Francuska i Njemačka cirkulirale su non paper prema svim zemljama članicama Europske unije u kojem su sadržane informacije o situaciji u BiH i potrebi da se uvedu ili u onim zemljama koje su to već učinile da se pooštre sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku RS i bjeguncu od bh. pravosuđa, a portal Raport donosi sadržaj non papera koji prenosimo u cijelosti:
"Ovaj dokument je ažurirani podnesak od 3. studenoga 2023. i sastavljen je u svjetlu zaključaka Političkog i sigurnosnog odbora (PSC) dogovorenih 26. ožujka 2025., koji su otvorili put daljnjem aktivnom angažmanu država članica EU u vezi s aktualnom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini. Njegov je cilj olakšati raspravu o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.
Obrazloženje
Trenutačna ustavna kriza u BiH predstavlja najteži izazov suverenitetu, jedinstvu te funkcionalnom i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine u posljednjih 30 godina, od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. Tijekom proteklih tjedana, radnje i pravni procesi unutar Republike Srpske nakon izricanja prvostupanjske presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku 26. veljače 2025. predstavljaju otvorene napade na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Konkretno:
Odluka o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i radnji neustavnih institucija BiH (26. veljače 2025.)
Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS (27. veljače 2025.)
Zakon o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužiteljstvo BiH, SIPA) (27. veljače 2025.)
Izmjene i dopune Kaznenog zakona RS (27. veljače 2025.)
Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija (27. veljače 2025.)
Nacrt Ustava RS (13. ožujka 2025.)
Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS (13. ožujka 2025.)
Europska unija i njezine države članice su kroz različite formate, kao i jednostrano, jasno osudile navedene akte, označivši ih prijetnjom za funkcionalnost državnih institucija i temeljne slobode građana. Ove mjere proturječe obvezama koje je BiH preuzela na svom putu prema članstvu u EU, točno godinu dana nakon odluke Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
U zaključcima Vijeća EU od 17. prosinca 2024. razmatrani su mogući odgovori EU na radnje koje podrivaju ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet BiH. EU je tada naglasila potrebu procjene svih dostupnih opcija i mogućih posljedica u okviru svojih instrumenata. Također, EU je potvrdila svoju trajnu predanost Općem okvirnom sporazumu za mir iz Daytona i Pariza, kao i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. EU ozbiljno shvaća svoju odgovornost za očuvanje stabilnosti i mira u BiH i regiji zapadnog Balkana.
Cilj
Lokalna odgovornost za mirno rješavanje krize ostaje ključna. Vlasti BiH moraju preuzeti odgovornost, a vanjski utjecaji trebaju biti ograničeni.
Cilj Europske unije ostaje očuvanje i jačanje mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne europske države Bosne i Hercegovine, koja poštuje obveze i vrijednosti EU, demokraciju i vladavinu prava, te svoju budućnost vidi unutar Europske unije.
Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava. Sve mogućnosti za postizanje tog cilja moraju biti razmotrene. Dugoročno rješenje zahtijevat će potpuni i nepovratni povratak RS-a u ustavni poredak BiH, ponovno opredjeljenje predstavnika bosanskih Srba za funkcioniranje državnih institucija te ispunjavanje preporuka Europske komisije od 12. listopada 2022. za napredak u pristupnom procesu.
Sljedeći koraci
Sljedeće mjere trebale bi biti dio instrumenata EU:
1) Financijska pomoć Svi projekti u okviru Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) koji izravno ili djelomično koriste RS trebaju ostati suspendirani. Države članice i Komisija trebaju razmotriti obustavu postojećih i suzdržavanje od novih projekata u korist RS-a. EU bi se trebala obratiti međunarodnim financijskim institucijama poput Svjetske banke radi usklađivanja pristupa. Također se preporučuje obustava bilateralne financijske pomoći RS-u.
2) Sankcije EU treba razmotriti ciljanu primjenu restriktivnih mjera (Odluka Vijeća 2011/173/ZVSP) prema pojedincima. U slučaju izostanka konsenzusa unutar EU, države članice mogu uvesti nacionalne mjere, uključujući zabrane putovanja. Te mjere trebaju biti privremene, reverzibilne i usmjerene na promjenu ponašanja ciljanih osoba.
3) Proširenje EU i države članice trebaju naglasiti da potezi RS-a proturječe europskom putu BiH i interesima njezinih građana, uključujući i građane RS-a. Napredak u pristupanju ovisit će o provedbi preporuka iz listopada 2022. EU treba istaknuti koristi europskih integracija u javnoj komunikaciji.
4) Kontakti s dužnosnicima RS Službene poruke EU i država članica prema dužnosnicima RS-a i SNSD-a trebaju naglasiti rizike nastavka neustavnog djelovanja. Otvorenost EU prema smirivanju tenzija mora biti jasna, ali uz uvjet promjene politike. Visoki kontakti s osobama osuđenim ili optuženim (M. Dodik, R. Stevandić, N. Višković) trebaju biti obustavljeni."
Podsjetimo, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović izjavio je kako je na današnjoj sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojom je predsjedavao predsjednik Aleksandar Vučić, razgovarano o sigurnosnoj situaciji u regiji, na Kosovu te o smjernicama i zaključcima kako se Srbija treba postaviti prema aktualnim izazovima.
Mojsilović je istaknuo kako je Vučić članovima proširenog sastava Savjeta predstavio non-paper koji su izradile Njemačka i Francuska, a koji se odnosi na Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, naglasivši da taj dokument pogoršava poziciju Republike Srpske.
"Ovaj dokument je ažurirani podnesak od 3. studenoga 2023. i sastavljen je u svjetlu zaključaka Političkog i sigurnosnog odbora (PSC) dogovorenih 26. ožujka 2025., koji su otvorili put daljnjem aktivnom angažmanu država članica EU u vezi s aktualnom ustavnom krizom u Bosni i Hercegovini. Njegov je cilj olakšati raspravu o odgovoru EU na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH.
Obrazloženje
Trenutačna ustavna kriza u BiH predstavlja najteži izazov suverenitetu, jedinstvu te funkcionalnom i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine u posljednjih 30 godina, od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. Tijekom proteklih tjedana, radnje i pravni procesi unutar Republike Srpske nakon izricanja prvostupanjske presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku 26. veljače 2025. predstavljaju otvorene napade na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Konkretno:
Odluka o mjerama i zadacima koji proizlaze iz neustavnih odluka i radnji neustavnih institucija BiH (26. veljače 2025.)
Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS (27. veljače 2025.)
Zakon o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja izvanustavnih institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužiteljstvo BiH, SIPA) (27. veljače 2025.)
Izmjene i dopune Kaznenog zakona RS (27. veljače 2025.)
Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija (27. veljače 2025.)
Nacrt Ustava RS (13. ožujka 2025.)
Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS (13. ožujka 2025.)
Europska unija i njezine države članice su kroz različite formate, kao i jednostrano, jasno osudile navedene akte, označivši ih prijetnjom za funkcionalnost državnih institucija i temeljne slobode građana. Ove mjere proturječe obvezama koje je BiH preuzela na svom putu prema članstvu u EU, točno godinu dana nakon odluke Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
U zaključcima Vijeća EU od 17. prosinca 2024. razmatrani su mogući odgovori EU na radnje koje podrivaju ustavni poredak, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet BiH. EU je tada naglasila potrebu procjene svih dostupnih opcija i mogućih posljedica u okviru svojih instrumenata. Također, EU je potvrdila svoju trajnu predanost Općem okvirnom sporazumu za mir iz Daytona i Pariza, kao i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. EU ozbiljno shvaća svoju odgovornost za očuvanje stabilnosti i mira u BiH i regiji zapadnog Balkana.
Cilj
Lokalna odgovornost za mirno rješavanje krize ostaje ključna. Vlasti BiH moraju preuzeti odgovornost, a vanjski utjecaji trebaju biti ograničeni.
Cilj Europske unije ostaje očuvanje i jačanje mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne europske države Bosne i Hercegovine, koja poštuje obveze i vrijednosti EU, demokraciju i vladavinu prava, te svoju budućnost vidi unutar Europske unije.
Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava. Sve mogućnosti za postizanje tog cilja moraju biti razmotrene. Dugoročno rješenje zahtijevat će potpuni i nepovratni povratak RS-a u ustavni poredak BiH, ponovno opredjeljenje predstavnika bosanskih Srba za funkcioniranje državnih institucija te ispunjavanje preporuka Europske komisije od 12. listopada 2022. za napredak u pristupnom procesu.
Sljedeći koraci
Sljedeće mjere trebale bi biti dio instrumenata EU:
1) Financijska pomoć Svi projekti u okviru Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) koji izravno ili djelomično koriste RS trebaju ostati suspendirani. Države članice i Komisija trebaju razmotriti obustavu postojećih i suzdržavanje od novih projekata u korist RS-a. EU bi se trebala obratiti međunarodnim financijskim institucijama poput Svjetske banke radi usklađivanja pristupa. Također se preporučuje obustava bilateralne financijske pomoći RS-u.
2) Sankcije EU treba razmotriti ciljanu primjenu restriktivnih mjera (Odluka Vijeća 2011/173/ZVSP) prema pojedincima. U slučaju izostanka konsenzusa unutar EU, države članice mogu uvesti nacionalne mjere, uključujući zabrane putovanja. Te mjere trebaju biti privremene, reverzibilne i usmjerene na promjenu ponašanja ciljanih osoba.
3) Proširenje EU i države članice trebaju naglasiti da potezi RS-a proturječe europskom putu BiH i interesima njezinih građana, uključujući i građane RS-a. Napredak u pristupanju ovisit će o provedbi preporuka iz listopada 2022. EU treba istaknuti koristi europskih integracija u javnoj komunikaciji.
4) Kontakti s dužnosnicima RS Službene poruke EU i država članica prema dužnosnicima RS-a i SNSD-a trebaju naglasiti rizike nastavka neustavnog djelovanja. Otvorenost EU prema smirivanju tenzija mora biti jasna, ali uz uvjet promjene politike. Visoki kontakti s osobama osuđenim ili optuženim (M. Dodik, R. Stevandić, N. Višković) trebaju biti obustavljeni."
Podsjetimo, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović izjavio je kako je na današnjoj sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojom je predsjedavao predsjednik Aleksandar Vučić, razgovarano o sigurnosnoj situaciji u regiji, na Kosovu te o smjernicama i zaključcima kako se Srbija treba postaviti prema aktualnim izazovima.
Mojsilović je istaknuo kako je Vučić članovima proširenog sastava Savjeta predstavio non-paper koji su izradile Njemačka i Francuska, a koji se odnosi na Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, naglasivši da taj dokument pogoršava poziciju Republike Srpske.
