Njemačkoj je godišnje potrebno najmanje 1,5 milijuna useljenika ako želi održati broj građana koji su aktivni na tržištu rada, rekla je ekonomistica i savjetnica savezne vlade Monika Schnitzer.
Njemačkoj je potrebno najmanje 1,5 milijuna useljenika godišnje kako bismo zadržali potreban broj ljudi na tržištu rada, rekla je ekonomistica Monika Schnitzer za Sueddeutsche Zeitung, prenosi N1info.hr.
Ona je rekla da je ovaj broj potreban ako se uzme u obzir i činjenica da mnogi ljudi svake godine napuštaju Njemačku.
U razgovoru za dnevnik Sueddeutsche Zeitung objasnila kako je reforma useljeničkog zakona savezne vlade “dobar korak” u smjeru povećanja broja kvalificirane radne snage.
Schnitzer je rekla kako je Njemačkoj osim reforme useljeničkih zakona i uklanjanja birokratskih prepreka potrebna i “kultura dobrodošlice” kako bi se stručnjaci u Njemačkoj osjećali ugodnije.
Nije na svakom radnom mjestu potrebno savršeno poznavanje njemačkog jezika. Umjesto toga bi zaposleni u uredima za strance trebali govoriti engleski, rekla je Schnitzer.
U vezi sa sve prisutnijom netrpeljivošću naspram stranaca, Schnitzer je upozorila i na moguće smanjenje investicija.
Kada Intel u Magdeburgu na istoku zemlje gradi tvornicu čipova, onda želi i da se stručnjaci iz inozemstva koje dovede u ovu tvornicu osjećaju ugodno, rekla je Schnitzer.
Na istoku Njemačke se trenutno bilježi jak uspon popularnosti desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) koja se protivi svakoj vrsti useljavanja.
Bundestag je prije nekoliko dana prihvatio reformu zakona koji će omogućavati useljavanje stručnih radnika po principu bodovanja, slično kao i klasične useljeničke zemlje Kanada i Australija. Zakon bi trebao olakšati useljavanje ne samo akademski obrazovanim stručnjacima nego i radnicima sa srednjoškolskom stručnom spremom.
(www.jabuka.tv)
Njemačkoj je potrebno najmanje 1,5 milijuna useljenika godišnje kako bismo zadržali potreban broj ljudi na tržištu rada, rekla je ekonomistica Monika Schnitzer za Sueddeutsche Zeitung, prenosi N1info.hr.
Ona je rekla da je ovaj broj potreban ako se uzme u obzir i činjenica da mnogi ljudi svake godine napuštaju Njemačku.
U razgovoru za dnevnik Sueddeutsche Zeitung objasnila kako je reforma useljeničkog zakona savezne vlade “dobar korak” u smjeru povećanja broja kvalificirane radne snage.
Schnitzer je rekla kako je Njemačkoj osim reforme useljeničkih zakona i uklanjanja birokratskih prepreka potrebna i “kultura dobrodošlice” kako bi se stručnjaci u Njemačkoj osjećali ugodnije.
Nije na svakom radnom mjestu potrebno savršeno poznavanje njemačkog jezika. Umjesto toga bi zaposleni u uredima za strance trebali govoriti engleski, rekla je Schnitzer.
U vezi sa sve prisutnijom netrpeljivošću naspram stranaca, Schnitzer je upozorila i na moguće smanjenje investicija.
Kada Intel u Magdeburgu na istoku zemlje gradi tvornicu čipova, onda želi i da se stručnjaci iz inozemstva koje dovede u ovu tvornicu osjećaju ugodno, rekla je Schnitzer.
Na istoku Njemačke se trenutno bilježi jak uspon popularnosti desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) koja se protivi svakoj vrsti useljavanja.
Bundestag je prije nekoliko dana prihvatio reformu zakona koji će omogućavati useljavanje stručnih radnika po principu bodovanja, slično kao i klasične useljeničke zemlje Kanada i Australija. Zakon bi trebao olakšati useljavanje ne samo akademski obrazovanim stručnjacima nego i radnicima sa srednjoškolskom stručnom spremom.
(www.jabuka.tv)
