Američki predsjednik Donald Trump je predstavio svoj Odbor za mir. Ceremoniji je prisustvovalo manje od 20 zemalja, a među njima nije bio nijedan od tradicionalnih zapadnoeuropskih saveznika Sjedinjenih Američkih Država.
Među državama čiji su predstavnici sudjelovali na pozornici dominirale su zemlje Bliskog istoka i Južne Amerike, uz manji broj europskih i azijskih država.
Među njima su Bahrein, Maroko, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bugarska, Mađarska, Indonezija, Jordan, Kosovo, Pakistan, Paragvaj, Katar, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan i Mongolija.
Ukupan broj prisutnih bio je manji od otprilike 35, koliko je ranije novinarima predvidio visoki dužnosnik administracije.
Nijedna zapadnoeuropska nacija nije sudjelovala, a neke od njih su izrazile zabrinutost zbog ideje odbora koji bi mogao uključivati protivnike poput Rusije.
Trump: Odbor za mir već radi predivno
Trump je objavio da je "Odbor za mir" već počeo s radom i da "radi predivno". "Imamo sjajnu grupu ljudi i nevjerojatne mlade ljude koji ga vode iznutra", rekao je tijekom objave odbora.
Prisutnim čelnicima, koje je nazvao "u većini slučajeva vrlo popularnim vođama, u nekim slučajevima ne tako popularnim", Trump je poručio: "Zaista smo počašćeni vašom prisutnošću danas".
Iako među članovima nije bilo europskih saveznika, Trump je za okupljenu grupu rekao: "Zapravo, sviđa mi se ova grupa. Sviđa mi se svaki pojedini od njih. Možete li vjerovati?".
Dodao je: "Obično imam dvoje ili troje koji mi se ne sviđaju. Ne nalazim ih ovdje gore."
Plenković: Vlada još razmatra pravne i druge aspekte prijedloga
Premijer Andrej Plenković je na X-u zahvalio Trumpu na pozivu i poručio da Vlada i dalje razmatra "pravne i druge aspekte prijedloga".
"Izrazito cijenim poziv koji je uputio američki predsjednik Donald Trump za sudjelovanje u Odboru za mir.
Podrška i unapređenje povijesnog mirovnog procesa na Bliskom istoku i dalje ostaju jedan od najvažnijih i najplemenitijih ciljeva koje dijelimo sa Sjedinjenim Američkim Državama i širom međunarodnom zajednicom.
U tom duhu Vlada Republike Hrvatske trenutačno razmatra pravne i druge aspekte prijedloga te će se ubuduće konstruktivno uključivati u suradnju s američkim i europskim partnerima. Nastavit ćemo snažno zagovarati očuvanje i jačanje transatlantskog odnosa te promicanje mira na Bliskom istoku i šire", napisao je Plenković.
Što je Odbor za mir?
Izvorno zamišljen kao mala skupina koja bi nadzirala primirje u Gazi, projekt je u međuvremenu prerastao u nešto znatno ambicioznije. Oko 60 država pozvano je da se pridruže upravnom odboru, uz cijenu od milijardu dolara po državi ako žele status stalne članice.
Trump bi trebao biti prvi predsjednik odbora, a prema planovima tu bi dužnost mogao obnašati doživotno.
Novo tijelo oblikuje se u razdoblju nakon američkih vojnih udara na Venezuelu te prijetnji Trumpa da će preuzeti kontrolu nad Grenlandom i intervenirati u Iranu.
Trump je prvi put iznio tu ideju u rujnu, kada je najavio plan za okončanje rata u Gazi. Kasnije je rekao da će se mandat Odbora proširiti izvan Gaze te obuhvatiti i rješavanje drugih globalnih sukoba i promicanje mira diljem svijeta.
Navodno u povelji Odbora za mir stoji da će njegov predsjednik, Trump, imati široke izvršne ovlasti, uključujući pravo veta na odluke i mogućnost razrješenja članova, uz određena ograničenja.
Bijela kuća za članove osnivačkog izvršnog odbora inicijative odabrala je državnog tajnika Marca Rubija, posebnog izaslanika Stevea Witkoffa i Trumpova zeta Jareda Kushnera, kao i bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira.
I dalje postoje brojna pitanja o tome koliki će biti mandat Odbora za mir i kako će on funkcionirati, zbog čega neke države oklijevaju s odgovorom na pozive. Drugi pak postavljaju pitanje zašto su uopće pozvani ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi autoritarni čelnici.
Među državama čiji su predstavnici sudjelovali na pozornici dominirale su zemlje Bliskog istoka i Južne Amerike, uz manji broj europskih i azijskih država.
Među njima su Bahrein, Maroko, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bugarska, Mađarska, Indonezija, Jordan, Kosovo, Pakistan, Paragvaj, Katar, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan i Mongolija.
Ukupan broj prisutnih bio je manji od otprilike 35, koliko je ranije novinarima predvidio visoki dužnosnik administracije.
Nijedna zapadnoeuropska nacija nije sudjelovala, a neke od njih su izrazile zabrinutost zbog ideje odbora koji bi mogao uključivati protivnike poput Rusije.
Trump: Odbor za mir već radi predivno
Trump je objavio da je "Odbor za mir" već počeo s radom i da "radi predivno". "Imamo sjajnu grupu ljudi i nevjerojatne mlade ljude koji ga vode iznutra", rekao je tijekom objave odbora.
Prisutnim čelnicima, koje je nazvao "u većini slučajeva vrlo popularnim vođama, u nekim slučajevima ne tako popularnim", Trump je poručio: "Zaista smo počašćeni vašom prisutnošću danas".
Iako među članovima nije bilo europskih saveznika, Trump je za okupljenu grupu rekao: "Zapravo, sviđa mi se ova grupa. Sviđa mi se svaki pojedini od njih. Možete li vjerovati?".
Dodao je: "Obično imam dvoje ili troje koji mi se ne sviđaju. Ne nalazim ih ovdje gore."
Plenković: Vlada još razmatra pravne i druge aspekte prijedloga
Premijer Andrej Plenković je na X-u zahvalio Trumpu na pozivu i poručio da Vlada i dalje razmatra "pravne i druge aspekte prijedloga".
"Izrazito cijenim poziv koji je uputio američki predsjednik Donald Trump za sudjelovanje u Odboru za mir.
Podrška i unapređenje povijesnog mirovnog procesa na Bliskom istoku i dalje ostaju jedan od najvažnijih i najplemenitijih ciljeva koje dijelimo sa Sjedinjenim Američkim Državama i širom međunarodnom zajednicom.
U tom duhu Vlada Republike Hrvatske trenutačno razmatra pravne i druge aspekte prijedloga te će se ubuduće konstruktivno uključivati u suradnju s američkim i europskim partnerima. Nastavit ćemo snažno zagovarati očuvanje i jačanje transatlantskog odnosa te promicanje mira na Bliskom istoku i šire", napisao je Plenković.
Što je Odbor za mir?
Izvorno zamišljen kao mala skupina koja bi nadzirala primirje u Gazi, projekt je u međuvremenu prerastao u nešto znatno ambicioznije. Oko 60 država pozvano je da se pridruže upravnom odboru, uz cijenu od milijardu dolara po državi ako žele status stalne članice.
Trump bi trebao biti prvi predsjednik odbora, a prema planovima tu bi dužnost mogao obnašati doživotno.
Novo tijelo oblikuje se u razdoblju nakon američkih vojnih udara na Venezuelu te prijetnji Trumpa da će preuzeti kontrolu nad Grenlandom i intervenirati u Iranu.
Trump je prvi put iznio tu ideju u rujnu, kada je najavio plan za okončanje rata u Gazi. Kasnije je rekao da će se mandat Odbora proširiti izvan Gaze te obuhvatiti i rješavanje drugih globalnih sukoba i promicanje mira diljem svijeta.
Navodno u povelji Odbora za mir stoji da će njegov predsjednik, Trump, imati široke izvršne ovlasti, uključujući pravo veta na odluke i mogućnost razrješenja članova, uz određena ograničenja.
Bijela kuća za članove osnivačkog izvršnog odbora inicijative odabrala je državnog tajnika Marca Rubija, posebnog izaslanika Stevea Witkoffa i Trumpova zeta Jareda Kushnera, kao i bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira.
I dalje postoje brojna pitanja o tome koliki će biti mandat Odbora za mir i kako će on funkcionirati, zbog čega neke države oklijevaju s odgovorom na pozive. Drugi pak postavljaju pitanje zašto su uopće pozvani ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi autoritarni čelnici.
