Najvrjedniji i najrjeđi plemeniti metal, za koji možda nikada niste ni čuli, polako pronalazi kupce širom svijeta, a jednog dana bi možda mogao biti dio deviznih rezervi, piše Bloomberg Adria navodeći kako je svjetlucavi metal čist i postojan, a njegova cijena godinama raste.
"Skuplji je od zlata 20 puta, ali je njegova prosječena stopa rasta cijene tri puta veća od zlata u posljednjih 10 godina", kaže Ljuba Jakić, direktorica Insignitus Gold i Osmium instituta Srbija.
Cijena skočila za 45 posto
Podaci pokazuju da je cijena tog metala skočila 45 posto za posljednjih pet godina, a Jakić ocjenjuje da bi osmij mogao da dobije na vrijednosti dok zlata ponestaje.
"Trenutnim tempom eksploatacije zlata procijenjeno je da zlata ima u Zemljinoj kori za još 17 godina. Nakon toga, procjenjuje se da će biti neophodno eksploatirati zlato iz ruda koje se nalaze dublje u Zemljinoj kori, koje imaju manju izdašnost zlata. Moguće je da će osmij tada stupiti na tron još masovnije kupoprodaje", objašnjava Jakić.
Inače, najprodavaniji oblici investicijskog osmija su diskovi i pločice, a u izradi nakita često se koristi osmij u oblicima dijamanta i zvijezde.
Po količini, osmij je najrjeđi od svih plemenitih metala u Zemljinoj kori, jer ga ima 1.500 puta manje od zlata i 2.500 puta manje od srebra, navodi Osmium institut Srbija.
10.000 puta točniji zapis od otiska prsta
Također, svaki komad osmija je jedinstven. Njegova površinska struktura ima 10.000 puta točniji zapis od otiska prsta. Ne samo da osmij nije moguće krivotvoriti uobičajenim postupcima kojim se krivotvore drugi plemeniti metali, navodi se na internetskim stranicama instituta, već svaki komad osmija na tržištu ima certifikat i jedinstvenu šifru. Certifikat izdaje isključivo njemački Osmium-Institute, te ga nije moguće krivotvoriti jer je zabilježen u mrežnoj bazi podataka.
Ingo Wolf, direktor Osmium-Institutea, jedinog instituta na svijetu koji distribuira osmij, pregovara s vladom Njemačke i Švicarske o ulozi osmija u deviznim rezervama, kaže Jakić.
Zamjenica direktora Osmium-Institutea, Scarlett Clauss, rekla da osmija na planeti Zemlji ima svega 17 kubnih metara, odnosno toliko da sav može da stane pod pet ili šest stolica. Stručnjaci koji se bave osmijem predviđaju da će osmij nestati iz eksploatacije za manje od deset godina, pa će ovaj, popularno nazvan "osmijski veliki prasak", utjecati na eksponencijalni rast cijena ovog plemenitog metala.
"Morate iskopati 10.000 tona rude platine samo da biste pronašli kocku šećera osmija", rekao je Wolf jednom prilikom za Bloomberg Businessweek. "Ovo je ono što nazivamo rijetkim."
Potencijal veći od dijamanata
Wolfova velika opklada je da element, koji se izdvaja u vrlo malim količinama kada se iskopavaju nikl i platina, ima komercijalni potencijal čak i veći od dijamanata. Kristali osmija, koji se, za razliku od dijamanata, mogu formirati samo u laboratorijskim uvjetima, imaju veću otpornost na habanje i navodno prelamaju svjetlost na većim udaljenostima od dijamanta, piše Austin Carr za Businessweek.
Osmij je također potencijalno kemijsko oružje: u svom oksidiranom stanju, element, otkriven 1804. i nazvan po grčkoj riječi za miris, izuzetno je toksičan.
Može izazvati oštećenje pluća i ozbiljno oštećenje oka. Wolf je jednom riskirao da pomiriše toksični osmij tetroksid, koji je, kako kaže, mirisao na "bijeli i crni luk, kao doner kebab", navodi Bloomberg.
"Skuplji je od zlata 20 puta, ali je njegova prosječena stopa rasta cijene tri puta veća od zlata u posljednjih 10 godina", kaže Ljuba Jakić, direktorica Insignitus Gold i Osmium instituta Srbija.
Cijena skočila za 45 posto
Podaci pokazuju da je cijena tog metala skočila 45 posto za posljednjih pet godina, a Jakić ocjenjuje da bi osmij mogao da dobije na vrijednosti dok zlata ponestaje.
"Trenutnim tempom eksploatacije zlata procijenjeno je da zlata ima u Zemljinoj kori za još 17 godina. Nakon toga, procjenjuje se da će biti neophodno eksploatirati zlato iz ruda koje se nalaze dublje u Zemljinoj kori, koje imaju manju izdašnost zlata. Moguće je da će osmij tada stupiti na tron još masovnije kupoprodaje", objašnjava Jakić.
Inače, najprodavaniji oblici investicijskog osmija su diskovi i pločice, a u izradi nakita često se koristi osmij u oblicima dijamanta i zvijezde.
Po količini, osmij je najrjeđi od svih plemenitih metala u Zemljinoj kori, jer ga ima 1.500 puta manje od zlata i 2.500 puta manje od srebra, navodi Osmium institut Srbija.
10.000 puta točniji zapis od otiska prsta
Također, svaki komad osmija je jedinstven. Njegova površinska struktura ima 10.000 puta točniji zapis od otiska prsta. Ne samo da osmij nije moguće krivotvoriti uobičajenim postupcima kojim se krivotvore drugi plemeniti metali, navodi se na internetskim stranicama instituta, već svaki komad osmija na tržištu ima certifikat i jedinstvenu šifru. Certifikat izdaje isključivo njemački Osmium-Institute, te ga nije moguće krivotvoriti jer je zabilježen u mrežnoj bazi podataka.
Ingo Wolf, direktor Osmium-Institutea, jedinog instituta na svijetu koji distribuira osmij, pregovara s vladom Njemačke i Švicarske o ulozi osmija u deviznim rezervama, kaže Jakić.
Zamjenica direktora Osmium-Institutea, Scarlett Clauss, rekla da osmija na planeti Zemlji ima svega 17 kubnih metara, odnosno toliko da sav može da stane pod pet ili šest stolica. Stručnjaci koji se bave osmijem predviđaju da će osmij nestati iz eksploatacije za manje od deset godina, pa će ovaj, popularno nazvan "osmijski veliki prasak", utjecati na eksponencijalni rast cijena ovog plemenitog metala.
"Morate iskopati 10.000 tona rude platine samo da biste pronašli kocku šećera osmija", rekao je Wolf jednom prilikom za Bloomberg Businessweek. "Ovo je ono što nazivamo rijetkim."
Potencijal veći od dijamanata
Wolfova velika opklada je da element, koji se izdvaja u vrlo malim količinama kada se iskopavaju nikl i platina, ima komercijalni potencijal čak i veći od dijamanata. Kristali osmija, koji se, za razliku od dijamanata, mogu formirati samo u laboratorijskim uvjetima, imaju veću otpornost na habanje i navodno prelamaju svjetlost na većim udaljenostima od dijamanta, piše Austin Carr za Businessweek.
Osmij je također potencijalno kemijsko oružje: u svom oksidiranom stanju, element, otkriven 1804. i nazvan po grčkoj riječi za miris, izuzetno je toksičan.
Može izazvati oštećenje pluća i ozbiljno oštećenje oka. Wolf je jednom riskirao da pomiriše toksični osmij tetroksid, koji je, kako kaže, mirisao na "bijeli i crni luk, kao doner kebab", navodi Bloomberg.
