom naglašavaju da to ne znači formalno odricanje od članstva u NATO-u. Riječ je o tome da NATO ne bi bio sigurnosno jamstvo u ovom konkretnom mirovnom planu, razliku koju je Zelenski opisao kao “povezanost”, a ne kao ustupak.
"To je već kompromis s naše strane"
Umjesto toga, Kijev inzistira na pravno obvezujućim bilateralnim jamstvima SAD-a, uz obveze europskih saveznika i partnera poput Kanade i Japana. “To je već kompromis s naše strane”, rekao je Zelenski.
Jedan visoki zapadni dužnosnik opisao je pregovore kao pokušaj uspostave “zaštite nalik članku 5, ali bez samog članka 5”. “To je uski most koji svi pokušavaju prijeći”, rekao je za Kyiv Post, dodavši: “Ukrajina želi sigurnost. SAD želi diskreciju. A Rusija želi pravo veta nad oboje.”
Zelenski je rekao da Kijev nije imao izravne razgovore s Moskvom, ali je naznačio da bi prekid vatre duž sadašnjih crta bojišnice mogao biti prihvatljiv ako bi bio dio šireg sporazuma.
Europa se prilagođava, ali s oprezom
Europski saveznici, uključujući Britaniju, Francusku i Njemačku, dorađuju prijedloge administracije američkog predsjednika Trumpa prema kojima bi Ukrajina morala prepustiti dio teritorija, odustati od ambicija za članstvo u NATO-u i prihvatiti ograničenja vlastitih oružanih snaga.
Istodobno, Washington radi na stabilizaciji ukrajinskih financija, uključujući korištenje zamrznute imovine ruske središnje banke za potporu vojnim i civilnim proračunima Ukrajine.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius američko je uključivanje nazvao “dobrim znakom”, ali je priznao sumnje u sam pregovarački okvir. “To sigurno nije idealno”, rekao je. “Ali možeš plesati samo s onima koji su na plesnom podiju.”
Pistorius je također upozorio na pretjerano oslanjanje na sigurnosna jamstva bez stvarne američke snage, podsjetivši na odluku Ukrajine iz 1994. da se odrekne nuklearnog arsenala u zamjenu za jamstva koja su se kasnije pokazala praznima. Bez značajnog američkog angažmana, rekao je, takva obećanja “ne bi vrijedila puno”.
Italija kao tihi, ali važan akter
“Dobro je što je kancelar Merz uključen nakon koordinacijskih sastanaka Ukrajine i Europe prošlog tjedna”, rekao je Andrew D’Anieri, zamjenik ravnatelja Euroazijskog centra Atlantskog vijeća, za Kyiv Post u nedjelju.
“Za Ukrajinu je dobro pokazati da ima saveznike i ‘karte u rukama’ dok radi na dogovoru, čak i ako američka administracija i dalje gleda skeptično na moć i relevantnost Europe”, dodao je.
Italija se u Berlinu pojavila kao tihi, ali važan akter, pri čemu je premijerka Giorgia Meloni gurala sigurnosnu klauzulu nadahnutu NATO-ovim člankom 5, iako i dalje postoje pitanja o provedbi i političkoj volji.
Otvorena pitanja
Za zagovornike Ukrajine, berlinski pregovori istodobno znače i zamah i rizik. Govoreći za Kyiv Post u nedjelju navečer, Doug Klain iz američke organizacije Razom, koja podupire Ukrajinu, opisao je sastanke kao “najintenzivniju rundu pregovora ove godine”.
“Ukrajina je očito spremna na velike ustupke kako bi došla do dogovora”, rekao je Klain i dodao: “Ključno je pitanje što će se dogoditi ako Ukrajina i SAD kažu da, a Rusija kaže ne – što tada radi Washington?”
“Ako se SAD tada odluči konačno pokrenuti stvarnu kampanju pritiska na Moskvu”, naglasio je, “još uvijek postoji nada za mir.” Za sada dužnosnici pregledavaju nacrte dokumenata i pripremaju se za povratak za pregovarački stol.
Kako je to sažeo jedan zapadni diplomat: “Nitko ne misli da je ovo gotovo. Ali prvi put nakon dugo vremena ljudi se barem prepiru o tome kako završiti rat - a ne o tome treba li ga uopće završiti.”
U Berlinu već i to samo po sebi djeluje kao pomak.
