Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručio je da je posebna izborna jedinica koja bi Hrvatima u BiH omogućila izbor vlastitih političkih predstavnika minimum ispod kojeg njegova stranka neće ići.
Govoreći o rezoluciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, Ivan Penava kazao je da je cilj inicijative zaustaviti njihovo preglasavanje i osigurati primjenu načela konstitutivnosti zajamčenog Daytonskim sporazumom.
Predsjednik Domovinskog pokreta ocijenio je kako položaj Hrvata u BiH, ali i javna rasprava o toj temi, pokazuju da postojeći odnosi nisu dobro uređeni.
Jedini smisao reakcije Domovinskog pokreta, našeg istupanja u javnosti, a na kraju krajeva i kreiranja deklaracije i rezolucije, jest činjenica da se u susjednoj BiH, koja je svim svojim temeljnim aktima i poviješću utemeljena na jednakopravnosti i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, ta jednakopravnost i ravnopravnost grubo krše već nekoliko desetljeća.
Izborna jedinica kao minimum
Penava je istaknuo da je središnji zahtjev rezolucije uspostavljanje izborne jedinice u kojoj Hrvati ne bi mogli biti preglasani pri izboru svojih političkih predstavnika.
Tema naše inicijative samo je jedna stvar, vrlo jasna, pravedna, logična i dobronamjerna prema BiH i hrvatskom narodu, a to je zaustavljanje preglasavanja Hrvata kroz jedinstvenu izbornu jedinicu u kojoj Hrvate nitko više neće moći preglasavati.
Dodao je da je to minimum na kojem Domovinski pokret inzistira te izrazio uvjerenje da takav stav dijele i partneri njegove stranke u vladajućoj koaliciji u Hrvatskoj.
Prema njegovim riječima, inicijativa je usmjerena prema očuvanju cjelovitosti Bosne i Hercegovine, dobrih međunacionalnih odnosa te poštovanju Splitske deklaracije, Washingtonskog sporazuma i Daytonskog mirovnog sporazuma.
Penava je ustvrdio da su Hrvati od 2006. godine četiri puta bili preglasani pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Samo jednom od pet puta u posljednjih 20 godina Hrvati su imali predsjednika kojeg su sami birali. Tu je crvena crta, tu dižemo glas i protiv toga se borimo.
Odbacio tvrdnje o obnovi Herceg-Bosne
Predsjednik Domovinskog pokreta odbacio je tvrdnje da je svrha inicijative povećanje političke vidljivosti njegove stranke ili pokušaj obnove Herceg-Bosne.
Kritizirao je dio hrvatske političke scene i medija zbog, kako tvrdi, pasivnog odnosa prema položaju Hrvata u BiH, poručivši da bi se trebali zauzeti za poštovanje ranije postignutih sporazuma, piše HRT.
Posebno se osvrnuo na poruke prema kojima bi se predstavnici triju konstitutivnih naroda trebali ponovno dogovoriti o uređenju izbornih odnosa unutar BiH.
Dogovor je potpisan i postignut u vremenu kada se ratovalo. Njime je definirana ravnopravnost sva tri naroda i nitko na temelju toga nema pravo preglasavati Hrvate.
Kritike oporbenim zastupnicima
Penava je kritizirao predstavnike stranke Možemo! koji, prema njegovu tumačenju, rješenje vide u unutarnjem dogovoru političkih aktera u BiH.
Ustvrdio je i da pojedini predstavnici oporbe zagovaraju građansko uređenje BiH u kojem bi Hrvati mogli biti preglasani.
Osvrnuo se i na izjave zastupnice Dalije Orešković, optuživši je da raspravu o rezoluciji neopravdano povezuje s Herceg-Bosnom i ustaštvom.
Iako je pravnica, ne poznaje težinu potpisanih sporazuma ni povijest BiH te olako izgovara riječi kojima optužuje i radikalizira.
Govoreći o rezoluciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, Ivan Penava kazao je da je cilj inicijative zaustaviti njihovo preglasavanje i osigurati primjenu načela konstitutivnosti zajamčenog Daytonskim sporazumom.
Predsjednik Domovinskog pokreta ocijenio je kako položaj Hrvata u BiH, ali i javna rasprava o toj temi, pokazuju da postojeći odnosi nisu dobro uređeni.
Jedini smisao reakcije Domovinskog pokreta, našeg istupanja u javnosti, a na kraju krajeva i kreiranja deklaracije i rezolucije, jest činjenica da se u susjednoj BiH, koja je svim svojim temeljnim aktima i poviješću utemeljena na jednakopravnosti i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, ta jednakopravnost i ravnopravnost grubo krše već nekoliko desetljeća.
Izborna jedinica kao minimum
Penava je istaknuo da je središnji zahtjev rezolucije uspostavljanje izborne jedinice u kojoj Hrvati ne bi mogli biti preglasani pri izboru svojih političkih predstavnika.
Tema naše inicijative samo je jedna stvar, vrlo jasna, pravedna, logična i dobronamjerna prema BiH i hrvatskom narodu, a to je zaustavljanje preglasavanja Hrvata kroz jedinstvenu izbornu jedinicu u kojoj Hrvate nitko više neće moći preglasavati.
Dodao je da je to minimum na kojem Domovinski pokret inzistira te izrazio uvjerenje da takav stav dijele i partneri njegove stranke u vladajućoj koaliciji u Hrvatskoj.
Prema njegovim riječima, inicijativa je usmjerena prema očuvanju cjelovitosti Bosne i Hercegovine, dobrih međunacionalnih odnosa te poštovanju Splitske deklaracije, Washingtonskog sporazuma i Daytonskog mirovnog sporazuma.
Penava je ustvrdio da su Hrvati od 2006. godine četiri puta bili preglasani pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Samo jednom od pet puta u posljednjih 20 godina Hrvati su imali predsjednika kojeg su sami birali. Tu je crvena crta, tu dižemo glas i protiv toga se borimo.
Odbacio tvrdnje o obnovi Herceg-Bosne
Predsjednik Domovinskog pokreta odbacio je tvrdnje da je svrha inicijative povećanje političke vidljivosti njegove stranke ili pokušaj obnove Herceg-Bosne.
Kritizirao je dio hrvatske političke scene i medija zbog, kako tvrdi, pasivnog odnosa prema položaju Hrvata u BiH, poručivši da bi se trebali zauzeti za poštovanje ranije postignutih sporazuma, piše HRT.
Posebno se osvrnuo na poruke prema kojima bi se predstavnici triju konstitutivnih naroda trebali ponovno dogovoriti o uređenju izbornih odnosa unutar BiH.
Dogovor je potpisan i postignut u vremenu kada se ratovalo. Njime je definirana ravnopravnost sva tri naroda i nitko na temelju toga nema pravo preglasavati Hrvate.
Kritike oporbenim zastupnicima
Penava je kritizirao predstavnike stranke Možemo! koji, prema njegovu tumačenju, rješenje vide u unutarnjem dogovoru političkih aktera u BiH.
Ustvrdio je i da pojedini predstavnici oporbe zagovaraju građansko uređenje BiH u kojem bi Hrvati mogli biti preglasani.
Osvrnuo se i na izjave zastupnice Dalije Orešković, optuživši je da raspravu o rezoluciji neopravdano povezuje s Herceg-Bosnom i ustaštvom.
Iako je pravnica, ne poznaje težinu potpisanih sporazuma ni povijest BiH te olako izgovara riječi kojima optužuje i radikalizira.
