Komšićeve laži, bilo da je riječ o Hebibovićevim podvalama o “terorističkom kampu nadomak Splita” ili bh. realnosti, sustigle su naposljetku i Komšića i BiH.
Idućeg ljeta treba pustiti priču kako vehabije opsjedaju Jadran i da u blizini Splita postoji teroristički kamp, mudrost je to jednog Nihada Hebibovića, bivšeg novinara a današnjeg savjetnika u kabinetu Željka Komšića, drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Hebibović je svoje "mudrolije" tijekom predizborne kampanje kad se svim silama i sredstvima pokušavalo sotonizirati Hrvate i tako motivirati Bošnjake da glasuju za Komšića. Hebibović je svoj "trud" naplatio uhljebljenjem u uredu drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
No, o njegovim se prijetećim porukama raspravljalo i u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 Aleksandra Stankovića čiji je gost bio Komšić. U međuvremenu, u nepunih godinu dana stanje se u bitnom promijenilo. Tako je Emanuel Macron, francuski predsjednik, ocijenio je kako je BiH tempirana bomba zbog povratka džihadista, povratnika s ISIL-ovih bojišnica koji su državljani BiH.
Osim Macrona, na to je upozoravala i hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar – Kitarović.
“BiH je zemlja koja je danas pod kontrolom militantnog islama, koji je dominantan u određivanju stavova, rekla je Grabar – Kitarović. Slične je poruke odaslao i češki predsjednik Miloš Zeman.
Komšić, inače poznat po svojoj nekonstruktivnoj i svađalačkoj retorici sada pred Macronom pokušava "izgladiti" situaciju i prikazati da BiH ipak nije leglo terorista. Istih onih kojima je njegov savjetnik prijetio sabotirati turističku sezonu u Hrvatskoj. Naravno, opet je za sve okrivio hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.
"Ne znam je li pametno i mudro pretpostavljati u ovom slučaju, ali moja je pretpostavka da to zvaničnici iz Zagreba koriste možda i u bilateralnim razgovorima s drugim šefovima država, premijerima... Riječ je o notornoj neistini", rekao je Komšić osvrnuvši se na izjave francuskog predsjednika Macrona.
Komšić tvrdi kako je hrvatska predsjednica bila prva koja je počela širiti “netočne informacije o terorističkoj prijetnji u BiH”.
Iz Ureda predsjednice Hrvatske ranije je kazano kako Komšića ne smatraju “ni legitimnim ni relevantnim sugovornikom jer je nametnut Hrvatima u BiH”.
"Hrvatsko vodstvo daje sebi previše za pravo da interveniše u stvarima koje su unutrašnje pitanje BiH i nemaju veze s hrvatskom unutrašnjom politikom, a posebne ne sa spoljnom", rekao je Komšić.
Komšićeve laži, bilo da je riječ o Hebibovićevim podvalama o “terorističkom kampu nadomak Splita” ili bh. realnosti, sustigle su naposljetku i Komšića i BiH.
“Blage kazne ostaju najveći izazovi. Efikasniju unutarnju suradnju u BiH podrivaju međuagencijski i osobni sukobi, dok ekstremistička ideologija i regionalne nacionalne ekstremističke grupe ostaju potencijalni izvor terorizma, a što se tiče rehabilitacije i deradikalizacije, nije načinjen veliki napredak", navodi se u dijelu izvještaja State Departmenta iz rujna 2018. godine.
Bosna i Hercegovina dopustit će povratak svim svojim državljanima koji su u sada smješteni u kampovima u Siriji, a bili su povezani s terorističkom organizacijom Islamskom državom (IS), jer je to njena obveza, no počinitelji kaznenih djela povezanih s terorizmom morat će se suočiti s istragom i optužnicama, potvrđeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Riječ je o, kako je navedeno, 260 državljana BiH, muškaraca, žena i djeca, koji se nakon pada Islamske države nalaze u zatočeničkim kampovima u Siriji, a u kojima je trenutno oko 270 tisuća osoba.
Dnevnik.ba
Idućeg ljeta treba pustiti priču kako vehabije opsjedaju Jadran i da u blizini Splita postoji teroristički kamp, mudrost je to jednog Nihada Hebibovića, bivšeg novinara a današnjeg savjetnika u kabinetu Željka Komšića, drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Hebibović je svoje "mudrolije" tijekom predizborne kampanje kad se svim silama i sredstvima pokušavalo sotonizirati Hrvate i tako motivirati Bošnjake da glasuju za Komšića. Hebibović je svoj "trud" naplatio uhljebljenjem u uredu drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
No, o njegovim se prijetećim porukama raspravljalo i u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 Aleksandra Stankovića čiji je gost bio Komšić. U međuvremenu, u nepunih godinu dana stanje se u bitnom promijenilo. Tako je Emanuel Macron, francuski predsjednik, ocijenio je kako je BiH tempirana bomba zbog povratka džihadista, povratnika s ISIL-ovih bojišnica koji su državljani BiH.
Osim Macrona, na to je upozoravala i hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar – Kitarović.
“BiH je zemlja koja je danas pod kontrolom militantnog islama, koji je dominantan u određivanju stavova, rekla je Grabar – Kitarović. Slične je poruke odaslao i češki predsjednik Miloš Zeman.
Komšić, inače poznat po svojoj nekonstruktivnoj i svađalačkoj retorici sada pred Macronom pokušava "izgladiti" situaciju i prikazati da BiH ipak nije leglo terorista. Istih onih kojima je njegov savjetnik prijetio sabotirati turističku sezonu u Hrvatskoj. Naravno, opet je za sve okrivio hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.
"Ne znam je li pametno i mudro pretpostavljati u ovom slučaju, ali moja je pretpostavka da to zvaničnici iz Zagreba koriste možda i u bilateralnim razgovorima s drugim šefovima država, premijerima... Riječ je o notornoj neistini", rekao je Komšić osvrnuvši se na izjave francuskog predsjednika Macrona.
Komšić tvrdi kako je hrvatska predsjednica bila prva koja je počela širiti “netočne informacije o terorističkoj prijetnji u BiH”.
Iz Ureda predsjednice Hrvatske ranije je kazano kako Komšića ne smatraju “ni legitimnim ni relevantnim sugovornikom jer je nametnut Hrvatima u BiH”.
"Hrvatsko vodstvo daje sebi previše za pravo da interveniše u stvarima koje su unutrašnje pitanje BiH i nemaju veze s hrvatskom unutrašnjom politikom, a posebne ne sa spoljnom", rekao je Komšić.
Komšićeve laži, bilo da je riječ o Hebibovićevim podvalama o “terorističkom kampu nadomak Splita” ili bh. realnosti, sustigle su naposljetku i Komšića i BiH.
“Blage kazne ostaju najveći izazovi. Efikasniju unutarnju suradnju u BiH podrivaju međuagencijski i osobni sukobi, dok ekstremistička ideologija i regionalne nacionalne ekstremističke grupe ostaju potencijalni izvor terorizma, a što se tiče rehabilitacije i deradikalizacije, nije načinjen veliki napredak", navodi se u dijelu izvještaja State Departmenta iz rujna 2018. godine.
Bosna i Hercegovina dopustit će povratak svim svojim državljanima koji su u sada smješteni u kampovima u Siriji, a bili su povezani s terorističkom organizacijom Islamskom državom (IS), jer je to njena obveza, no počinitelji kaznenih djela povezanih s terorizmom morat će se suočiti s istragom i optužnicama, potvrđeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Riječ je o, kako je navedeno, 260 državljana BiH, muškaraca, žena i djeca, koji se nakon pada Islamske države nalaze u zatočeničkim kampovima u Siriji, a u kojima je trenutno oko 270 tisuća osoba.
Dnevnik.ba
