Korjenasto povrće zauzima važno mjesto u svakom povrtnjaku jer formira jestive korijene i bogato je hranjivim tvarima. U ovu skupinu spadaju mrkva, peršin, celer, rotkvica, cikla i paštrnjak. Mrkva je sočna i slatka, pogodna za salate, juhe i zimnicu. Peršin se može koristiti i korijen i list, dok je celer cijenjen zbog korijena i listova. Rotkvica brzo raste i može se saditi više puta tijekom sezone. Cikla daje jestive korijene i listove, a paštrnjak je sladak i pogodan za zimske juhe i piree.
Rujan je idealno vrijeme za jesensku sjetvu i sadnju korjenastog povrća. Tlo je još dovoljno toplo da sjeme proklija, a hladniji dani omogućuju sporiji rast što često daje slađe i aromatičnije korijenje. U rujnu se može sijati mrkva za zimski urod, peršin koji može prezimiti i nastaviti rasti u proljeće, celer korijen u obliku presadnica, rotkvica za brzu berbu, cikla za direktnu sjetvu u vrt i paštrnjak za sporije rastuće korijenje.
Za uspješnu sjetvu tlo treba biti rastresito, bogato humusom i dobro drenirano jer korjenasto povrće ne voli glineno i zbijeno tlo. Sijemo plitko, mrkvu i peršin oko pola centimetra do jedan centimetar, a rotkvicu jedan do dva centimetra. Biljke se sade s razmakom od tri do pet centimetara za mrkvu i peršin, a rotkvicu pet do deset centimetara. Zalijevanje treba biti redovito i tlo uvijek vlažno, ali ne previše mokro. Rujan može donijeti hladne noći pa se preporučuje prekrivanje folijom ili agrotekstilom.
Prednost rujanske sjetve je što biljke bolje podnose hladnoću i duže ostaju u tlu bez napada štetnika. Sporiji rast doprinosi slađem i kvalitetnijem korijenju, a moguće je dobiti rani zimski urod, dok neke vrste mogu prezimiti i nastaviti rasti u proljeće.
Uza sve to, korijenasto povrće pomaže drugom povrću u vrtu na više načina. Njegovi duboki korijeni povlače hranjive tvari iz dubljih slojeva tla i čine ih dostupnima biljkama s plitkim korijenjem, dok istovremeno rastresaju tlo, poboljšavajući drenažu i prozračivanje, što olakšava rast susjednim biljkama. Također, duboki korijeni pomažu u održavanju ravnoteže vlage, dok neke vrste poput luka ili češnjaka svojim mirisom odbijaju štetnike, a mrkva privlači korisne insekte koji jedu štetnike. Osim toga, korijenasto povrće pomaže u rotaciji usjeva jer sprječava iscrpljivanje istih hranjivih tvari i smanjuje bolesti tla.
Izvor: Podravski.hr
Rujan je idealno vrijeme za jesensku sjetvu i sadnju korjenastog povrća. Tlo je još dovoljno toplo da sjeme proklija, a hladniji dani omogućuju sporiji rast što često daje slađe i aromatičnije korijenje. U rujnu se može sijati mrkva za zimski urod, peršin koji može prezimiti i nastaviti rasti u proljeće, celer korijen u obliku presadnica, rotkvica za brzu berbu, cikla za direktnu sjetvu u vrt i paštrnjak za sporije rastuće korijenje.
Za uspješnu sjetvu tlo treba biti rastresito, bogato humusom i dobro drenirano jer korjenasto povrće ne voli glineno i zbijeno tlo. Sijemo plitko, mrkvu i peršin oko pola centimetra do jedan centimetar, a rotkvicu jedan do dva centimetra. Biljke se sade s razmakom od tri do pet centimetara za mrkvu i peršin, a rotkvicu pet do deset centimetara. Zalijevanje treba biti redovito i tlo uvijek vlažno, ali ne previše mokro. Rujan može donijeti hladne noći pa se preporučuje prekrivanje folijom ili agrotekstilom.
Prednost rujanske sjetve je što biljke bolje podnose hladnoću i duže ostaju u tlu bez napada štetnika. Sporiji rast doprinosi slađem i kvalitetnijem korijenju, a moguće je dobiti rani zimski urod, dok neke vrste mogu prezimiti i nastaviti rasti u proljeće.
Uza sve to, korijenasto povrće pomaže drugom povrću u vrtu na više načina. Njegovi duboki korijeni povlače hranjive tvari iz dubljih slojeva tla i čine ih dostupnima biljkama s plitkim korijenjem, dok istovremeno rastresaju tlo, poboljšavajući drenažu i prozračivanje, što olakšava rast susjednim biljkama. Također, duboki korijeni pomažu u održavanju ravnoteže vlage, dok neke vrste poput luka ili češnjaka svojim mirisom odbijaju štetnike, a mrkva privlači korisne insekte koji jedu štetnike. Osim toga, korijenasto povrće pomaže u rotaciji usjeva jer sprječava iscrpljivanje istih hranjivih tvari i smanjuje bolesti tla.
Izvor: Podravski.hr
