Premalo dojenja svjetsku ekonomiju stoji gotovo milijardu dolara na dan zbog izgubljene produktivnosti i zdravstvenih troškova, objavili su znanstvenici i zatražili veću podršku dojiljama.
Kanadski i azijski znanstvenici su u studiji 'Cost of Not Breastfeeding' (Trošak nedojenja) pokazali da bi svijet mogao uštedjeti 341 milijardu dolara godišnje kada bi majke dulje dojile jer se na taj način sprečavaju preuranjene smrti i razne bolesti, piše Hina.
'To je ljudsko pravo, to spašava živote i unapređuje ekonomiju', kazao je kanadski znanstvenik, stručnjak za ekonomiku zdravlja Dylan Walters, koji je vodio studiju provedenu u više od stotinu zemalja.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se novorođenčad do šestog mjeseca života isključivo doji, a da od tada do druge godine života ima kombiniranu prehranu majčina mlijeka i ostale hrane.
Dojenje pomaže u sprečavanju proljeva i upale pluća, dvaju najčešćih uzroka smrti u male djece, a majke štiti od raka jajnika i dojke, navodi WHO.
No samo se 40 posto djece mlađe od šest mjeseci isključivo doji, a pridržavanjem preporuka moglo bi se izbjeći 820.000 smrti djece godišnje, dodaje UN-ova agencija.
Prepreke dojenju variraju od nedostatka adekvatnog prostora i stanki za dojenje na radnome mjestu, agresivnog marketinga proizvođača dječje hrane te stigme dojenja u javnosti.
Uoči međunarodnog tjedna dojenja koji počinje 1. kolovoza, znanstvenici se nadaju da će više zemalja usvojiti politike koje promoviraju dojenje i prisiliti poslodavce na više podrške zaposlenim majkama.
Studija UN-a iz 2017. godine pokazala je da nijedna zemlja ne čini dovoljno kako bi potaknula majke da doje svoju djecu, unatoč tomu što je to dobro za ekonomiju.
Kanadski i azijski znanstvenici su u studiji 'Cost of Not Breastfeeding' (Trošak nedojenja) pokazali da bi svijet mogao uštedjeti 341 milijardu dolara godišnje kada bi majke dulje dojile jer se na taj način sprečavaju preuranjene smrti i razne bolesti, piše Hina.
'To je ljudsko pravo, to spašava živote i unapređuje ekonomiju', kazao je kanadski znanstvenik, stručnjak za ekonomiku zdravlja Dylan Walters, koji je vodio studiju provedenu u više od stotinu zemalja.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se novorođenčad do šestog mjeseca života isključivo doji, a da od tada do druge godine života ima kombiniranu prehranu majčina mlijeka i ostale hrane.
Dojenje pomaže u sprečavanju proljeva i upale pluća, dvaju najčešćih uzroka smrti u male djece, a majke štiti od raka jajnika i dojke, navodi WHO.
No samo se 40 posto djece mlađe od šest mjeseci isključivo doji, a pridržavanjem preporuka moglo bi se izbjeći 820.000 smrti djece godišnje, dodaje UN-ova agencija.
Prepreke dojenju variraju od nedostatka adekvatnog prostora i stanki za dojenje na radnome mjestu, agresivnog marketinga proizvođača dječje hrane te stigme dojenja u javnosti.
Uoči međunarodnog tjedna dojenja koji počinje 1. kolovoza, znanstvenici se nadaju da će više zemalja usvojiti politike koje promoviraju dojenje i prisiliti poslodavce na više podrške zaposlenim majkama.
Studija UN-a iz 2017. godine pokazala je da nijedna zemlja ne čini dovoljno kako bi potaknula majke da doje svoju djecu, unatoč tomu što je to dobro za ekonomiju.
