Duboko u svemiru, na udaljenosti od oko 5 milijardi svjetlosnih godina, astronomi su otkrili crnu rupu koja bi mogla biti najmasivnija ikad pronađena. Prema novim mjerenjima, galaksija SDSS J1148+1930 skriva kozmičkog gorostasa čija masa iznosi nevjerojatnih 36.3 milijarde puta više od mase našeg Sunca, piše ScienceAlert.
Za usporedbu, crna rupa u središtu naše galaksije, Mliječne staze, ima "samo" 4.3 milijuna solarnih masa.
Jedna od najvećih ikad pronađenih
"Ova je među 10 najmasivnijih crnih rupa ikad otkrivenih, i vrlo vjerojatno najmasivnija", izjavio je astrofizičar Thomas Collett sa Sveučilišta u Portsmouthu. "Većina ostalih mjerenja mase crnih rupa su neizravna i imaju prilično velike nesigurnosti, tako da zapravo ne znamo sa sigurnošću koja je najveća. Međutim, imamo mnogo veću sigurnost u masu ove crne rupe zahvaljujući našoj novoj metodi."
Teoretski, ne postoji gornja granica koliko crna rupa može narasti. Ipak, praktična ograničenja, poput stope rasta, sugeriraju da je maksimalna masa koju može doseći oko 50 milijardi solarnih masa.
Kozmička potkova kao ključ otkrića
Jedini način da se testiraju te granice je pronaći posebne svemirske objekte poput onoga što astronomi zovu Kozmička potkova. To je pojava kad svjetlost iz daleke galaksije zakrivljuje i povećava gravitacija masivne galaksije koja je ispred nje, stvarajući rijedak efekt gravitacijske leće. Tim astronoma, predvođen Carlosom Melo-Carneirom, iskoristio je taj efekt kako bi “izvagao” ogromnu crnu rupu.
"Ovo smo otkriće napravili kod ‘uspavane’ crne rupe – one koja u tom trenutku ne usisava aktivno materijal", rekao je Melo-Carneiro. "Otkrili smo je samo zahvaljujući njezinoj snažnoj gravitaciji i utjecaju koji ima na okolinu."
Fosilna galaksija i spajanje divova
Ono što otkriće čini još uzbudljivijim jest činjenica da je SDSS J1148+1930 takozvana fosilna galaksija – masivna galaksija nastala spajanjem manjih galaksija.
Znanstvenici vjeruju da su se tijekom vremena te galaksije, svaka sa svojom supermasivnom crnom rupom, stopile u jednu, a njihove crne rupe na kraju su se spojile u jednog diva od 36 milijardi solarnih masa. Ovo pruža ključan trag u rješavanju jedne od najvećih zagonetki svemira - kako supermasivne crne rupe postaju tako goleme.
"U Kozmičkoj potkovi vidimo krajnje stanje formiranja galaksija i krajnje stanje formiranja crnih rupa", zaključuje Collett. Otkriće je objavljeno u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
Za usporedbu, crna rupa u središtu naše galaksije, Mliječne staze, ima "samo" 4.3 milijuna solarnih masa.
Jedna od najvećih ikad pronađenih
"Ova je među 10 najmasivnijih crnih rupa ikad otkrivenih, i vrlo vjerojatno najmasivnija", izjavio je astrofizičar Thomas Collett sa Sveučilišta u Portsmouthu. "Većina ostalih mjerenja mase crnih rupa su neizravna i imaju prilično velike nesigurnosti, tako da zapravo ne znamo sa sigurnošću koja je najveća. Međutim, imamo mnogo veću sigurnost u masu ove crne rupe zahvaljujući našoj novoj metodi."
Teoretski, ne postoji gornja granica koliko crna rupa može narasti. Ipak, praktična ograničenja, poput stope rasta, sugeriraju da je maksimalna masa koju može doseći oko 50 milijardi solarnih masa.
Kozmička potkova kao ključ otkrića
Jedini način da se testiraju te granice je pronaći posebne svemirske objekte poput onoga što astronomi zovu Kozmička potkova. To je pojava kad svjetlost iz daleke galaksije zakrivljuje i povećava gravitacija masivne galaksije koja je ispred nje, stvarajući rijedak efekt gravitacijske leće. Tim astronoma, predvođen Carlosom Melo-Carneirom, iskoristio je taj efekt kako bi “izvagao” ogromnu crnu rupu.
"Ovo smo otkriće napravili kod ‘uspavane’ crne rupe – one koja u tom trenutku ne usisava aktivno materijal", rekao je Melo-Carneiro. "Otkrili smo je samo zahvaljujući njezinoj snažnoj gravitaciji i utjecaju koji ima na okolinu."
Fosilna galaksija i spajanje divova
Ono što otkriće čini još uzbudljivijim jest činjenica da je SDSS J1148+1930 takozvana fosilna galaksija – masivna galaksija nastala spajanjem manjih galaksija.
Znanstvenici vjeruju da su se tijekom vremena te galaksije, svaka sa svojom supermasivnom crnom rupom, stopile u jednu, a njihove crne rupe na kraju su se spojile u jednog diva od 36 milijardi solarnih masa. Ovo pruža ključan trag u rješavanju jedne od najvećih zagonetki svemira - kako supermasivne crne rupe postaju tako goleme.
"U Kozmičkoj potkovi vidimo krajnje stanje formiranja galaksija i krajnje stanje formiranja crnih rupa", zaključuje Collett. Otkriće je objavljeno u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
