Do problema kod javnih emitera u Bosni i Hercegovini došlo je, između ostalog, zbog neefikasnog sistema prikupljanja pretplate, pokazali su rezultati analize Centra za društvena istraživanja Analitika i Univerziteta u Fribourgu.
''Bosna i Hercegovina nije usamljena u tom problemu. Istu sudbinu dijeli i većina zemalja iz okruženja'', rekao je novinarima istraživački suradnik Centra Davor Marko, u okviru konferencije ''Budućnost javnih servisa na zapadnom Balkanu: Tranzicija bez kraja?'' koja se održava u Sarajevu.
Smatra da je samo Hrvatska riješila problem naplate.
''Radio televizija Hrvatske ima najuspješniji model prikupljanja pretplate. Oni imaju kontinuitet u rješavanju tog problema, na tome rade od 1960. godine i razvijaju ga'', istaknuo je Marko.
Osim problema prikupljanja pretplate ukazao je i na problem digitalizacije. Smatra da zemlje okruženja ne prate prakse razvijenih država.
Marko je naglasio kako je utjecaj politike na rad javnih emitera nešto što se ne smije događati.
Iz OSCE-ovog ureda za slobodu medija, sa sjedištem u Austriji, Andrey Georgievich Rikhter javne servise u regiji vidi kao "gladnu i napuštenu djecu koja ne mogu sama opstati".
Mišljenja je da se svi moraju uključiti u rješavanje problema, novinari, političari i akademska zajednica.
Istog je mišljenja i Radka Betcheva iz European Broadcasting Union (EBU). Ona je naglasila značaj javnih emitera te da su oni uvjet za jačanje demokracije.
U ime Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Helena Mandić je kazala da ta agencija podržava postojanje javnih servisa te da koristi svaku priliku da ukaže na značaj rješavanja problema koji su u vezi s javnim servisima.
''Vrijeme je da se organizira konkretan dijalog i da se postigne rješenje za ovu krizu'', dodala je Mandić.
Da je vrijeme za rješavanje krize smatra i direktor BH Radija 1 Milan Trivić.
''Prvo, moramo biti svjesni u kakvoj se situaciji nalazimo, imamo javni sistem koji je pred gašenjem ili je u fazi gašenja'', rekao je Trivić.
Dvodnevna konferencija ''Budućnost javnih servisa na zapadnom Balkanu: Tranzicija bez kraja?'' u Sarajevu je okupila 22 panelista i 17 sudionika radi razmatranja uloge, funkcioniranja i budućnosti javnih servisa u sedam zemalja zapadnog Balkana.
''Bosna i Hercegovina nije usamljena u tom problemu. Istu sudbinu dijeli i većina zemalja iz okruženja'', rekao je novinarima istraživački suradnik Centra Davor Marko, u okviru konferencije ''Budućnost javnih servisa na zapadnom Balkanu: Tranzicija bez kraja?'' koja se održava u Sarajevu.
Smatra da je samo Hrvatska riješila problem naplate.
''Radio televizija Hrvatske ima najuspješniji model prikupljanja pretplate. Oni imaju kontinuitet u rješavanju tog problema, na tome rade od 1960. godine i razvijaju ga'', istaknuo je Marko.
Osim problema prikupljanja pretplate ukazao je i na problem digitalizacije. Smatra da zemlje okruženja ne prate prakse razvijenih država.
Marko je naglasio kako je utjecaj politike na rad javnih emitera nešto što se ne smije događati.
Iz OSCE-ovog ureda za slobodu medija, sa sjedištem u Austriji, Andrey Georgievich Rikhter javne servise u regiji vidi kao "gladnu i napuštenu djecu koja ne mogu sama opstati".
Mišljenja je da se svi moraju uključiti u rješavanje problema, novinari, političari i akademska zajednica.
Istog je mišljenja i Radka Betcheva iz European Broadcasting Union (EBU). Ona je naglasila značaj javnih emitera te da su oni uvjet za jačanje demokracije.
U ime Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Helena Mandić je kazala da ta agencija podržava postojanje javnih servisa te da koristi svaku priliku da ukaže na značaj rješavanja problema koji su u vezi s javnim servisima.
''Vrijeme je da se organizira konkretan dijalog i da se postigne rješenje za ovu krizu'', dodala je Mandić.
Da je vrijeme za rješavanje krize smatra i direktor BH Radija 1 Milan Trivić.
''Prvo, moramo biti svjesni u kakvoj se situaciji nalazimo, imamo javni sistem koji je pred gašenjem ili je u fazi gašenja'', rekao je Trivić.
Dvodnevna konferencija ''Budućnost javnih servisa na zapadnom Balkanu: Tranzicija bez kraja?'' u Sarajevu je okupila 22 panelista i 17 sudionika radi razmatranja uloge, funkcioniranja i budućnosti javnih servisa u sedam zemalja zapadnog Balkana.
