Često se zna reći kako je „drvna industrija perjanica bosanskohercegovačke privrede“, da bi se potom zaključilo kako ovu državu posljednjih godina najviše „napuštaju“ balvani i drvne sirovine, dok se najviše uvoze gotovi proizvodi.

No, ono što bi moglo preuzeti značajan dio „kolača“ bh. gospodarstva, pomoći u reguliranju izvoznog deficita, te poboljšati živote građana ove države (bilo kroz zdraviji okoliš, bilo kroz bolje grijanje) je drveni pelet.

„Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za pelet koji, nažalost, nije dovoljno iskorišten“, za Al Jazeeru kaže Suad Ećo, predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH).

Nekada balast, danas izvor prihoda

Iz bh. kompanije Euro Stil, koja se bavi proizvodnjom i prodajom peleta, kažu kako je peletiranje drvnog otpada „proces koji ima svoju perspektivu i donio je mnogo pozitivnih efekata“ kada je u pitanju gospodarstvo u BiH.

„Drvnom otpadu, koji je nekada predstavljao balast prerađivačima drveta, na ovaj način dodana je nova vrijednost, investirana su znatna sredstva u opremu, a kroz proizvodnju peleta u BiH zaposlen je značajan broj ljudi. Ipak, nekontrolirana sječa šuma i upotreba takve sirovine za proizvodnju peleta nije nešto na čemu se može graditi oporavak naše ekonomije. Naše je stanovište da je racionalna samo proizvodnja peleta iz drvnog otpada i biomase koja nema drugu, odnosno bolju namjenu u odnosu na peletiranje“, navode iz firme čije je sjedište u Doboju.

Ostaci u proizvodnji namještaja i drugim oblicima proizvodnje u kojima se kao sredstvo koristi drvo odličan su izvor sirovine za proizvodnju peleta. Sa druge strane, potrošnja peleta emitira daleko manje loših čestica u odnosu na korištenje drveta, uglja ili lož-ulja za grijanje domaćinstava.

Drveni peleti su standardizirano oblikovani štapići proizvedeni od presovanog usitnjenog drveta ili piljevine. Prave se pod veoma visokim pritiskom, pod kojim se podiže temperatura drveta i stvara se prirodno „ljepilo“ te peleti uspijevaju zadržati oblik valjka i nakon što se ohlade, bez ikakvih dodatnih vezivnih sredstava.

Imaju vrlo nizak sadržaj vlage (ispod 10 posto) što omogućava vrlo visoku efikasnost sagorijevanja. Koriste se u pećima za grijanje stambenih objekata ili za proizvodnju električne energije kao zamjena za ugalj.

Ekološki materijal

Peleti spadaju u obnovljive izvore energije i kod izgaranja ne proizvode stakleničke plinove kao izvor topline.

Smatra se jednim od rijetkih apsolutno prirodnih, sigurnih i zdravih energenata, za razliku od tradicionalnih energenata koji se troše u bh. domaćinstvima.

„To je ekološki materijal, proizveden iz biomase koja je obnovljiva. Nema štetno djelovanje po zdravlje i pri izgaranju emitira Nox, Sox i CO u količinama manjim od dozvoljenih. Jako je funkcionalno, pakuje se u vreće, ne prlja, malih je dimenzija i pravilnog oblika te ga je lako dozirati. Nadasve pruža ležernost i udobnost, štedljiv je i održiv energent“, kaže Ećo na upit o prednostima ovog energenta.

Kada govorimo o BiH, naš sugovornik ističe kako država još nije prepoznala značaj korištenja ovog energenta.

„Nema nikakve subvencije za peći za domaćinstva, kakav je slučaj u europskim zemljama, gdje država subvencionira kupovinu peći. Tako npr. Austrija koristi 40 posto drvo i pelet i generalno se okreće ka korištenju drveta u svim sferama: građevinarstvu, industriji namještaja, energetici“, dodaje naš sugovornik.

On kaže kako je proizvodnja peleta u Bosni i Hercegovini u početku bila 100 posto izvozno orijentirana, da bi u zadnje vrijeme počela primjena u državi, tako da „možemo pričati o nekom omjeru 80 posto izvoz i 20 posto domaća primjena“.
„Međutim, događa se da je na našem tržištu veća potražnja od ponude, tako da bi proizvođači trebali više proizvoditi za domaće tržište“, kaže Ećo.

abcportal.info